Državna uprava i ustanoveHrvatska veterinarska komoraHrvatski veterinarski institutIzdvojenoKongresOrganizacije i udruženjaSkupoviStručno usavršavanjeVeterinarski fakultet u ZagrebuZnanost i znanstveni radovi

5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES

5. Hrvatski veterinarski kongres održan od 10. do 13. listopada 2012. godine, ipak je pokazao svoju sadržajnu i karakternu osobnost koja je uvijek ovisna o aktualnom trenutku i broju, kvaliteti, ali i međusobnom odnosu njegovih aktera. Ovogodišnji kongres za razliku od prošlogodišnjih Veterinarskih dana nije donio zagrijane situacije uzrokovane neriješenim problemima u praksi iako se ne može reći da njih ove godine više nema. Razlog tome najvjerojatnije bi se mogao pronaći u očigledno kvalitetnim odnosima i uvjetima međusobnog poštivanja svih uključenih strana, ali i u vremenu loših gospodarskih okolnosti i nastaloj situaciji koju samo donekle ublažava njihova dobra međusobna povezanost i suradnja.

Dr. Borut Zemljič, predsjednik Veterinarske zbornice Slovenije

Nakon pozdrava i dobrodošlice iskazane sudionicima kongresa od strane gđe Sonje Borovčak, obnašateljice dužnosti župana županije Krapinsko-zagorske, sudionicima se kao prvi ispred veterinarske struke obratio dr. Borut Zemljič, predsjednik Veterinarske zbornice (komore) Slovenije. Zahvalivši se predsjedniku HVK na pozivu za sudjelovanje i razmjenu iskustava sa hrvatskim kolegicama i kolegama, nastavio je konstruktivnim osvrtom na svoja ne tako davna dobronamjerna upozorenja i komentare upućene svojim hrvatskim kolegama, o promjenama vezanim uz ulazak u EU. Konstatirao je da je i hrvatska veterinarska javnost sada svjesna promjena koje se događaju i koje će se još dogoditi ulaskom Hrvatske u EU. Izrazio je nadu da će prijelaz u novu članicu EU za hrvatsku veterinarsku struku biti što manje bolan, te da će ona uspjeti ostvariti određene prilagodbe novog sustava obzirom na postojanje određenih mogućnosti prilagodbe unutar – od strane EU – postavljenih okvira. Zaželio je sudionicima uspješan rad i pozvao na jedinstven stav i homogenost unutar struke, bez obzira na izraženu različitost radnih mjesta i funkcija unutar različitih veterinarskih organizacija i institucija države.

U ime Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede i ministra Tihomira Jakovine i u svoje osobno ime, pomoćnica ministra dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl rekla je kako je Hrvatska u proteklih nekoliko godina napravila značajne iskorake u području veterinarstva, pa time i sigurnosti hrane, usklađujući svoje politike s pravom Europske unije kako bi slijedeće godine postala 28. zemlja članica.

Dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, pomoćnica ministra poljoprivrede RH

“Svojim radom, veterinari su tijekom svih prethodnih godina uspjeli našim građanima osigurati pristup zdravstveno ispravnoj hrani životinjskog podrijetla, pa smatram da imamo pravo vjerovati da će sustav koji je do sada uspješno funkcionirao isto tako uspješno funkcionirati i u budućnosti, naravno uz njegovo osuvremenjivanje i uz primjenu novih zakonskih regulativa i propisa.
Jedan od razloga za dobru situaciju što se tiče zdravstvenog stanja životinja odnosno suzbijanja bolesti u životinja sigurno je u relativnoj zatvorenosti hrvatskog tržišta do unazad 10 godina. Međutim, ulaskom u otvoreno tržište i promet na otvorenom tržištu, Hrvatska je bila izložena mogućnosti unosa raznih zaraznih bolesti. Međutim, veterinarska služba uspjela je i u tom području suzbiti odnosno značajno smanjiti pojavu različitih zaraznih bolesti kao što su klasična svinjska kuga, GSE, ptičja gripa, trihineloza, tako da smo za neke od tih bolesti dobili i priznanje statusa od OIE-a.
Želeći omogućiti izvoz naših proizvoda od svinjskog mesa, prije sedam godina počeli smo sa suzbijanjem klasične svinjske kuge odnosno prestali smo sa cijepljenjem i provodili nadzor nad tom bolesti. Brojne misije svake su godine dolazile ustanoviti što je veterinarska struka po tom pitanju napravila i donosile su redovito pozitivne ocjene rezultata, no tek današnjih dana dobili smo status zemlje slobodne od te bolesti i na neki način mogućnost slobodne trgovine proizvodima od svinjskog mesa i samim svinjskim mesom, pa čak i divljim životinjama. Osim dobrog statusa, po pitanju bolesti u proteklom razdoblju je vrlo naporno rađeno i na pojačanju monitoringa u području rezidua u hrani, unapređenju sustava označavanja i identifikacije životinja, kao i opremanju naših graničnih veterinarskih inspekcijskih postaja. Zbrinjavanje nusproizvoda bio je jedan od izazova postavljenih pred Hrvatsku i možemo reći da smo na taj izazov više nego dobro odgovorili, te se udio zbrinjavanja tih proizvoda povećao više od 300%. Osim jačanja administrativnih isključivo inspekcijskih kapaciteta značajno je ulagano i u laboratorije koji danas ispunjavaju potrebne akreditacijske zahtjeve.” Istaknula je Hrvatski veterinarski institut koji danas ima 151 akreditiranu metodu i pokriva kompletno potrebno područje laboratorijskih pretraga za Republiku Hrvatsku. “Nemjerljiv doprinos razvoju veterinarstva i sigurnosti hrane u Hrvatskoj svakako je dao Veterinarski fakultet u Zagrebu koji u kontinuitetu djeluje od 1924. godine stvarajući stručnjake koji su najvažnija snaga za izgradnju čitavog sustava. Hrvatskoj veterinarskoj komori želim zahvaliti na trudu da okupi stručnjake iz svih područja veterinarstva na ovom kongresu, omogući nam razmjenu znanja i iskustava.” Na završetku svog izlaganja uz želju za uspješan rad i ugodno druženje, pomoćnica ministra dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl proglasila je 5. Hrvatski veterinarski kongres otvorenim.

Dr. sc. Saša Legen, predsjednik Hrvatske veterinarske komore

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore, dr. sc. Saša Legen nakratko je naznačio i pojasnio koncept ovogodišnjeg kongresa, naglašavajući stav da politika dijelom definira veterinarstvo, pa je ono krajem prošle godine doživjelo izvjesne promjene nakon parlamentarnih izbora i promjene vladajuće stranačke strukture kako u personalnom tako i ustrojbenom smislu. Naglasio je da je za veterinarsku struku najvažnija promjena ukidanje Uprave veterinarske inspekcije i pripajanje iste bivšoj Upravi za veterinarstvo, današnjoj Upravi veterinarstva. “Ne bih bio u pravu kad bih rekao da je malo pripadnika naše struke koji takvu odluku ne pozdravljaju. Tu odluku pozdravljaju sve kolegice i kolege s kojima sam kontaktirao i upravo je to u bližoj prošlosti bio jedan od zahtjeva Hrvatske veterinarske komore prema nadležnom tijelu i s ovog mjesta u ime veterinarske struke izražavam zadovoljstvo učinjenim. Veterinarska struka je u brojčanom smislu mala struka i uglavnom gledajući europsku praksu uvijek dijelom ministarstva poljoprivrede – njegov sastavni dio. Dijeljenjem na dva dijela, a u okviru Ministarstva poljoprivrede gubili smo na toliko za sve struke značajnoj homogenosti, otežavalo se upravljanje, donošenje odluka, gubilo se na učinkovitosti, nije bio definiran sustav nadležnosti u cijelosti što je u konačnici u nemalom broju slučajeva otežavalo rad struke u cjelini. Poslovi veterinarske inspekcije, odnosno veterinarskih službenih pregleda i kontrola su usko povezani i na puno točaka isprepleteni sa ostalim dijelovima veterinarstva u cjelini – kurativom, preventivom, veterinarskim javnim zdravstvom, i svako razdvajanje je neprirodno, protivno uzusima dobrog funkcioniranja struke u cjelini, a u interesu nečega sasvim drugačijega. Želja nam je bila da se i segment sigurnosti hrane koji je također sastavnica Ministarstva poljoprivrede pridruži Upravi veterinarstva jer glede sigurnosti hrane upravo je najveća problematika u hrani animalnoga podrijetla što se vidi i po obimu materijala transponirane veterinarske legislative. Premda hrana animalnog podrijetla u ukupnoj količini hrane zauzima manji dio od one neanimalnog podrijetla veći dio zdravstvene problematike dolazi upravo iz hrane animalnog podrijetla te je upravo ta činjenica bila vodiljom u postavljanju zahtjeva prema nadležnom tijelu da se i segment sigurnosti hrane pridruži Upravi veterinarstva. U spomenutnom nastojanju nismo uspjeli, ali se nadam da će suradnja između Uprave veterinarstva i Uprave za sigurnost hrane biti na najvišoj razini, prvenstveno na razini međusobnog uvažavanja, stručnih prijedloga i razmišljanja u oba smjera. [… prikaži nastavak teksta ↓]

Dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, pomoćnica ministra poljoprivrede RH

Pomoćnica ministra, dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl u svom izlaganju izrazila je i svoje osobno zadovoljstvo spajanjem Uprave za veterinarstvo i Uprave za veterinarske inspekcije u jedinstvenu Upravu veterinarstva, kao logičnim slijedom dosadašnje situacije i nastavila s prikazom dosadašnjih aktivnisti u protekle četiri godine.
Upoznala je sudionike s novom shemom organizacije Uprave veterinarstva istaknuvši po dvije službe u sva tri postojeća sektora: Sektor za zaštitu zdravlja životinja, Sektor veterinarskog javnog zdravstva i Sektor veterinarske inspekcije.
Po pitanjima veterinarskog javnog zdravstva, dovršena je kategorizacija objekata u poslovanju s hranom, izrađen nacionalni program za unaprjeđenje objekata, vode se brojni upisnici i registri, pokrenute su aktivnosti vezane uz poboljšanje mikrobiološke ispravnosti mlijeka u cilju omogućavanja izvoza u zemlje EU, a započeto je i provođenje državnog programa monitoringa rezidua sa ciljem stavljanja proizvoda na tržište EU.
Tendencijom povećavanja broja sukladnih objekata, na dan 17.09.2012. u RH je bilo 925 odobrenih objekata od kojih je 688 odobreno pod posebnim uvjetima, od ukupno 2741 registriranih. Inače, Hrvatska se u pregovorima s EU obvezala da će do 31.12.2015. godine svi objekti biti usklađeni s legislativom EU te na zajedničkom tržištu, a prikazani dosadašnji trend učvršćuje uvjerenje da će Hrvatska u tome i uspjeti. Isto tako, Hrvatska se obvezala i da će do ulaska u EU dostići udio od preko 91% tzv. EU sukladnog mlijeka, a ovaj postotak smo uspjeli postići u 2011. godini tako da ove godine taj postotak iznosi preko 93% čime možemo biti više nego zadovoljni, posebice zato što ni pojedine članice EU nemaju takav udio.
Po pitanjima zaštite zdravlja životinja istaknula je zadovoljstvo činjenicom da nam je zahvaljujući provedbi nacionalnih programa dozvoljen izvoz mesa svinja i divljih svinja te proizvoda od mesa svinja kao i živih školjkaša na tržište EU. Također, dobiven je status zemlje s kontroliranim rizikom GSE, započeto je sa veterinarskim pregledima gospodarstava, a uz pomoć zajma svjetske banke izrađen je SVIS odnosno središnji veterinarski informacijski sustav – koji je trenutno u završnoj fazi – a od kojega očekujemo da će uvelike pomoći elektroničkom povezivanju organizacija i institucija uključenih u provedbu i nadzor provođenja postojećih programa. [… prikaži nastavak teksta ↓]

Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić je nakon uvodnih pozdrava najavio skoru 93. obljetnicu postojanja i rada Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U svom izlaganju pod naslovom “Veterinarski fakultet u Zagrebu: jučer, danas, sutra”, podsjetio je sudionike skupa na brojne teške situacije u prošlosti kroz koje je Fakultet prošao kao i na činjenicu da su začetci osnutka veterinarske škole potekli iz vremena kada je Hrvatska bila politički razjedinjena, a hrvatske zemlje pod raznim upravama. Zakonom o uređenju veterinarstva u Kraljevini Hrvatskoj i Sloveniji 27. kolovoza 1888. godine čiji je tvorac bio dr. Radoslav Krištof veterinarska se služba osamostaljuje i odvaja od liječničke. Spomenutim zakonom utemeljena je Zemaljska veterinarska zaklada Kraljevine Hrvatske i Slovenije koja će – kada to prilike dopuste – pomoći da se u Zagrebu osnuje Veterinarska visoka škola ili Veterinarski fakultet. Osobitim zalaganjem tadašnjeg povjerenika za prosvjetu i vjeru dr. Milana Rojca proveden je u djelo prijedlog o osnutku Veterinarske visoke škole u Zagrebu 31. kolovoza 1919. godine.
26. rujna 1919. Povjerenstvo za prosvjetu i vjeru izdalo je naredbu kojom se otvara prvi semestar na Veterinarskoj visokoj školi u Zagrebu, a prvo predavanje na Veterinarskoj školi održano je 13. studenoga 1919. godine.
Profesorsko vijeće Veterinarske visoke škole uputilo je 1. travnja 1921. godine dopis ministru prosvjete u kojemu se traži da se Veterinarska visoka škola preimenuje u Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te je tek 7. prosinca 1924. godine Veterinarska visoka škola postala Veterinarski fakultet. Pitanje preseljenja fakulteta u Beograd bilo je aktualno sve do 1936. godine kada je i u Beogradu osnovan Veterinarski fakultet, nakon čega je Ministarstvo prosvjete donijelo 22. srpnja 1936. Uredbu Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Zagrebu. [… prikaži nastavak teksta ↓]

Doc. dr. sc. Boris Habrun, zamjenik ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta

Doc. dr. sc. Boris Habrun kao zamjenik ravnatelja, predstojnik Odjela za bakteriologiju i parazitologiju Instituta i voditelj kvalitete Hrvatskog veterinarskog instituta prezentirao je pojedine aktivnosti učinjene u Hrvatskom veterinarskom institutu kao pripreme za ulazak u EU, prvenstveno u razvoju sustava upravljanja i akreditaciji metoda. “Od Instituta se očekuje da ispunjava sve zadaće nacionalnog veterinarskog instituta zemlje članice EU i HVI je poprilično crpio vrijedna iskustva slovenskih kolega odnosno slovenskog veterinarskog instituta u promišljanju naše strategije razvoja i pripreme svega što je potrebno napraviti do ulaska u EU.” Dr. Habrun je i ovdje istaknuo zahvalnost kolegama iz slovenskog instituta na puno kvalitetnih dobivenih savjeta.
“HVI je najprije krenuo sa reorganizacijom. Radi postizanja neophodne usklađenosti u radu Instituta, on je bio organiziran u 18 malih laboratorija, a podružnice su imale vrlo šaroliku organizaciju. Središnjica je reorganizirana u četiri odjela, svaki ima određeni broj laboratorija, podružnice danas imaju rang podjela i također laboratorije. Da bi HVI mogao kvalitetno odgovoriti na izazove koji su pred njega postavljeni bilo je neophodno napraviti rekontrukciju većine starih zgrada u kojima su smješteni kako sam Institut tako i njegovi zavodi podružnice u Rijeci, Splitu, Križevcima i Vinkovcima te Centar za peradarstvo. Zajam Svjetske banke za gradnju novog instituta je prenamijenjen tako da je većina sredstava iz tog zajma iskorištena za rekonstrukciju i razvoj podružnica. Zavod u Križevcima kao najstariji ovakav zavod u Jugoistočnoj Europi smješten je u istim prostorijama u kojima je i osnovan 1901. godine, ali se uz poštivanje svih uzusa o zaštiti spomenika kulture ipak uspjelo u rekonstrukciji ovih vrlo starih prostora u moderne i suvremeno opremljene koji odgovaraju svim današnjim zahtjevima laboratorijskog rada. Zavod u Rijeci osnovan 1947. godine, smješten u staroj urbanoj vili, doživio je možda najveće rekonstrukcije uz nadogradnju potpuno nove zgrade tijekom 2010. i 2011. godine (više). Veterinarski zavod Split također je izgrađen 1947. godine i zgrada je namjenski građena za laboratorije, no tijekom pedesetih i šezdesetih godina Zavod je polako gubio svoje laboratorijske prostore prenamjenama u stambene prostore. Kako u pregovorima sa tadašnjim stanarima stanova u Zavodu u Splitu HVI nije uspio otkupiti svoje nekadašnje prostore i ponovno postanti njihov vlasnik, rješenje je pronađeno u rekonstrukciji dosad neuređenih podrumskih prostorija u 300 kvadratnih metara potpuno novih laboratorijskih prostora ovog Zavoda. [… prikaži nastavak teksta ↓]

Dr. Franz Krispel

Dr. Franz Krispel: Organizacija službenih kontrola u Republici Austriji


Kad sam jučer krenuo iz Leibnitza na ovaj kongres trebalo mi je oko sat i pol vremena iako je to dionica duga nešto više od 100 kilometara, ali pola sata sam čekao na granici i zbog toga mnoge moje zemljake, mnoge Austrijance, raduje što ćete 1. srpnja slijedeće godine i vi postati članovi EU i što ćemo mi bez ovakvih nepotrebnih barijera moći posjećivati vašu prelijepu zemlju.
1994. i mi smo se nalazili u istoj situaciji i naravno, službena Austrija je u cijelosti bila “za” ulazak u EU, međutim, nas na području veterinarstva su mučile različite brige oko toga da će se možda pojaviti sektori koji će biti i malo zakinuti. Ali, nove orjentacije otvaraju i nove mogućnosti.

U Austriji je veterinarstvo u nadležnosti saveznog ministarstva za zdravstvo koje se dijeli na tri odjela od kojih jedan nosi odgovornost za veterinu. Austrija je podijeljena na 9 saveznih pokrajina, a svaka od njih ima jednog veterinarskog direktora. U cijeloj Austriji imamo 99 kotara i svaki kotar ima jednog ili više (do 4) službena veterinara koji su državni službenici i podređeni su direktoru ureda pokrajinske vlade.
Kontrolu mesa i klaonica obavljaju veterinari koji su državni službenici. Za izvršnu vlast, Austriji su odgovorne pokrajine. Zakonodavstvo spada u nadležnost države, dok su pokrajine – u prvom redu je to predsjednik pokrajinske vlade – odgovorne za to da se u svakoj pokrajini uspostavi veterinarska uprava ili direkcija. Budući da imamo devet različitih pokrajina imamo i devet različitih tumačenja zakona, ali ipak su razlike gotovo zanemarive. [… prikaži nastavak teksta ↓]

Nakon uvodnih izlaganja rad kongresa je nastavljen u skladu sa planiranim sekcijama, u dvije dvorane. U jednoj od njih, čitav dvodnevni program bio je namijenjen veterinarima iz tzv. “male prakse”, a završio je predavanjem prof. dr. sc. Alberta Marinculića o ‘novim’ parazitima, te radionicom o tehnikama osobne prodaje.

(Foto: Ivan Križek)
Večernji završetak prvog radnog dana kongresa obilježen je glazbenim nastupom dr. sc. Saše Legena, dr.med.vet. i Branimira Novaka, dr.med.vet., ... (foto: Ivan Križek)
...a potom i vrlo zapaženim nastupom zbora veterinara u pratnji sedmeročlanog orkestra veterinara... (foto: Ivan Križek)
... nakon čega je slijedila svečana večera i aukcija slika čiji prihod je namijenjen u dobrotvorne svrhe. (foto: Ivan Križek)
Kao i na svakom skupu ove vrste, dragocjeno vrijeme je iskorišteno i za vrlo vrijednu međusobnu komunikaciju i razmjenu aktualnih informacija i iskustava. (foto: Ivan Križek)

Vezani sadržaji

Potpisan Memorandum of Understanding između veterinarskih fakulteta u Zagrebu i Kafkasu

Urednik

Sveučilišni priručnik UPORABA ŽIVOTINJA U ISTRAŽIVANJIMA

Urednik

Međunarodna konferencija “Dani mlijeka” u Münchenu 24. i 25. svibnja 2024.

Urednik

Potpisan sporazum o suradnji Hrvatskog veterinarskog instituta i javne ustanove Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac

Urednik

Better Science for Better Animal Welfare :: 2. konferencija o dobrobiti životinja

Urednik

Peradarski dani u Puli: Hrvatska se s ptičjom gripom trenutačno uspješno bori bez cijepljenja peradi

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više