Pojavnost i zoonotski potencijal klamidioze ptica u Republici Hrvatskoj

Danijela Horvatek Tomić, Željko Gottstein, Maja Lukač, Estella Prukner-Radovčić
Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zagreb, Hrvatska
e-mail: horvatek@vef.hr

Klamidioza ptica koju najčešće uzrokuje Chlamydia psittaci (C. psittaci), obligatno unutarstanična bakterija s jedinstvenim bifazičnim razvojnim ciklusom, javlja se u preko 400 vrsta ptica, uključujući i perad, ostale životinje i čovjeka. Od početka 2000. sve se više spominju i dvije nove vrste klamidija, C. gallinacea (prvenstveno u peradi) i C. avium (prvenstveno u golubova i drugih ptica). Posebno C. gallinacea smatra se emergentnim patogenom, uzrokujući asimptomatske zaraze u peradi, ali i atipične pneumonije u radnika na farmama ili klaonicama. Ipak, njezina patogenost i zoonotski potencijal još uvijek nisu dokraja istraženi. S druge strane, dobro je poznato da se C. psittaci pojavljuje u vjerojatno 16 različitih serovarova, od kojih su za ljude i ptice najpatogeniji A (najčešće u papiga), B (golubova), te D (u purana). Ovisno o serovaru, u ptica najčešće nalazimo asimptomatsku infekciju, no moguća je i akutna sustavna ili kronična zaraza.
Sojevi izdvojeni iz papiga, purana i pataka osobito su patogeni za ljude.
Uzročnik se u jatu ili prostoru najčešće širi aerogeno – pernom prašinom ili izmetom. Ukoliko dođe do pojave kliničkih znakova, oni najčešće uključuju anoreksiju, proljev (žutozelene boje), konjunktivitis, respiratorne smetnje ili poremetnje od strane živčanog sustava.

Patoanatomski, nalazi se hepato- i splenomegalija, uz fibrinsku upalu zračnih vrećica i peritonitis, dok sekundarne infekcije pogoršavaju kliničku sliku kao i patoanatomski nalaz. Dijagnostika se postavlja temeljem dokaza uzročnika ili specifičnih protutijela. Od živih ptica uzimaju se tzv. trojni obrisci (konjunktive, nosnica, kloake) te izmet skupljan kroz tri dana, a od uginulih organi sa izraženih promjenama. Liječenje, ponekad i neuspješno, provodi se uporabom tetraciklina ili enrofloksacina.

Dijagnostika klamidioze ptica u Laboratoriju za klamidije Zavoda za bolesti peradi s klinikom Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (CHLAMlab) provodi se od 2008. godine, za uzgoje ptica i prodajna mjesta, a prema zakonskim aktima Republike Hrvatske. Dijagnostika se obavlja akreditiranom metodom (PCR u stvarnom vremenu), odnosno prema OIE Terestrial Manual 2016.

Klamidioza ptica je bolest koja se u RH mora prijaviti po zakonu (dokaz C. psittaci), a obavezno je i da sva registrirana jata golubova, papiga i drugih ptica budu pretražena barem jednom godišnje, a prodajna mjesta barem dva puta godišnje. Ukoliko neki od uzoraka bude pozitivan na Chlamydiaceace, pretražuje se radi dokaza C. psittaci, a ukoliko je isti negativan, pretražuje se radi dokaza drugih vrsta klamidija. Tablica 1. prikazuje broj zaprimljenih uzoraka u razdoblju 2008.-2017. te broj pozitivnih uzoraka (pozitivnih na Chlamydiaceae), a od 2015., i broj uzoraka pozitivnih na C. psittaci.

Uzorci porijeklom od peradi pozitivni na Chlamydiaceae, no negativni na C. psittaci, pretraženi su i na C. gallinacea te je njih 46.3% bilo pozitivnih.

Također, C. psittaci može uzrokovati opasnu zoonozu, najčešće u držatelja ptica, veterinara, radnika na peradarskim farmama i klaonicama (purani, patke), a koja se manifestira simptomima poput gripe, no infekcija može proći i inaparentno sve do pojave sustavne bolesti s upalom pluća. Kako bi se navedeno spriječilo, neophodno je pridržavanje mjera zaštite koje uključuju provođenje biosigurnosnih mjera i poboljšanje zoosanitarnih uvjeta, te poseban oprez pri radu u laboratoriju.
Nalaz C. gallinacea ukazuje da je na farmama važno osigurati ispravno provođenje higijenskih mjera, te da je nužno uzeti u obzir i zoonotski potencijal klamidija porijeklom od peradi.