Potrošnja i način praćenja upotrebe antimikrobnih sredstava u uzgojima svinja s pogleda smanjenja AMR

Dražen Hižman
Belje Agro-vet plus d.o.o.

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2019.

SažetakAbstract

---

Izvor: Zbornik radova Veterinarski dani, Primošten, 2019.

▲

Sažetak

---

Na velikim farmama u Hrvatskoj, broj zalučene prasadi po krmači godišnje porastao je sa 21,19 u 2008. godini na 28,62 u 2018. godini. Kontinuirani rast ostvarenih naturalnih rezultata svinjogojskih farmi prate i promjene u hranidbi, držanju, dobrobiti i zaštiti zdravlja životinja. Zbog zadovoljavanja zakonskih zahtjeva ali i trendova kupaca, proizvođači svinja moraju uvoditi nove sustave kontrole potrošnje antibiotika, kao i metode za smanjenje trenutne potrošnje.
Ključne riječi: potrošnja antibiotika, smanjenje, kontrola

Značajni indikator svinjogojske proizvodnje, u kojem se odražavaju svi proizvodni rezultati, ali i glavni pokretač novih trendova i promjena u uzgoju, je proizvodni pokazatelj o broju zalučene prasadi po krmači godišnje. Iz godišnjeg izvješća HPA vidi se da je na velikim farmama u Hrvatskoj broj zalučene prasadi po krmači godišnje porastao sa 21,19 u 2008. godini na 28,62 u 2018. godini. Takav brz napredak zahtijeva promjene u hranidbi, držanju, dobrobiti, ali i zaštiti zdravlja životinja. Kontinuirani rast ostvarenih naturalnih rezultata svinjogojskih farmi prate i zdravstveni izazovi. Napredak u dijagnostici doveo je i do identifikacije i opisivanja novih bolesti, ali i činjenice da bolesti postaju multikauzalne u etiologiji. U svinjogojskoj proizvodnji posebno su značajni cirkovirus PCV-2 koji uzrokuje cijeli niz sindroma u raznih kategorija životinja, kao i virus respiratornog i reproduktivnog sindroma svinja. Multikauzalnost i kompleksnost navedenih bolesti, kao i do prije koju godinu nedostatak kvalitetnih vakcina, doveli su do činjenice da su antimikrobni pripravci bili do 2010.-e godine najčešća opcija u pokušaju kontrole navedenih bolesti. Masovna upotreba antibiotika dovela je i do sve češće pojave rezistentnih mikroorganizama.

Na percepciju potrošnje antibiotika u svinjogojstvu u EU i u Hrvatskoj primarno su utjecala 2 događaja – zabrana korištenja promotora rasta od 2003. godine, ponajviše uzrokovana sve češćim pojavama rezistentnih bakterija, kao i smrtni slučajevi više desetina stanovnika zapadnih zemalja EU početkom 2010.-ih, uzrokovani zoonotskim, na antibiotik rezistentnim bakterijama (Salmonella spp., E. coli, Coxiella burnetii).

Nakon toga, većina europskih zemalja velikih proizvođača svinja, počela je aktivno provoditi mjere kontrole i smanjenja upotrebe antibiotika u svinjogojstvu, kroz uvođenje zakonskih ograničenja i kaznenih odredbi. Zbog različite metodologije u različitim državama članicama, zadaću zaštite i promocije javnog zdravlja kroz vrednovanje i nadzor lijekova u humanoj i veterinarskoj medicini za sve članice EU preuzela je European Medicines Agency (EMA), decentralizirano tijelo EU u Londonu.
Uvedena je jedinstvena metoda koja prati potrošnju lijeka u miligramima djelatne tvari na jedinicu korekcije populacije (PCU = population correction unit).

Navedeni događaji, uz zahtjeve kupaca njihovih proizvoda, natjerali su farmere i veterinare na nove pristupe rješavanju zdravstvenih problema na farmi. Posljedica promijenjenih pristupa, ali i jače zakonske regulative, je i bolja kontrola potrošnje antibiotika i kontrola pojave rezistencije.

Najveći proizvođač svinja u Hrvatskoj uspostavio je cjelokupni sustav kontrole i potrošnje antibiotika, baziran na sljedećim mehanizmima:

1. Uspostava jasno definiranog i napisanog veterinarskog zdravstvenog plana – cilj ovog postupka je jasno propisivanje dozvoljenih terapija za sve potencijalne bolesti, sa točno definiranim dozama, načinima aplikacije, trajanjem terapije i trajanjem karence, kao i korektivnim radnjama u slučaju da terapija ne djeluje. Veterinarski zdravstveni plan revidira se redovito, pomoću kriterija uspješnosti i ekonomičnosti terapije.
2. Uspostava redovnog, epidemiološki preciznog monitoringa bolesti na farmi – cilj je točno odrediti uzročnike pojedinih stanja. Definirani monitoring mora biti epidemiološki precizan kako bi osigurao dovoljan broj uzoraka i poželjnu laboratorijsku metodu, te spriječio lažno pozitivne ili lažno negativne nalaze.
3. Uspostava ciljeva potrošnje te redovno izvještavanje o potrošnji antibiotika u svakom segmentu proizvodnje svake od farmi u sustavu, uz definiranje korektivnih radnji za dostizanje cilja.
4. Dorađivanje sustava praćenja potrošnje antibiotika uvođenjem praćenja mase svih djelatnih tvari upotrijebljenih u terapiji. Navedena dorada je implementirana u elektronski ambulantni dnevnik, a cilj je bio brzo dobivanje podataka za potrebe izračuna potrošnje lijeka u miligramima djelatne tvari na jedinicu korekcije populacije (PCU = population correction unit).
5. Program cijepljena – cjepiva su optimalan instrument održavanja zdravlja stada. Program cijepljenja za svaku pojedinu farmu mora, na temelju dijagnostičkih rezultata, jasno definirati vrstu cjepiva, kategorije životinja kojima će cjepivo biti aplicirano, doze cjepiva, vrijeme cijepljenja i docjepljivanja.
6. Kontrola uspješnosti terapije – redovni rezultati antibiograma kao i određivanje rezistencije u laboratoriju osiguravaju kvalitetnu terapiju i sprječavaju pojavu rezistentnih sojeva na farmi.
7. Interni programi eradikacije zaraznih bolesti – na temelju epidemiološkog istraživanja veterinara i kalkulacije isplativosti, farme u u sustavu provode procese eradikacije pojedine bolesti. U 15 godina postojanja najvećeg sustava proizvodnje u Hrvatskoj, na pojedinim farmama svinja u sustavu je eradiciran reprodukcijski i respiratorni sindrom svinja, epidemijski proljev svinja i leptospiroza. Uz to, u sustavu postoje farme muznih krava, na kojima se provode dugogodišnji interni programi kontrole i eradikacije zaraznih mastitisa i paratuberkuloze.
8. Jasno definiran i propisan sustav biosigurnosti, u kojem za svaku definiranu kritičnu točku postoji plan, postupak, shema, radna uputa, zapis o izvršenju.
9. Hranidba svinja – optimalizacija receptura i redovni monitoring kvalitete nutrijenata, kao i primjena specifičnih nutrijenata za minimalizaciju izbijanja bolesti koje će zahtijevati antibiotsku terapiju (npr. nepatogeni kvasci Saccharomyces boulardii za kontrolu Cl. difficile, masne kiseline srednjedugih lanaca za kontrolu gram-pozitivnih bakterija, zakiseljivači).
10. Management – jasno propisani i provedeni postulati upravljanja klimatizacijom i tehnološkim procesima u proizvodnji u svrhu minimaliziranja stresa.

▲

Modes of control of antimicrobial consumption in pig production

---

Dražen Hižman

---

Number of pigs weaned per sow per year in big farms in Croatia has risen from 21,19 in 2008. to 28,62 in 2018. Continuous increase of achieved production results in pig farms is accompanied with changing requirements in feeding, management, welfare and health. Market trends and new legislative are forcing pig producers to implement new systems of antibiotic consumption control, and methods to decrease the antibiotic consumption.
Key words: antiobiotic consumption, decrease, control