POVIJEST TUBERKULOZE S OSVRTOM NA ASANACIJU I TUBERKULOZU U MRACLINU

Osvrt na predstavljanje šeste monoautorske knjige akademika Željka Cvetnića POVIJEST TUBERKULOZE S OSVRTOM NA ASANACIJU I TUBERKULOZU U MRACLINU, održano 16. veljače 2023. u Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Akademik **Željko Cvetnić** i recenzenti knjige – prim. dr. **Vera Katalinić-Janković**, doc. dr. sc. **Stipica Grgić** i izv. prof. dr. sc. **Željko Dugac**.

Preporodna dvorana Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ranim popodnevnim satima 16. veljače bila je ispunjena do zadnjeg mjesta. Okupljeni su pristigli na poziv akademika Željka Cvetnića, na promociju njegove nove knjige POVIJEST TUBERKULOZE S OSVRTOM NA ASANACIJU I TUBERKULOZU U MRACLINU. Ne radi se ni o prvoj niti o drugoj, a vjerojatno niti o zadnjoj knjizi koju akademik Cvetnić objavljuje i ne samo objavljuje nego i promovira na Akademiji svojstven način. A kako i ne bi kada knjiga izlazi pod njezinim potpisom, a kako ona i ne bi ostavila svoj potpis na djela svoga redovitoga člana koji svakako zavređuje njezinu pažnju? A kako ju i ne bi zavrijedio kad i sam čini više od očekivanog, promovirajući i stručne i znanstvene, pa i društvene veterinarske dosege ne pravdajući time svoj status nego ga koristeći za stvaranje djela čiji sadržaji, prema mišljenju stručnjaka, izlaze i izvan sfere (veterinarsko) medicinskih znanosti, a redovito su ocijenjena kao djela trajne vrijednosti.

Kao voditelj velikogoričkog Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad, akademik Cvetnić od početka svoga redovitoga članstva u Akademiji uključuje javnost u njezin rad i redovito joj prezentira rezultate svojih aktivnosti, a tu činjenicu u svojim povremenim javnim obraćanjima gotovo redovito ističu i tajnici Razreda za medicinske znanosti HAZU, pa i predsjednici HAZU.
Među redovitim članovima HAZU danas su samo tri veterinara. Akademik Josip Madić i akademik Dražen Matičić su nekadašnji i sadašnji zaposlenik Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a akademik Željko Cvetnić predstojnik je Veterinarskog zavoda u Križevcima, podružnice Hrvatskog veterinarskog instituta kao znanstvene ustanove čiji je znanstveni karakter javnosti možda nedovoljno poznat, ali je vrlo važan.

Ne može se objektivno govoriti o vrijednosti ovakve promocije bez njezinog sagledavanja iz nekoliko različitih aspekata. O znanstvenim i stručnim aspektima na promociji su prije recenzenata govorili akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU, akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU te akademik Zvonko Kusić, predsjednik Zaklade HAZU, svatko na svoj osebujan način, no ističući energiju i aktivnosti akademika Cvetnića kao nešto na čemu bi mu se moglo zavidjeti. Oni koji bi možda ponekad željeli propitkivati njegov akademski rad teško da mogu pronaći temu za utemeljenu kritiku, pa je dojam kojega Akademija javno ostavlja kada govori o akademiku Željku Cvetniću redovito na razini pohvala i ponosa koje nitko ne stavlja pod sumnju. Zaključak koji se nameće je da akademik Željko Cvetnić kroz godine javno dokazuje svoj dobro poznati karakter fokusiranog i odlučnog pisca, jasno zacrtanih ciljeva sa iskustvom i znanjem za njihovo ostvarivanje.

Akademik **Dario Vretenar**, glavni tajnik HAZU.

Akademkinja **Vida Demarin**, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU.

Akademik **Zvonko Kusić**, predsjednik Zaklade HAZU.

Bilo je dojmljivo na promociji uočavati uzvanike i raspoznavati lica i njihove institucijske funkcije dok je njihovo prisustvo izgledalo više kao osobno, potaknuto i prihvaćeno iz ljudske perspektive, a nimalo kao službeni dolazak formalnog karaktera. Možemo se zapitati koliko u svojim (posebice veterinarskim) redovima imamo takvih koji u bilo kojoj od dvorana HAZU (ili bilo kojim drugim dvoranama) stvaraju ovakve okolnosti i okupljaju u njima širok krug gostiju iz domaće i međunarodno aktivne struke i znanosti, uz podsjetnik da se ovdje ne radi ni o kakvom stručnom skupu. Sudionici i gosti promocije pristigli su iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine. I nakon promocije moglo se vidjeti da se ne radi samo o bliskim suradnicima nego brojnijim poznanicima i prijateljima s bliskim stručnim interesima prvenstveno u domeni Jednog zdravlja.

Uobičajeno je na promocijama o autoru i djelu govoriti pohvalno i afirmativno, no nije ni redovito ni često da se među tim riječima osim osobnog zaista razaznaje i znanstveni i stručni duh govornika što pažljivom slušaču govori puno i o autoru i o vrijednosti događanja. U našim životima vjerojatno postoje i drugačiji događaji koji zavređuju ovakva okupljanja, ali nemaju svoga promotora i stoga prolaze nezabilježeni i nestaju. To dodatno govori o karakteru autora koji bi kao dobar primjer mogao, a možda i trebao poslužiti i drugima, kako za ostvarenje postavljenih ciljeva tako i za njihovu prezentaciju javnosti kojoj su i namijenjeni. Iz samo jedne promocije može se zaključiti, pa i naučiti puno.
Zamjetnom broju prisutnih doktora veterinarske medicine među kojima su bili i dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Marko Samardžija i predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet., riječi akademika Zvonka Kusića mogle su potaknuti duboki osjećaj zadovoljstva pripadnošću veterinarskoj struci zbog njegovog redovitog isticanja svijesti o njezinom globalnom javnozdravstvenom značaju. Tako je tuberkuloza i danas svakom znalcu podsjetnik da zarazne bolesti ne poznaju granice, a za mnoge od njih nema ni granica između ljudi i životinja.

Među ostalim uzvanicima promociji su prisustvovali dr. Atila Kos, počasni konzul RH u Mađarskoj i tajnik Panonske organizacije Mađarske veterinarske komore, gradonačelnik Križevaca Mario Rajn, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, prorektor Sveučilišta J. J. Strossmayer iz Osijeka prof. dr. sc. Drago Šubarić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Margaletić, načelnik Odjela za veterinu Vojnog zdravstvenog središta Zapovjedništva za potporu Oružanih snaga RH brigadir Željko Javor, tajnik Hrvatske veterinarske komore dr. sc. Anđelko Gašpar te predstavnici sponzora – tvrtke AGROPROTEINKA d.d. g. Ivica Grlić Radman, KOVA d.o.o, g. Vjekoslav Kovačić i Cvjećarnica KOS g. Antun i gđa. Darinka Kos.

Među gostima iz inozemstva promociji su prisustvovali i direktor Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Srbije doc. dr. Miloš Petrović, dekan Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu prof. dr. Milorad Mirilović, predstojnik Nacionalnog veterinarskog instituta Slovenije dr. sc. Matjaž Ocepek, dr. sc. Brane Krt iz Instituta za mikrobiologiju Veterinarskoga fakulteta u Ljubljani i prof. dr. Drago Nedić iz Veterinarskoga instituta u Banjoj Luci.

I ovu promociju je, kao i više prethodnih promocija knjiga akademika Cvetnića, vodila Željana Klječanin Franić, prof.

Tema promovirane knjige niti nakon stoljeća nije niti može biti zaključena, čega sam autor ne samo da je bio i jest svjestan nego upravo knjigom neizravno sugerira da će tuberkuloza još dugo vremena mučiti čitav ljudski rod. U svojim obraćanjima okupljenoj publici na neki način su to i recenzenti dali do znanja, a njihove recenzije donosimo u nastavku uz izvatke iz pozdravnih riječi akademika izrečenih uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Recenzenti knjige:
• izv. prof. dr. sc. Željko Dugac, Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU
• doc. dr. sc. Stipica Grgić, Hrvatski institut za povijest
• prim. dr. Vera Katalinić-Janković, Ministarstvo zdravstva RH

Recenzent izv. prof. dr. sc. **Željko Dugac**, Zavod za povijest i
filozofiju znanosti, HAZU.

Recenzent doc. dr. sc. **Stipica Grgić**, Hrvatski institut za povijest.

Recenzentica prim. dr. **Vera Katalinić-Janković**, Ministarstvo zdravstva.

“ Ova knjiga je nastala nakon dugogodišnjeg autorovog rada na polju otkrivanja tuberkuloze i njene eliminacije u veterinarskom sektoru i zadovoljstvo je bilo biti njezinom recenzenticom. Emergentne i reemergentne bolesti nisu umanjile aktualnost teme i sadržaja ove knjige.

Pisati o povijesti tuberkuloze znači pisati o povijesti ljudskog roda jer je tuberkuloza stara koliko i čovječanstvo. Obilježila je ljudski rod ne samo pobolom, smrtnošću, već i negativnom društvenom stigmom. Iako su to činile i mnoge druge bolesti, tuberkuloza je imala i još uvijek ima širi društveni utjecaj, a njena aktualnost traje i danas u 21. stoljeću. Govorimo o staroj dami u novom ruhu.

Tuberkuloza je inspirirala i potakla stvaranje mnogih umjetničkih djela kroz povijest što autor konzistentno iznosi u poglavlju Tuberkuloza i umjetnost. U literarnom smislu ona je zanimljiva i po tome što njezin početak, kao ni tijek bolesti, nisu tipski, nego prepuni varijacija. U 18. stoljeću nazivana “pljačkaš mladosti”, “bijela kuga”, bila je inspiracija za mnoga umjetnička djela, poprimila obilježja romantizirane bolesti. Spori napredak bolesti značio je “dobru smrt”. Za vremena romantizma dobiti tuberkulozu značilo je imati “sreću”, a oni koje je zaobišla bojali su lice u bijelo i mršavili kako bi djelovali da je imaju. Bila je društvena, prilagodljiva, promjenjiva i prisna, gotovo filozofska bolest. Nakon otkrića uzročnika, povezana s lošim socio-ekonomskim prilikama postala je sramotno obilježje, negativna stigma što je i prati do današnjih dana.

Vrijednost i doprinos značajnosti knjige daju prikupljeni podatci u poglavljima o asanaciji i tuberkulozi u selu Mraclin. Autor detaljno opisuje surovost života na selu, siromaštvo, neznanje i sve aktivnosti socijalno-medicinskog rada koje su dovele do smanjenja pobola od tuberkuloze u Mraclinu. To je pokazatelj učinkovitih javnozdravstvenih mjera koje su i danas aktualne kroz pristup “Jednom zdravlju”.

Riječ je o tekstu knjige koja će svojim sustavnim prikazom, zanimljivošću i prijemčivim stilom pisanja autora, pružiti čitatelju pogled unatrag u povijest tuberkuloze, opisane ne samo kroz kliničke i epidemiološke osobitosti, već i tuberkuloze kao javnozdravstvenog bremena.
Akademik Željko Cvetnić autor je brojnih stručnih knjiga i radova, i dobar pisac. Dragocjen je u hrvatskoj znanosti, izuzetan jer se bavi usporednim, estetskim i medicinskim proučavanjima bolesti i njenih uzročnika. Ovaj put tuberkuloze. Zato mu iskreno zahvaljujem na naporima i zalaganju da ostavi za buduće generacije ovako pitko štivo o povijesti tuberkuloze. Ova knjiga poziva nas učiti iz povijesti i tražiti puteve iskorjenjivanja tuberkuloze. Boljeg razloga za čitanje nema!

U glazbenim pauzama tijekom predstavljanja knjige violinistica Zagrebačke filharmonije Teodora Sucala Matei izvela je Sonatu za violinu br. 1 u g-molu BWV 1001 – Adagio i BWV 1001 – Presto Johanna Sebastiana Bacha.

Vezano (tuberkuloza):

Vezani sadržaji