Pravilno vođenje rasplodne sezone i pripreme za pripust kobila i pastuha

Nikica Prvanović Babić
Izv. prof. dr. sc. Nikica Prvanović Babić, Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb

▲

Uvod

---

Ekonomičnost uzgoja konja, s obzirom na njihovu namjenu, bazira se na kvaliteti i selekciji. Cilj nam je dobiti potomke najkvalitetnijih roditelja, za razliku od farmskih vrsta domaćih životinja, kod kojih je bitan ukupan broj potomaka. Za postizanje tog cilja neophodno je pratiti pastuhe i kobile kroz rasplodnu sezonu te osmisliti protokol koji najbolje odgovara navedenom uzgoju s obzirom na pasminu, dob, paritet i rasplodni potencijal. Istraživanja reproduktivnih osobitosti koja su proveli brojni znanstvenici tijekom posljednjih 40 godina na uzgojima konja raznih pasmina ukazala su na brojne metaboličke, imunološke i endokrinološke razlike. Ta su otkrića omogućila bolje razumijevanje pojave neplodnosti kobila i olakšala njihovo liječenje. Poštivanje navedenih razlika otkrivenih znanstvenim metodama u praksi je dovelo do unapređenja konjogojstva i uvođenja niza metoda asistirane reprodukcije u svrhu očuvanja i razmnažanja genski superiornih jedinki unatoč njihovim poteškoćama s reprodukcijom. Kod nas postoji svijest o potrebama očuvanja autohtonih pasmina konja, pa su konji pasmina hrvatski posavac, lipicanac, hrvatski hladnokrvnjak i međimurski konj, zakonom zaštićene životinje čiji uzgoj država materijalno stimulira, ali unatoč tome nema podataka o njihovim reproduktivnim osobitostima niti postoji sustav organiziranog praćenja reprodukcije u cilju pravovremenog uočavanja potencijalnih problema s neplodnošću, spolno prenosivim bolestima, pobačajima i slično. Istodobno je zamjetno da i sa rasplođivanjem i uzgojem svjetski poznatih i rasprostranjenih komercijalnih pasmina konja također kaskamo za razvijenim zemljama. Na osnovi Godišnjih izviješća Hrvatskog stočarskog Centra očito je da je plodnost konja svih pasmina u našoj zemlji nezadovoljavajuća, a broj ždrebadi prema broju rasplodnih kobila daleko ispod europskog prosjeka. Sve to nedopustivo je u zemlji članici EU u kojoj postoji dobro organiziran i zakonski reguliran sustav praćenja svih navedenih pojava. Stoga je nužno formirati i dodatno educirati stručnjake iz područja veterinarske medicine i specijaliste nove generacije koji će se kompetentno uhvatiti u koštac s navedenom situacijom. Istodobno je krucijalno educirati i vlasnike konja o osnovama fiziologije i upravljanja rasplođivanjem konja. Sve to od osobite je važnosti i stoga, što je očuvanje autohtonih i zaštićenih pasmina konja u svijetu vrlo aktualno te se priprema akt kojim će se u roku od nekoliko godina, određeni broj takvih pasmina staviti pod zaštitu UNESCO-a kao dio svjetske kulturne baštine. Kako bismo omogućili našim autohtonim pasminama konja da se uključe u navedeni sustav moramo iznaći način za njihovu adekvatnu prezentaciju i popularizaciju pri čemu je primarno uvesti red u postojeći uzgoj. Jednako tako je važno otkriti uzroke trenutnog lošeg stanja kako bi se osigurala potrebna pomoć. Sve to nemoguće je bez kvalitetne suradnje uzgajivača i veterinara, za koju je preduvjet dobra edukacija. U tom je smislu pripremljen i ovaj popularizacijsko-edukativni tekst.

▲

Spolni ciklus u kobila i sezonska spolna aktivnost

---

Istraživanja koja su provedena u posljednjih 50 godina dokazala su ranije postavljene teze da je sezonska spolna aktivnost u kobila uvjetovana svjetlosnim režimom, koji preko hormonalne veze epifiza-hipotalamus-hipofiza-gonade utječe na nastanak ili prestanak cikličke spolne aktivnosti. Tome je osobito pridonio razvoj dijagnostičkih tehnika koje su omogućile vizualno praćenje promjena na jajnicima (ultrazvučna pretraga) i precizno mjerenje koncentracije pojedinih hormona u lokalnoj i općoj cirkulaciji (npr. postavljanje katetera u interkavernozni venozni sinus hipofize i precizne metode mjerenja koncentracije hormona u krvi u pojedinim fazama spolnog ciklusa). Time je ne samo uočeno već i dokazano da se spolni ciklus kobila po svojoj hormonalnoj osnovi bitno razlikuje od ciklusa kod ostalih vrsta domaćih sisavaca.

▲

Spolno dozrijevanje omica

---

Iako za većinu vrsta domaćih sisavaca postoji obilje literature koje se bavi ovom problematikom, pubertet u ždrijebica je još uvijek predmet rasprava i istraživanja, pa prema tome ne postoji niti odgovarajuća literatura na koju bismo se mogli osloniti.
Ždrijebice ulaze u pubertet u dobi od 12-18 mjeseci, no na to prvenstveno utječe mjesec u kome su rođene. U umjerenim klimatskim područjima, u kojima je sezona tjeranja vezana na godišnje doba, ždrijebice ulaze u svoj prvi estrus u trećoj godini života, u proljeće i ljeto, kada su ždrijebice stare 25-28 mjeseci. Na spolno dozrijevanje uz klimatske prilike važnu ulogu igra i prehrana pa tako životinje koje su kvalitativno ili kvantitativno lošije hranjene kasnije ulaze u pubertet.

▲

Spolni ciklus u kobila

---

Specifičnost spolnog ciklusa kod kobila je vrlo dugi estrus koji se kod ostalih vrsta domaćih životinja može mjeriti u satima, dok je kod kobila varijabilan i traje nekoliko dana, što ovisi o mjesecu u godini u kojem se javlja odnosno o sezoni. Spolni ciklus koji traje od jedne do druge ovulacije, traje kod kobila 21-22 dana. Pri tome je važno napomenuti da su na početku uzgojne sezone česti anovulatorni ciklusi u kojima kobila manifestira sve vanjske znakove estrusa, ali izostaje ovulacija, kao i “split” estrusi. To se objašnjava time što je na početku uzgojne sezone svjetlosni režim dovoljan poticaj za početak folikulogeneze, rast folikula i sintezu estrogena, ali ne i za potpuni ciklus na jajniku.
Istraživanja koja su proučavala utjecaj stresa na pojavu spolnog ciklusa u kobila, pokazala su da dugotrajni, naporni transporti i slične pojave nemaju nikakvog utjecaja na pojavu estrusa.

▲

Trajanje estrusa

---

Trajanje estrusa u kobila varira ovisno o vremenu pojavljivanja pa iako najčešće traje 5-6 dana, ovisno o mjesecu u godini u kojem se pojavljuje, može trajati i 3-10 dana, što je još uvijek unutar fizioloških granica. Ovulacija nastupa 24-36 h prije prestanka vanjskih znakova. Na početku uzgojne sezone u rano proljeće, te na njenom kraju u ranu jesen, estrusi traju dulje, dok su u proljeće i ljeto kraći. Navedena pojava se objašnjava činjenicom da svjetlosni režim djeluje kao poticajni stimulans na ubrzanje folikulogeneze. Nadalje, istraživanja su pokazala da je trajanje estrusa donekle i pasminsko svojstvo, pa je tako prosječna duljina trajanja estrusa u punokrvnih arapskih kobila bila 6,2 dana dok je u kobila quarterhorse pasmine bilo znatno kraće i trajalo je u prosjeku 4,9 dana.

▲

Estrus i njegovo otkrivanje

---

Kobila u estrusu, za razliku od ženki nekih drugih vrsta domaćih životinja, ne pokazuje karakteristične znakove tjeranja ukoliko nije prisutan pastuh. Tako npr. vrlo temperamentne punokrvne trkaće kobile nikada ne zaskaču druge kobile u stadu, za razliku od krava koje to redovito čine. Jedino što možemo uočiti su učestalo uriniranje malih količina mokraće i izražen nemir. U prisutnosti pastuha kobila zauzima karakterističan stav za uriniranje, podiže zdjelicu, odmiče rep i “bliska” (otvara i zatvara stidne usne i pokazuje klitoris). Navedene promjene u ponašanju progresivno jačaju do ovulacije što je osobito uočljivo ukoliko je estrus kraći i traje samo 3-4 dana dok je to kod produljenog estrusa nešto manje izraženo. Ukoliko kobila nije u estrusu tada pastuhu neće dozvoliti ne samo koitus nego i zaskakivanje, pa će na svaki njegov pokušaj reagirati agresivno, udaranjem i odmicanjem. Nadalje, uočeno je da kobile u estrusu redovito preferiraju pojedine pastuhe i rado se zadržavaju u njihovoj blizini, dok se van ciklusa ne zadržavaju pored pastuha i imaju podjednako indiferentan stav prema svim pastusima. Broj kobila u estrusu koje pokazuju interes za pojedinog pastuha nalazi se u pozitivnoj korelaciji s njegovim glasanjem ili vokalizacijom, koja pak ovisi o razini testosterona u krvi pastuha.

S obzirom na činjenicu da je u odsutnosti pastuha teško sa sigurnošću reći koje se kobile tjeraju, pokušalo se simulacijom podražaja od strane pastuha izazvati kobile na pokazivanje tipičnih znakova estrusa. U te svrhe su korištene snimke glasanja pastuha kao i brojna druga pomagala koja su trebala izazvati taktilne, olfaktorne i akustične podražaje koje inače proizvodi pastuh, ali su se nažalost sve navedene metode pokazale kao neuspješne.

Za otkrivanje kobila u estrusu koristi se tzv. “pokušavanje”, čiji uspjeh ovisi o primjenjenoj metodi. Naime, u praksi se pokazalo da ukoliko pastuha samo šetamo pored kobile ili uz to dozvolimo samo kontakt njuškanjem nozdrva, kobila neće reagirati, već je potrebno dozvoliti pastuhu da pokuša skok uz postavljanje zaštitne ograde kako ga kobila ne bi ozlijedila. Upotreba kastrata u “pokušavanju” dala je promjenjive rezultate, jer su se neki kastrati pokazali kao izvanredna zamjena za pastuhe, dok na druge, kobile uopće nisu reagirale.

Iako se kobile u normalnim fiziološkim uvjetima ne ponašaju kao pastusi, kod određene patologije (tumori jajnika, aplikacija preparata hipofize i steroidnih anabolika) se primjetilo da kobile mogu, ponašajući se kao pastusi, poslužiti za otkrivanje estrusa kod ostalih kobila. Štoviše, imaju i izvjesne prednosti pred pastusima jer je s njima lakše manipulirati a i manja je vjerojatnost da će prilikom “pokušavanja” ozlijediti kobilu i držaoce, a nema mogućnosti niti za neželjeno parenje. Androgenizacija kobila se postiže aplikacijom steroidnih anabolika kao što je npr. boldenon undecylinat u dozi 0,55 mg/kg t.m., a aplicira se jednom tjedno kroz 12 tjedana. Željeni učinak nastupa unutar dva tjedna od prve aplikacije, a nestaje 10 tjedana nakon posljednje aplikacije.
U praksi se pokazalo da ukoliko na pašnjaku zajedno s kobilama držimo i vazektomirane pastuhe, kobile pokazuju bolje i izraženije znakove tjeranja te da se veći broj kobila počinje ranije tjerati.

▲

“Split” estrus

---

Split estrus je pojava kada unutar estrusa dođe do nestajanja vanjskih simptoma bez vidljivog razloga. Nakon određenog vremena estrus ponovno postaje manifestan, a folikulogeneza je neprekinuta i ima nesmetani tok bez obzira na split estrus.

▲

Ždrebeći estrus

---

Aktivnost jajnika najčešće nije inhibirana u postpartusnom periodu. Ždrebeći estrus se kod velikog broja kobila javlja već 6.-13. dan poslije poroda. Nakon toga kod većine kobila u laktaciji, nastavlja se normalna, fiziološka, ciklička spolna aktivnost, dok se samo kod manjeg broja kobila zadržava perzistentno žuto tijelo. Smatra se da je FSH povišen u krvi kobila 24 i 14 dana prije pojave ždrebećeg estrusa (2 i 12 dana prije poroda) što je vidljivo i po porastu estrogena prije poroda. Ponekad uslijed učestalog sisanja ždrebeta dolazi do inhibicije aktivnosti jajnika, što se naziva laktaciona anestrija. Ona traje od 4 tjedna do 4 mjeseca, dakle u prosjeku 2 mjeseca. Ukoliko ždrebadi reduciramo sisanje na mjeru koja im neće ograničiti rast i razvoj, kobile češće i intenzivnije ulaze u normalan fiziološki ciklus.

▲

Sezona spolne aktivnosti kobila

---

Kod određivanja vremena u godini kada su kobile spolno aktivne treba uzeti u obzir pasminu, stupanj domestikacije te geografsku širinu u kojoj žive ( udaljenost od ekvatora). Po kriterijima koje je odredio Nishikawa kobile možemo svrstati u 3 kategorije:

• sezonski poliestrične, s nekoliko ciklusa koji se pojavljuju kako se dan produljuje a svoj maksimum dostižu oko najduljeg dana u godini. Takve kobile su u jesen i zimi u fazi spolnog mirovanja. U ovu skupinu spada najveći broj kobila.
• kobile koje se tjeraju kroz cijelu godinu, ali se samo u vrijeme uobičajene sezone u toku ciklusa pojavljuje ovulacija
• kobile koje se tjeraju cijelu godinu, mogu koncipirati i oždrijebiti se u bilo koje doba godine

Glavni pokretač spolne aktivnosti u kobila je foto-neuro-endokrini mehanizam.

▲

Foto-neuro-endokrini mehanizam

---

Kobile su spolno aktivne u onom dijelu godine kada su dani najdulji. Naime, kobile upravo zbog skraćivanja trajanja dnevne svjetlosti ulaze u anestrus koji traje cijel jesen i zimu, sve dok se na proljeće dani ponovno ne počnu produljivati, pa kobile ponovno ulaze u ciklus. Istraživanja su pokazala da ukoliko kobilu u bilo koje doba godine izložimo svjetlosnom režimu od 16 h dnevno, takva životinja ulazi u ciklus. Također je dokazano da se sličan efekt postiže ako kobilu izložimo umjetnom svjetlu u trajanju od jednog sata i to 9,5 – 10,5 h nakon zalaska sunca. Naime, smatra se da se tada kobila nalazi u tzv. fotosenzitivnoj fazi. Također je važno napomenuti da kobili, da bi bila u ciklusu, također treba postepeno pojačavati količinu dnevne svjetlosti, te da pretjerana količina dnevne svjetlosti pogotovo ukoliko je naglo i drastično uvedena može izazvati suprotan efekt i čak odgoditi i blokirati pojavu estrusa.

Melatonin je hormon pinealne žlijezde koji se luči u periodu kada je kobila u mraku, a on ujedno blokira izlučivanje GnRH iz hipotalamusa te tako igra značajnu ulogu u kontroli reprodukcije. Nadalje, istraživanja koja su proveli brojni autori su pokazala da melatonin i direktno djeluje na spolne hormone pa tako direktno blokira biosintezu estradiola. No, ukoliko ga apliciramo peroralno ili parenteralno treba ga dati u deseterostrukoj dozi, jer se egzogeni melatonin može iskoristiti u vrlo malom postotku (oko 10%).
U vrijeme spolnog mirovanja LH se normalno sintetiziraju u hipofizi, ali se ne izlučuju i nisu prisutni u perifernoj cirkulaciji. Njihovo izlučivanje iz hipofize blokiraju endogeni opioidi koji na taj način učestvuju u regulaciji sezonske pojave spolne aktivnosti.

▲

Uloga temperature, hranidbe i feromona

---

Ako izuzmemo svjetlosni režim, još uvijek je neistraženo u kolikoj mjeri faktori okoliša utječu na reprodukciju. Smatra se da temperatura ne igra značajniju ulogu, jer će se kobile početi tjerati u isto doba godine čak i kada je izuzetno hladno. Kod divljih konja temperatura indirektno utječe na reprodukciju jer o njoj ovisi rast zelenog pokrivača a samim tim i kvaliteta paše kojom se hrane životinje. U krava i ovaca se već godinama koristi procjena kondicije životinje s obzirom na njenu rasplodnu sposobnost metodom mjerenja i ocjenjivanja pojedinih parametara tzv. body condition score. Navedena metoda ima svoju primjenu i kod kobila i pokazala se kao svrsishodna, osobito kod kobila kojima je apliciran GnRH u svrhu poticanja početka spolnog ciklusa.
Utjecaj feromona na pojavu i sinhronizaciju spolnog ciklusa u skupini domaćih životinja proučavao je čitav niz autora koji su navedenu pojavu dokazali kod svinja i preživača. Kod kobila nemamo takve podatke, ali se može primijetiti da se nakon što se u stadu počela tjerati samo jedna kobila, to može poslužiti kao poticaj da se vrlo brzo počnu tjerati i ostale .

▲

Utjecaj pasmine

---

Pri promatranju utjecaja pasmine na pojavu estrusa, intenzitet folikulogeneze, veličinu folikula, vanjske manifestacije estrusa i sl. prvenstveno mislimo na utjecaj klimatskih faktora na pojedine pasmine. Tako se npr. u tropskim krajevima kod teških kobila hladnokrvnjaka češće javlja tzv. “tiho” gonjenje.

▲

Uspješnost koncepcije ovisno o dobi kobila

---

Iako su kobile izrazito plodne životinje sposobne koncipirati i u poodmakloj životnoj dobi ipak postoje određene granice uvjetovane dobi i dotadašnjem korištenju kobile u rasplodu. Generalno možemo reći da plodnost kobile nakon 15. godine života opada za 50% no navedena razlika je direktno vezana za ranije korištenje kobila u rasplodu odnosno paritet kako opisuje Prvanović i sur. (2008). Naime, dokazano je da kobile koje su ranije uvedene u rasplod (do 5. godine života) obično očuvaju plodnost i u kasnijoj životnoj dobi, dok tzv. starije prvorotkinje odnosno kobile koje su prilikom uvođenja u rasplod starije od 9 godina (po Palmeru i sur., 1975., čak i 7 godina) obično slabije plodne. Navedenu razliku objasnila su nedavna istraživanja funkcionalnog protoka krvi kroz maternicu i jajnike kobila tijekom ciklusa i gravidnosti gdje je primjenom doppler tehnike uočena razlika s obzirom na paritet no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se to zaista potvrdilo. U svakom je slučaju zadaća veterinara da upozore vlasnike kobila da svoje životinje uvedu u rasplod u optimalno vrijeme i da ne čekaju da kobila uđe u tzv. tinejđerske godine jer bi u protivnom moglo biti velikih poteškoća sa koncepcijom. Također postoji opcija, ukoliko vlasnici nisu spremni kobilu povući iz sporta radi gravidnosti i ždrijebljenja, pomoću tzv. nadomjesne majke, kobile primateljice dobiti ždrijebe od željene kobile primjenom metode embriotransfera. Navedena metoda se već dulji niz godina koristi kod polo kobila koje ostaju u sportu dok njihovu ždrijebad rađaju kobile primateljice. Također je važno educirati vlasnike kobila o važnosti redovitih ginekoloških kontrola kobila u sportu još od najranije dobi radi pravovremenog uočavanja svih potencijalno patoloških stanja koji bi mogli ugroziti plodnost i spolno zdravlje kobile. Iako nema podataka kako stres uzrokovan čestim promjenama okoline, intenzivnim treninzima i takmičenjima utječe na organizam kobile i njenu rasplodnu sposobnost, nesumnjivo je da taj utjecaj jednostavno ne može biti pozitivan. Organizam ima svoje granice, a na nama je da ih poštujemo.
Ukoliko svi uključeni u rad sa kobilom (treneri, jahači, jockeyi, veterinari, potkivači, štalari i sl.) shvate da se radi o živom biću, a ne o stroju koji trči i po potrebi može proizvesti i iz sebe izbaciti ždrijebe, već je pola posla učinjeno. Stoga je osnova kvalitetne brige za rasplodnu kobilu koja je dobar dio života provela u sportu, pažljiv, suosjećajan i dobro informiran pristup neovisno o tome želimo li od kobile dobiti optimalan sportski rezultat ili ždrijebe.

Literatura [… prikaži]

---