Davorin Lukman
LABOKLIN Hrvatska i Slovenija, Varaždin
lukman@laboklin.com
Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa
SažetakČemu treba pridavati pažnju kod uzimanja krvi?1. Kako možemo spriječiti GREŠKE prilikom uzorkovanja?2. Kako možemo spriječiti LIPEMIJU?3. Kako možemo spriječiti HEMOLIZU?4. Koje su posljedice STRESA?5. Imaju li MEDIKAMENTI utjecaj na laboratorijske vrijednosti?6. Kako pripremamo UZORKE za kliničko – biokemijske pretrage i na koji način ih šaljemo?7. Što je bitno za slanje uzoraka URINA?8. Na što trebamo obratiti pozornost prilikom uzimanja uzoraka IZMETA?9. Referentne vrijednosti / Interpretacija REZULTATA pretragaSummary
Izvor: Zbornik radova 6. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES
Sažetak
Čemu treba pridavati pažnju kod uzimanja krvi ?
Npr. hemolizirani ili lipemični uzorci, mogu samo ograničeno biti iskorišteni u laboratorijskoj analitici.
Prilikom hemolize dolazi do izlaska intraeritrocitarnih tvari. Pad koncentracije ili interakcije između testa i hemolizom uvjetovanih obojenja, dovode do povišenja koncentracija npr. LDH, CK, AST (GOT), željeza i elektrolita. U pravilu, to ne utječe na određivanje hormona i antititjela. Ikterus i lipemija imaju sličan utjecaj na rezultate mjerenja.
Utjecaj hemolize, lipemije ili ikterus na određivanje različitih kliničko kemijskih parametara predočen je u tablici 1.
Ikterično obojenje uzorka je najčešće uvjetovano nekom bolešću i na to ne možemo utjecati. Lipemija i hemoliza nasuprot tome, mogu s obzirom na vrijeme i tijek uzimanja uzorka u pravilu biti drastično ograničavajuće.
1. Kako možemo spriječiti GREŠKE prilikom uzorkovanja?
2. Kako možemo spriječiti LIPEMIJU?
Prije svega utječe na LIPIDE (↑), GLUKOZU (↑) kao i FOSFOR (↑; a nakon hranjenja bogatim UGLJIKOHIDRATIMA ↓).
3. Kako možemo spriječiti HEMOLIZU?
Komprimiranje žile iz koje vadimo krv, treba biti što je kraće moguće, kako bi spriječili hemokoncentraciju, a time i povišenu koncentraciju ukupnih proteina, BILIRUBINA, GOT, LAKTATA, ŽELJEZA i KRVNIH STANICA.
Prilikom uzimanja krvi, iglom (kanilom) i brizgaljkom, trebaju biti primijenjene sterilne, oštre i ne pretanke kanile, a također treba izbjegavati naglo aspiriranje.
Nakon aspiriranja, krv iz brizgaljke ispuštamo brzo u epruvetu (ovisno o namjeni, sa ili bez antikoagulanata).
Alternativa uzimanju krvi brizgaljkom, je uzimanje krvi izravno polako na zid epruvete ili puštanje krvi u epruvetu na vakum (npr. Vacutainer).
Epruvete s antikoagulantima trebaju biti uvijek napunjene (kada je to moguće) do oznake i odmah ih treba oprezno i pažljivo okrenuti nekoliko puta (naglo tresenje dovodi do hemolize!).
Ukoliko je moguće uzeti samo nekoliko kapi krvi, kao npr. kod ptica ili malih glodavaca, posebno je bitno pažljivo okretanje epruvete načiniti odmah, kako bismo spriječili zgrušavanje krvi.
4. Koje su posljedice STRESA?
Na isti način, posljedica stresa je vrlo često HIPERGLIKEMIJA, a kod trajnog stresa u pasa i povišenje ALKALNE FOSFATAZE.
5. Imaju li MEDIKAMENTI utjecaj na laboratorijske vrijednosti?
Utjecaj pojedinih lijekova na određene parametre kliničko-kemijskih pretraga:
| Penicilin G | K> |
| Tetraciklini | K< PO4 > |
| Salicilati | K< |
| Kortikosteroidi | CK, AP, Glukoza, ukupni Proteini > K, Ca, Na, < |
| Phenylbuthason | Ca, Na > |
| Barbiturati | CK > |
| Halotan – anestezija | CK, PO4 > |
| Glukoza – infuzija | Glukoza > ; PO4< |
Osim medikamenata, također i mnoge terapijske i/ili dijagnostičke mjere imaju utjecaj na laboratorijske rezultate. Tako na primjer operacijski zahvati, punkcije, biopsije, infuzije, transfuzije, RTG, primjena kontrastnih sredstava itd. mogu utjecati na kliničko-biokemijske parametre.
Infuzije mogu povećati koncentraciju elektrolita ili glukoze, ali također i sniziti razinu hematokrita ili hemoglobina zbog efekta razrjeđenja krvi.
Anestezije i operacijski zahvati odgovorni su za povećanje koncentracije enzima iz muskulature: CK, LDH, AST (GOT) kao i za povećanje enzima jetre te parametara bubrega.
6. Kako pripremamo UZORKE za kliničko – biokemijske pretrage i na koji način ih šaljemo?
Serum je supernatant koagulirane pune krvi, bez stanica i fibrina. Da bismo dobili kvalitetan serum, koagulacija mora biti završena u potpunosti. Stoga uzorak krvi mora stajati do 1-2 sata, a u epruvetama s pospješivačem koagulacije dovoljno je i 30 minuta.
Da bi smo odvojili serum od pune krvi, potrebno je koagulat izcentrifugirati na 3000-3500 okretaja u minuti minimalno 5 do 20 minuta. Ukoliko je potrebno, postupak se može ponoviti. Da bismo povećali količinu seruma i spriječili hemolizu, možemo prije centrifugiranja staklenim i plastičnim štapićem odvojiti koagulat od stijenke epruvete.
Plazma je pak supernatant bez stanica, nezgrušane pune krvi, kojeg dobivamo u epruvetama s antikoagulansom. Dobivamo je centrifugiranjem na isti način kao i serum.
Epruvete je potrebno slati u zaštitnim kontejnerima, kako bi bile zaštićene od razbijanja, ali i svjetla.
Puna krv nije pogodna za transport jer reagira kako na povišenu tako i na sniženu temperaturu okoline te posljedično hemolizira. Stoga je znatno povoljnije slati SERUM, koji je stabilan 5 dana na temperaturi od 0-30 ℃.
Za diferencijalnu krvnu sliku, preporuča se slanje osušenih krvnih razmaza u zaštitnom kontejneru. Tako će stanična morfologija biti zaštićena od starenja za vrijeme transporta.
7. Što je bitno za slanje uzoraka URINA?
Spontano uriniranje, još više kontaminira mokraću, stoga to može utjecati na rezultate pretraga. Za dobivanje urina koristimo čiste epruvete ili sterilne za bakteriološke pretrage. Uputno je pretrage raditi s jutarnjim urinom!
8. Na što trebamo obratiti pozornost prilikom uzimanja uzoraka IZMETA?
Kod sumnje na intestinalna krvarenja, potrebno je minimalno tri dana obustaviti prehranu mesom, konzervama ili suhom hranom, kako bi smo spriječili utjecaj mioglobina i hemoglobina na rezultate pretrage.
Kod ptica uzorak izmeta za bakteriološku pretragu uzimamo tupferom iz kloake te ga stavimo u transportni medij, jer količina može biti toliko mala, da isušivanje utječe na rezultat pretrage. Za dokazivanje antigena na klamidije, također primjenjujemo uzimanje uzorka tupferom s medijem, jer taj uzorak ima veću količinu uzročnika od samog izmeta.
Za dokazivanje pankreasne elastaze i chymotrypsina, kao i neprobavljene ostatke škroba, masti i mišićnih vlakna potreban je izmet. Za slanje izmeta, potrebno je uzeti uzorak koji će ispuniti epruvetu maksimalno do 2/3 ili 3⁄4, zbog stvaranja plina i sprječavanja „eksplozije“ te izbacivanja čepa.
9. Referentne vrijednosti / Interpretacija REZULTATA pretraga
Budući da kod posjete veterinaru mi ne znamo u koju grupaciju spada dotični pacijent, potrebno je definirati njegove referentne vrijednosti putem pretrage krvi. Naravno, u zdravom stanju, bez aktivnosti, uzbuđenja i na tašte. U pravilu, uvijek postoje određena odstupanja. Cilj brižne preventivne kontrole zdravstvenog stanja, jest te pacijente držati u okviru referentnih vrijednosti sa što manje odstupanja.
Vrijednost koja je izvan gornje ili donje fiziološke granice, ne smije stoga biti proglašena patološkom vrijednošću. Tu promjenjenu vrijednost, kategoriziramo samo kao povišenu ili sniženu.
Ponekad je za postavljanje dijagnoze potrebno i više od interakcije anamneze, kliničkih nalaza i laboratorijskih pretraga, odnosno rezultati drugih pretraga.
PREANALYTICS
Davorin Lukman
U nder the terms ‘Preanalytics’ we mean all processes which take place before the laboratory analysis itself. Simply said, it is getting, preparation, storage and transport materials for research. Knowledge of importance and protocol of preanalytics are of central significance to evaluate the results of analysis.
- Uzorkovanje, pakiranje i slanje uzoraka porijeklom od životinja i njihovog okoliša u laboratorij
- Specijalizacija stranih znanstvenika na HVI
- VETERINARSKI DANI 2022. :: Uvodna riječ :: izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta
- Bjesnoća :: 28.09. Svjetski dan borbe protiv bjesnoće
- Hrvatski veterinarski institut otvorio novu jedinicu za molekularnu dijagnostiku i istraživanje virusnih infekcija