Prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Inače, ovaj HORIZON projekt provodi se od jeseni 2022. godine kad je službeno započet prvim sastankom članova upravnog odbora u prostorijama sjedišta Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), u Rimu. Sadržajno se provedbom B-THENET projekta želi prepoznati i prikupiti najbolje prakse u pčelarstvu te promoviranjem inovativnosti pomoći modernizirati pčelarski sektor.
Tijekom prve godine provedbe projekta od pčelara su predložene pčelarske prakse vezane uz uspostavu i održavanje pčelinjaka te biosigurnosne mjere koje obuhvaćaju preventivne i kontrolne mjere protiv varooze, prikupljene EU upitnikom. Odabrane su 22 najtraženije prakse koje su i opisane i postavljene na virtualnu platformu za razmjenu informacija, komentiranje, savjetovanje i postavljanje pitanja. Tijekom popunjavanja baza podataka opisane prakse podvrgnute su transparentnom odabiru, poboljšavanju sukladno dostavljenim komentarima, kao i validacijskim postupcima preko javno dostupnih online platformi za njihovu razmjenu. Nakon završene validacije najbolje ocjenjene prakse biti će postavljene na platformu za dugotrajnu pohranu i mogućnost njihovog korištenja i nakon završetka projekta. Također, prakse se vrednuju i distribuiraju preko niza edukativnih aktivnosti 13 nacionalnih i tri međunarodna pčelarska centara za razmjenu znanja i vještina.
Projektni partner u Republici Hrvatskoj (RH) je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a suradne institucije su Hrvatski pčelarski savez i Pčelarsko društvo Križevci. Uključivanjem primarnih proizvođača u provedbu brojnih projektnih aktivnosti omogućeno je priključivanje svih zainteresiranih pčelara iz svih djelova RH koji u konačnici i jesu krajni korisnici rezultata, odnosno njihovih analiza. U edukativni dio predstavljanja projekta bio je uključen i tehnički dio vezan uz obilazak jedinstvene Edukativno-arhivske postaje za pčelarstvo koja je studentima, pčelarima, veterinarima i široj javnosti otvorila svoja vrata prije dvije godine.
Mreža dionika projekta se zasniva na udruženjima pčelara, znanstvenika, savjetnika i ostalih dionika zainteresiranih za pčelarstvo u Europi. Navedena projektna organizacija predstavlja sučelje koje je preko dostupnih online platformi fokusirano na gospodarenje u pčelarstvu, a popunjeno praksama koje su predlagane od svih zainteresiranih skupina. Navedeno zahtjeva prilog i prikupljeno znanje suradničkih pčelarskih udruženja. U naredne preostale tri godine trajanja projekta odabrane, podijeljene i prilagođene će biti samo one prakse koje zadovoljavaju potrebe pčelara te su učinkovite i spremne za uporabu, a uz podršku na virtualnim platformama za njihovu razmjenu. Na opisani način se razmatra i uvažava razlike između pojedinih područja EU, a što će omogućiti prilagođavanje pojedinih praksi za specifična područja, opremu, podvrste pčela, bolesti i operativnu provedbu pojedinih standariziranih radnji u pčelarstvu na nacionalnim jezicima.
U cijelu priču nastoji se uključiti sve dionike pčelarskog sektora, pa i kranjeg potrošača pčelinjih proizvoda, posebice konzumente meda. U tu svrhu tijekom prethodnih mjeseci bio je pripremljen i distribuiran anonimni anketni upitnik o medu i pčelarstvu. Cilj je bio procijeniti potrošnju meda u EU, upoznati se s navikama potrošača kao i njihovim interesom za pčelarstvo, a posebice za održive pčelarske prakse i takozvanu proizvodnju bez rizika. U narednom razdoblju zaprimljeni odgovori biti će analizirani i objavljeni. Također, napisan je znanstveni rad na temu prvog pokušaja definiranja najboljih pčelarskih praksi na području EU, a uključivanjem mišljenja više dionika te gospodarske grane. Tijekom studenog tekuće godine biti će aktiviran novi EU anketni upitnik za utvrđivanje i prioritiziranje najpotrebnijih pčelarskih praksi oko svakodnevnog održavanja pčelinjih zajednica i biosigurnosnih mjera vezanih za američku gnjiloću pčelinjeg legla.
Na kraju rasprave smo naravno morali podjeliti najnovije informacije o trenutačnoj rasprostranjenosti opasnih zaraznih bolesti pčela na svjetskoj razini, a onda i mogućem širenju dosada egzotičnih bolesti s azijskog na europsko područje. Tako započinje nova priča o migraciji tropileloze i novim izazovima koje uz postojeće promijenjene klimatsko-meteorološke prilike i promjene u medonosnom potencijalu tijekom godišnjih ciklusa čine veliku prijetnju europskom pčelarstvu i izazove koje čekaju pčelara, veterinarsku struku i cijelokupni sektor u budućnosti. Uvjeti za pčelarenje se značajno mijenjaju i potrebno je pčelarske prakse prilagođavati novim okolišnim prilikama, zahtjevima tržišta, ali i službi Jednog zdravlja.
Informacije o projektu možete pronaći na www.bthenet.eu, kao i na društvenim mrežama.
Priključite se mreži europskih pčelara! Zajedno čuvajmo pčele!
Vezano:
- Značaj veterinarske laboratorijske dijagnostike i praćenja bolesti pčela za javno zdravstvo
- Molekularna dijagnostika pčelinjih bolesti na uzorcima ostataka s podnice košnice
- Genotipizacija i osjetljivost bakterije Paenibacillus larvae na komercijalne dezinficijense
- Inovativni načini kontrole varooze (Varroa destructor) za održivo pčelarstvo
- Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva