"BOLESTI KOJE SU MIJENJALE SVIJET" :: predstavljanje knjige akademika Željka Cvetnića

Zahvaljujući malobrojnim nenametljivim, a intelektualno bogatim, širokoj javnosti prilično nepoznatim ljudima, najčešće, ali ne i jedino onima pomalo samozatajnim i skromnim članovima akademske zajednice, mi koji svakodnevno pratimo znanstvena i praktična veterinarsko-medicinska zbivanja pa i ona društvena i takozvana politička koja na njih zasigurno imaju podosta negativnog utjecaja, povremeno sa prikrivenim zadovoljstvom ipak konstatiramo da postoje i ovakva događanja koja ne samo da povezuju veterinarsku i izdavačku djelatnost nego po svojoj prirodi i sadržaju ispunjavaju kriterije prema kojima i sama bivaju od javnosti uočena, pa i zabilježena i u drugim, naizgled nepovezanim sferama života društva. Zapravo i uz stroge i oštre kriterije kojima se služimo, očigledno je da se u sjeni sve vidljivijih intelektualnih nedostataka društva i svakodnevnog gotovo zaraznog ‘suvremenog’ poludivljaštva, događaju i ona časna i dostojanstvena zbivanja koja imaju dobru perspektivu i preduvjete da u povijesti naroda ostanu zapisana kao njegov intelektualni, znanstveni ili umjetnički doseg.
Mogli bismo prikaz predstavljanja nove knjige akademika Željka Cvetnića započeti i na drugačiji način, no smatramo da je i ovdje potreban barem kratak podsjetnik na činjenicu da je i ova knjiga nastala u istoj stvarnosti iz koje se vlastitom snagom nije lako intelektualno izmaknuti čak ni najsnažnijima, a bez toga odmaka ne nastaju niti štiva niti druga djela prave vrijednosti.Već je samo mjesto predstavljanja ove knjige javnosti uistinu oaza znanosti i umjetnosti koju njezini domaćini zapravo više nego opravdano savjesno i nažalost potrebito zdušno čuvaju od tihih i prikrivenih nasrtaja svevremenskih protivnika svekolike, pa i hrvatske znanosti i umjetnosti. Upravo zato je dobro što se pisanje (i izdavanje) ovakvih knjiga nastavlja iako je nakladnicima danas više nego ikada objektivno potrebna barem periodična potvrda opravdanja ovog dosta zahtjevnog procesa. Naime, jasno je da će nakladništvo doživjeti još značajnih promjena, što je razumljivo i mudro za očekivati. Zaista ne bi bilo objektivno tvrditi da postojeća informacijska tehnologija u eksponencijalnom razvoju i najmasovnijoj primjeni nema velikog utjecaja na suvremeno nakladništvo jer, usprkos nastojanjima za očuvanjem tradicija i običaja, ništa u novijoj povijesti čovječanstva nije toliko snažno djelovalo na život čitave svjetske populacije. Da će ova knjiga poprimiti i drugu formu za nas je samo pitanje vremena jer, sudeći po riječima njezinih promovenata i recenzenata, ona ju zasigurno zaslužuje, pa bismo se usudili ovdje ustvrditi da stoga nakladnike na to i obvezuje.Pogled na uzvanike i goste ove promocije ukazao je širinu, ali na određeni način i bogatstvo povezanosti autora sa brojnim istaknutim članovima znanstvene, stručne i društvene zajednice. Pritom posebice intrigira međunarodna razina tih odnosa iako ona ne bi trebala nikoga čuditi obzirom na brojne i dugogodišnje međunarodne aktivnosti akademika Željka Cvetnića. Tako je već u prvoj rečenici svoga govora akademik Zvonko Kusić kao prvi promovent ove knjige kazao kako se ovako velik broj uzvanika na predstavljanju jedne knjige događa vrlo rijetko “i ja se ne sjećam kada je bio takav događaj u nas.” Odmah zatim je autoru knjige uputio iznimno pozitivnu kritiku koju je u šali sam nazvao “zamjerkom”. “Ja sam si dao truda da tu knjigu pročitam, barem dobar dio. Imam jako puno obaveza, a “gubio” sam vrijeme (čitajući ju) jer je to bilo toliko interesantno da to ‘zamjeram’ Željku Cvetniću.” Ocijenio je kako je knjiga zapravo polu-medicinska i polu-društvena i zapitao se o razlozima iz kojih je autor napisao ovu knjigu, preporučivši sagledavanje njezinog šireg konteksta, u kojem se nižu povijest, kultura i umjetnost.

Akademik **Zvonko Kusić**, predsjednik HAZU

““Ta knjiga obuhvaća povijest čovječanstva na neki način i kad gledam zašto je baš on, veterinar, to napisao onda se sjetim da je on rođen u Mraclinu. Mraclin je kultno mjesto hrvatskoga zdravstva i zapravo jedno od važnih mjesta uopće u povijesti svjetske medicine. U tom istomu mjestu je Andrija Štampar krenuo sa svojom idejom socijalne medicine”, kazao je akademik Kusić i konstatirao kako je “tu jedan potpuni obrat paradigme u liječenju”. Osvrnuo se i na dio dosadašnjeg radnog vijeka akademika Željka Cvetnića ustvrdivši slijedeće: “U veterini ga je obilježilo to što je od 2007. do 2015. godine bio ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta u dva mandata i Hrvatski veterinarski institut je proglašen najboljim institutom u Republici Hrvatskoj. To je jedna velika pohvala njemu kao rukovoditelju.
2012. godine izabran je za suradnog člana, 2016. za redovitog člana Akademije, a ove godine je postao voditelj Zavoda za znanstveno-istraživački rad u Velikoj Gorici.”

O samoj knjizi, akademik Kusić je kazao slijedeće: “Ova knjiga opisuje povijest civilizacije i na neki način pokazuje kako su zarazne bolesti bile često opasnije i smrtonosnije od ratova. Svi smo mi impresionirani ratovima, međutim, zarazne bolesti su odnijele puno više života nego recimo velike boginje ili španjolska gripa koja je u jednoj godini u Americi odnijela više života nego što su Amerikanci izgubili u Prvom i Drugom svjetskom ratu, u Korejskom i Vijetnamskom ratu.
U knjizi je uz obilje recentne literature Željko Cvetnić pokazao sve glavne zarazne bolesti i to je fascinantan prikaz koji pokazuje koliko je to utjecalo na ratove, na vojske i koliko je često to bilo odlučujuće u pojedinim ratovima.”

“Važno je napomenuti da se autor ne zaustavlja samo na opisu uzročnika bolesti i prijenosa što bi se očekivalo od njega kao veterinara nego se bavi i sa posljedicama, koliko je to značilo za kulturni i društveni život. Kada obrađuje tuberkulozu, podatci su fascinantni. Činilo se da su mladi umjetnici gotovo svi imali tuberkulozu, umirali su od svoje dvadesete do tridesete godine,” nastavio je u svom govoru akademik Kusić konstatirajući na neki način mističnu vezu između tuberkuloze i umjetnika. Istaknuo je citate pjesama A. B. Šimića u knjizi te opise djela slikara poput Slave Raškaj, Joba, Plančića, Kraljevića, ali i druge opise bolesti poput sifilisa “koji je bio stigmatizirana bolest” od koje su oboljeli brojni poznati ljudi (Heine, Dostojevski, Schopenhauer, Nietzsche, Mozart, Paganini, Beethoven). Navodi kako “sve one nepoznate stvari koje smo mi zaboravili ili smo smetnuli s uma, autor je stavio u jedan drugi kontekst i u knjizi opisuje i kako se društvo odnosilo prema tim bolestima, kako su ti bolesnici bili gledani.”
“Prvi svjetski rat prigušio je značaj španjolske gripe iako je ona bila puno smrtonosnija od samoga rata, a autor kaže da nikada nije bio heroj onaj koji je umro kao bolesnik nego samo onaj koji je stradao na bojištu”, rekao je akademik Kusić, a kroz to ukazao i na psihološki i kulturološki kontekst knjige.
Spominjući knjižne navode o lepri na kraju svoga govora, akademik Kusić je podsjetio kako su se nekadašnja percepcija gubavaca i “ti pojmovi zadržali do danas u svakodnevnom životu i kaže se da je netko ‘kužan’ i ‘kao da je gubav’, pa autor završava da danas isto imamo tuberkulozu, malariju i još neke bolesti, koje još uvijek postoje usprkos svekolikog napretka u liječenju i dijagnosticiranju.”
Zaključio je da je knjiga vrlo detaljna, “ali ono što bih svakako istakao, da ona širi horizonte i da to nije medicinsko-veterinarsko djelo nego zaista povijesno, književno, kulturno djelo koje ima širi aspekt.”

Akademik Pavao Rudan

“U životu svakog čovjeka, poglavito onog koji teži intelektualnom, jedan je od, ako ne i najsretniji trenutak onaj kada se tijekom vremena naučena informacija, a potom promišljena i izgovorena riječ pretvori u štivo, u knjigu.

Ova knjiga “je sklop izuzetno intrigantnog, duboko promišljenog, zapravo kroz analize i proživljenog, opširnog, golemog znanstvenog iskustva i djelovanja u okviru medicinskih struka, a što je vidljivo u napisanom štivu. Jer, medicina je struka koja u svom radu primjenjuje dostignuća brojnih znanstvenih disciplina, a što je jasno vidljivo upravo u ovoj knjizi, od povijesti, sociologije, demografije, kulture, posebno življenja, stanovanja, prehrambenih navika, higijene, pa sve do biologije, mikrobiologije, biokemije, fiziologije, epidemiologije, ekonomije, slojevitosti u raznoraznim društvenim krugovima.

“… mnoga promišljanja autora utemeljena su i na stvarnim događajima neograničenih, nažalost, ni prostorom ni vremenom. “U knjizi nalazimo i misli originalno ustrojenog štiva i mnoga promišljanja kao i sugestije da se i sam čitalac uključi u postavljanje cijelog niza ne nužno zavisnih i prihvatljivih hipoteza, a ne samo navođenje brojnih, uistinu gotovo nezamislivih podataka.

Radom, studijem podataka, znanjem i holističkim analitičkim pristupom i promišljanjem kao logička posljedica nastalo je kapitalno djelo jednog znanstvenika i profesora kojem poseban značaj daju usporedni komentari o suodnosu s globalnim.
“Ovo je djelo izuzetan pokazatelj kako misliti zapravo znači sređivati i utiske i odraze.”Knjiga obiluje silnim mnoštvom podataka i komentara, a autor daje mudre odgovore te i sugestije za budućnost, ali rado postavlja i provokativna pitanja u raznim temama iz života naših vlastitih predaka.

Ova je knjiga zapravo više od knjige. To je pojmovna sinteza brojnih znanstvenih područja. Ona je i prvi broj novoustrojene medicinske enciklopedije 21. stoljeća.

Akademik Marko Pećina

“U posljednih pet godina, ovo je treće predstavljanje knjiga akademika Željka Cvetnića kao člana Razreda za medicinske znanosti. Prva je nosila naziv “Bakterijske i gljivične zoonoze” objavljena 2013. godine, druga knjiga “Bruceloza” objavljena 2015. godine. Pored ove tri knjige objavio je još dvije monoautorske i dvije multiautorske knjige. Monoautorska knjiga je uistinu danas rijetkost u medicini, a ovo je već peta monoautorska knjiga akademika Željka Cvetnića.

“Objaviti ovako krasnu knjigu, krasnu izvana i iznutra, svojevrsni je pothvat.”Nevjerojatno je kako ova knjiga dolazi u pravo vrijeme. Svi smo svjedoci para-znanstvenih pokreta protiv vakcinacije djece i odraslih, a mi u našem razredu uključili smo se u borbu za znanstvenu istinu i prošle godine u srpnju organizirali u okviru našeg razreda okrugli stol “Zašto cijepljenje nema alternative?” Jedan od odgovora na postavljeno pitanje je upravo ova knjiga akademika Željka Cvetnića. Protivnici vakcinacije, pogledajte u ovoj knjizi objavljene fotografije ljudi oboljelih npr. od velikih boginja, pročitajte statističke podatke o milijunima umrlih ljudi od zaraznih bolesti, rasplačite se nad takozvanom grobnom poezijom tj. prerano umrlim umjetnicima oboljelim od tuberkuloze i to kako u svijetu, pogotovo u našoj domovini. Pitamo se, da se zna uzročnik tuberkuloze i da je postojao današnji program cijepljenja BSG u 19.-tom i početkom 20.-tog stoljeća, koliko bi još skladbi napisao Šopen, koliko bi prekrasnih slika podario Miroslav Kraljević?

“Ponosan sam što je ova knjiga djelo člana našeg razreda.” Izdavačka djelatnost je imanentna našoj Akademiji. U ovih 157 godina u Akademiji je objavljeno preko 6500 svezaka raznih publikacija, ove godine bit će objavljeno preko 100 u nakladništvu Akademije i preko 50 u izdanjima drugih izdavačkih kuća. Razred za medicinske znanosti prednjači kako u organiziranju znanstvenih skupova – ove godine u okviru razreda bit će ih preko 60 – tako i u izdavačkoj djelatnosti jer ćemo u okviru Razreda ove godine promovirati preko dvadeset knjiga.”
Na kraju svoga obraćanja, akademik Pećina je autoru knjige uputio slijedeće riječi: “Poštovani i dragi kolega Željko, ne ispuštajte pero iz ruke i pišite i dalje i ja se nadam da ću promovirati još barem tri knjige. Postavlja se samo pitanje: da li Vi brzo pišete ili ja mislim još dugo živjeti? Recimo da je oboje točno.

Izv. prof. dr. sc. Željko Dugac

Prof. dr. sc. **Željko Dugac**
Zavod za povijest i filozofiju HAZU
recenzent knjige

“Akademik Željko Cvetnić kao istraživač i znanstvenik proučavao je ili proučava uzročnike bolesti kroz čitav svoj plodonosni radni vijek unutar veterinarske struke, a sada pomiče granice svoga promatranja i laća se pera i tinte i uz sav svoj arsenal znanstvene opreme i znanja priziva i muzu Klio, onu koja rasvjetljava um i bistri ono što trenutačno ne vidimo. U tom zagrljaju nastalo je djelo koje opisuje 11 bolesti koje su mijenjale svijet.
Velike boginje, španjolska gripa, malarija, kuga, pjegavi tifus, povratna groznica, rovovska groznica, tuberkuloza, lepra, sifilis i kolera – birano društvo ubojica apokaliptičnih razmjera predstavljeno je kroz 11 poglavlja u kojima se za svaku pojedinu bolest temeljito iznosi njezina povijest, najznačajnije epidemije, periodi pojavljivanja, područja zahvaćenosti i rasprostranjenost navedenih bolesti na našim područjima, što je osobito značajno.
Nadalje, tu su odjeci bolesti u društvu, utjecaj na politiku, gospodarstvo, kulturu i umjetnost, povijest suzbijanja bolesti, cijepljenja, medikamentozne terapije i konačno javnozdravstveni medicinski dosezi. Ali, tu su i male intimne povijesti oboljelih, onih koji su bili zadnji u lancu i svojevrsna u historiografiji tako rijetka povijest emocija.
“Velik je značaj ove publikacije u historiografiji i općenito interdisciplinarnom proučavanju bolesti.” Ova vrlo složena i pomno načinjena knjiga u izdanju Medicinske naklade i Hrvatskog veterinarskog instituta sastoji se od 340 stranica teksta popraćenog sa čak 655 referenci, 81 slikom i s devet grafičkih prikaza i 21 tablicom. Iz samih brojki vidi se kolika je složenost ovoga rada. Tekst je podijeljen u 11 poglavlja, o svakoj pojedinoj bolesti od kojih neka poglavlja, primjerice o tuberkulozi ili boginjama čine gotovo samostalnu knjigu.

Koristeći najrelevantnije znanstvene publikacije kao i sve historiografski opravdane metodološke postupke, ovo je djelo postavljeno kao znanstveni tekst namijenjen znanstvenicima, istraživačima i studentima iz područja biomedicinskih i prirodnih znanosti, ali jednako tako i ljudima iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Uz to što je znanstvena knjiga, ovo je djelo korisno i čitljivo štivo i za šire čitateljstvo budući da prije svega svojom temom intrigira širu javnost.

Ono što bih svakako želio istaknuti je činjenica da ova knjiga po prvi puta u Hrvatskoj historiografiji daje cjeloviti prikaz 11 najznačajnijih zaraznih bolesti koje su u prošlosti poprimale epidemijske pa čak i pandemijske razmjere i koje su zasigurno obilježile pojedine epohe i što joj doista daje značaj kapitalnoga djela.

O tim smo bolestima znali i mnogo i malo. Nedostajalo je baš ovakvo djelo koje je temeljito sabralo i proučilo i podastrlo nam vrsnu interdisciplinarnu studiju baš kao što su i same bolesti te koje zadiru u različite segmente ljudskoga društva. Posebno je značajno što djelo prati situaciju na našem području te tako sistematski popunjava prazninu u povijesno-medicinskoj literaturi koje su do sada postojale.
Ova knjiga će biti izvrstan temelj za daljnji rad na proučavanju povijesti bolesti, povijesti javnoga zdravstva, medicine i općenito povijesti znanosti, kao i za sva buduća interdisciplinarna istraživanja.

Djelo nadilazi samo jednu znanost i struku, uskoću i ograničenost. Oduševljava kako je tako skladno i majstorski sabralo i povijest i sadašnjost i stručno medicinsko i historiografsko, pisanje znanstveno i pisanje literarno i dokazalo da širina nije preživjeli hir već nužnost svakoga vremena koje želi više znati.

Prof. dr. sc. Nenad Turk

“Ova iznimna knjiga opisuje najvažnije zarazne bolesti čovječanstva kroz povijesni aspekt pokazujući istovremeno kako su te iste bolesti djelovale na pojedince i društva, ali i na čitave narode i države.
Bolest i smrt su u čovjeku oduvijek bile neizostavne preokupacije, a neosporno je da su kroz povijest određene zarazne bolesti imale veliki utjecaj na društvene promjene iako ih povjesničari nisu uvijek prikazivali ključnim ili su pak zanemarivali njihov značaj.

Dugogodišnje iskustvo akademika Cvetnića u biomedicinskom području, posebno disciplinama mikrobiologije, infektologije, u ovom štivu dolazi do punog izražaja prikazujući sadržaj knjige na originalan i inspirativan način.

Kuga je nedvojbeno povijesno najznačajnija zarazna bolest koja je obilježila Stari i Srednji vijek.

Boginje također spadaju u najsmrtonosnije i najstrašnije bolesti s kojima se tijekom bolesti čovječanstvo uočilo. Epidemije boginja su samo tijekom 20.-tog stoljeća prouzročile smrt od 300 do 500 milijuna ljudi. Smatra se da su u posljednjem tisućljeću odgovorne za 10% smrti širom svijeta. Boginje su bile i prva zarazna bolest kod koje je u 17. stoljeću provedena profilaksa, tzv. variolizacija i to je jedan od najstarijih oblika imunizacije.

Sifilis je stalni i neželjeni suputnik čovječanstva već više od 400 godina. Utjecao je na živote milijuna ljudi svih društvenih slojeva. Zahvaćao je mlade, stare, bogate i siromašne. Poznato je da su mnoge poznate osobe, različiti umjetnici, pisci, skladatelji, slikari i velike povijesne ličnosti bile zaražene sifilisom.

Pandemija španjolske gripe iz 1918. godine je najveći globalni demografski potres ovoga vijeka koji je svijet ikada doživio. Nijedna pošast, nijedan rat, nijedno razdoblje gladi u ljudskoj povijesti nije nikada usmrtilo toliko ljudi u tako kratkom razdoblju.

S prikazom bolesti koje mijenjaju svijet u ovoj knjizi, autor prikazuje i razvoj spoznaje o etiologiji, dijagnostici, liječenju i profilaksi pojedinih bolesti. Posebno je istaknut i razvoj i napredak javnoga zdravstva, što se posebno vidi u poglavljima o koleri, malariji i tuberkulozi.

Važno je napomenuti da u pregledima pojedinih bolesti posebno mjesto imaju zaslužni znanstvenici poput Edwarda Jennera, Aleksandra Yersina i Roberta Kocha koji su se bavili konkretnom tematikom i čije su zasluge u borbi protiv spomenutih pošasti neprocjenjive.

Također, je izuzetno vrijedan prikaz podataka o pojedinim bolestima i na našim područjima, što upotpunjuje sliku o njihovom utjecaju i na naš narod. I odabir naslovnice govori tome u prilog.

Za neke od opisanih bolesti poput kolere, sifilisa, povratne groznice i tuberkuloze, istaknuto je da ni suvremena društva još uvijek nemaju konačnog odgovora, pa njihov potencijal mijenjanja svijeta još uvijek ostaje nedokučiv.

Pred oči hrvatskog čitateljstva neupitno dolazi zanimljiva i vrijedna knjiga koja svakim svojim poglavljem inspirira produljivanjem postojećih spoznaja o najznačajnijim bolestima s kojima se čovječanstvo dosad susrelo. Slobodno možemo konstatirati da autor spoznaje o najznačajnijim bolestima otima zaboravu. Budući da ova knjiga predstavlja izvanredan uvod u povijesti zaraznih bolesti koje su mijenjale svijet, za svaku je preporuku svima koji su na bilo koji način vezani uz biomedicinsko područje, ali i širem zainteresiranom čitateljstvu.
Ostati ravnodušan prema ovoj knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život.”

Prof. dr. sc. Boris Habrun
“

Kao ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, prof. dr. sc. Boris Habrun iskazao je svoj izuzetan ponos činjenicom da je akademik Cvetnić djelatnik Hrvatskog veterinarskog instituta. Naglasio je da je i ova, sedma knjiga akademika Željka Cvetnića pisana na vrlo jednostavan način iako vrlo stručna osobno smatram da je i laicima razumljiva.

Istaknuo je uvod knjige sa gotovo deset stranica teksta koji čitatelja izvrsno vodi u materiju knjige i ukratko opisuje najznačajnije činjenice svake od 11 bolesti koje se kasnije temeljito opisuje. Uvod opisuje pojam danas sve značajnijih emergentnih i re-emergentnih bolesti i njihovu pojavnost posljednjih desetljeća i praktički već samim čitanjem uvoda ostavlja nas se da razmislimo gdje smo danas u borbi protiv zaraznih bolesti usprkos svim suvremenim spoznajama, činjenicama i alatima koji nam stoje na raspolaganju jer za neke od njih još uvijek nažalost nema trajnih rješenja, poglavito u zemljama Trećeg svijeta.
Naveo je da “osim opisa bolesti, knjiga govori i o njihovom prisustvu u Hrvatskoj, etiologiji, raširenosti, zoonotskom potencijalu, rezervoarima u prirodi, kliničkoj slici, liječenju, suzbijanju i pojavnosti tih bolesti danas.”

“Divna je stvar što su unutra osim ljudi koji su nažalost patili od tih bolesti na vrlo lijep način opisani i znanstvenici, ljudi koji su se borili s tim bolestima, koji su uspjeli otkrivati etiologiju, načine prijenosa, lijekove, način imunoprofilakse i time praktički spašavali čovječanstvo.” Izrazio je uvjerenje da je svaka bolest “toliko detaljno opisana da se iz te njezine povijesti i današnjih spoznaja može pretpostaviti budućnost pojedinih bolesti.”

“Velikan hrvatske veterine akademik Sergej Forenbacher mi je u jednom razgovoru kazao: “Knjigu možete napisati na dva načina. Možete uzeti nekoliko knjiga, prepisati ih i tako napraviti novu knjigu ili se možete potruditi, tražiti reference i razmišljati jedan originalan način pristupa i pisanja.” Toga sam se sjetio čitajući praktički svaki dio, svako poglavlje ove knjige akademika Željka Cvetnića. Po originalnosti pristupa i sintezi različitih znanosti teško da ćemo u ovom trenu naći premca jedinstvenom prikazu ove cjelokupne materije sadržane u vrlo stručnom, izvanrednom i originalnom štivu koje je pisano na zaista lako razumljiv način.

Anđa Raić

“Punih 50 godina Medicinska naklada stoji iza iza najvažnijih i najvrjednijih knjiga i vrlo uglednih autora u području biomedicine. U tih 50 godina puno se toga promijenilo – i sustav i tehnologija i vlasnici i djelatnici, ali ono što se nikada nije promijenilo je radost nakon što knjiga iziđe. I evo u vrijeme kad nam se činilo zapravo da knjiga polako nestaje, da živimo u virtualnom svijetu i da knjige neće biti, evo i vi potvrđujete koliko zapravo vjerujete u knjigu.

Želim reći da su jezik i glazba duša jednog naroda i zato mi je uvijek drago da knjige izlaze na narodnom jeziku, na hrvatskom jeziku. Mi jesmo mali narod i mali jezik, ali mislim da je jako važno da objavljujemo knjige na svom jeziku jer na taj način doista utvrđujemo identitet svoga naroda.

Ovo je treća knjiga autora akademika Željka Cvetnića u suradnji Medicinske naklade i Hrvatskog veterinarskog instituta u čijem predstavljanju sudjelujem, a peta knjiga zapravo koju smo zajednički objavili.

Zahvaljujem autoru koji je ponovo odabrao Medicinsku nakladu kao svog suradnika izdavača, recenzentima koji su pridonijeli da knjiga bude cjelovita kakva jest, Vlasti Herak Perković koja je uredila ovu knjigu, Maji Bravec koja je grafički oblikovala ovu knjigu, Željani Klječanin Franić koja ju je jezično uredila i svima onima koji su na bilo koji način pridonijeli da ova knjiga bude ovakva kakva jest, a sigurna sam da će ova knjiga doista obogatiti i struku i znanost i dati veliki prinos biomedicinskoj publicistici.

Akademik Željko Cvetnić

“Bolesti su promijenile moj život. One su mijenjale svijet, a zaista su promijenile i moj život, mada nasreću nisam obolio od njih. Ne bih nikada bio ovdje da se nisam bavio bolestima. Jedna od njih je tuberkuloza, a meni svakako prva i jedna od najznačajnijih. To je moja prva specijalizacija koju sam odradio u Zavodu za javno zdravstvo u Službi za bakteriološku dijagnostiku tuberkuloze kod dr. Šipuš i prim. dr. sc. Vere Katalinić-Janković koja je danas ekspert Svjetske zdravstvene organizacije i jedna od najvećih stručnjaka za tuberkulozu u Europi. Eto, tu sam počeo, tu je ustvari krenula moja sudbina. Kasnije sam napisao knjigu o tuberkulozi, poslije o brucelozi i bakterijskim zoonozama.

Kako je čovjek stariji, počinje razmišljati o povijesti na jedan drugačiji način. Kroz povijest, bolesti su uvijek pobuđivale veliku pažnju ljudi i danas one pobuđuju pažnju medija, naročito ako se pojavi ebola, West Nile, itd. Međutim, ja sam se pokušao postaviti u vrijeme upravo ovih starih bolesti koje su se pojavljivale do 19. i početka 20. stoljeća, a zadnja među njima je španjolska gripa, u doba kada nije bilo lijekova, nije bilo medicinske službe, javno zdravstvo i servis nije postojao. Nažalost, kada su se, primjerice, u to doba pojavile boginje, ljudi nisu imali drugog rješenja nego su doslovno bježali od bolesti.

Akademik Željko Cvetnić
autor knjige
Bolest je uvijek pratila ratove, pratila je siromaštvo i bijedu, odnosila je i djecu. Kako je spomenuo akademik Kusić, još u Svetom pismu prije dvije tisuće govori se o lepri (gubi), a što je danas s tom bolešću, što se dogodilo u međuvremenu? Iznenađuje podatak da je u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji svake godine bolest prijavljena u 211.000 oboljelih ljudi. Oko 4 milijuna ljudi se još uvijek liječi od posljedica gube. Dakle, nismo se riješili problema. Mi smo se riješili problema u zapadnoj civilizaciji, u Europi i Sjevernoj Americi, ali što je sa kugom? Još se uvijek godišnje prijavljuje oko 20.000 ljudi oboljelih od kuge. A, gdje obole? Pa, čak i u Americi ljudi obole i od gube i od kuge, dakle u najrazvijenijim zemljama. Zašto? Zato što te bolesti još uvijek imaju rezervoare u prirodi. Mi smo mislili da je guba samo bolest čovjeka, međutim 100%-tno je dokazano da su pasanci koji žive na jugu SAD (Teksas, Meksiko) nosioci, rezervoari Micobacterium leprae, uzročnika lepre (gube).
Kolera se uvijek javlja u bijedi, pa i danas, primjerice u Jemenu, mala djeca obolijevaju i umiru u neprirodnim uvjetima.
Jones i suradnici su 2004. godine opisali da su se od 1940. do 2004. pojavile 334 emergentne bolesti, dakle novonastale, od čega je bilo oko 55% bakterijskih i oko 25% virusnih. Danas još uvijek 15 milijuna ljudi umire od zaraznih bolesti, uglavnom djeca, a često su to djeca mlađa od 5 godina i u nerazvijenim zemljama.

Zašto ovakva knjiga? Mene je to uvijek pomalo intrigiralo, ako u knjizi ne bude sve ‘po špranci’, kakva će biti reakcija?, to nisam mogao znati, tu pravila nema. Ova knjiga nije fikcija, nisam izmišljao likove, djela i pisao ono što mi se vrtilo u glavi. Ovo su činjenice temeljene na 700 referenci. Put u pisanju se sam otvarao, za svaku pojedinu bolest.

Navodeći nekoliko odabranih citata o suvremenom pisanju knjiga, autor knjige akademik Željko Cvetnić kao da je htio potaknuti sve okupljene da možda i sami, ako već nisu, započnu s pisanjem ili ga nastave. Dakle, ako već niste – krenite!

Osim predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića, glavnog tajnika HAZU akademika Pavla Rudana, tajnika Razreda za medicinske znanosti HAZU akademika Marka Pećine, predstavljanju knjige akademika Željka Cvetnića “Bolesti koje su mijenjale svijet” prisustvovali su brojni cijenjeni uzvanici među kojima bjelovarsko-križevački biskup mons. dr. Vjekoslav Huzjak, pomoćnica ministra zdravstva dr. sc. Vera Katalinić-Janković, gradonačelnik Grada Velika Gorica Dražen Barišić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Velika Gorica Neven Karas, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka prof. dr. sc. Drago Šubarić, dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Nenad Turk, prodekani i predstavnici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, direktor Veterinarskog specijalističkog instituta iz Niša doc. dr. sc. Miloš Petrović, dr. sc. Branko Krt iz Instituta za mikrobiologiju Veterinarskoga fakulteta u Ljubljani, prof. dr. sc. Drago Nedić iz Veterinarskog instituta u Banja Luci, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije doc. dr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta prof. dr. sc. Boris Habrun sa predstojnicima veterinarskih zavoda u Rijeci, Križevcima, Vinkovcima i Splitu te Centra za peradarstvo, profesor emeritus Juraj Geber i profesor emeritus Zdenko Biđin, prof. dr. sc. Davor Romić, dr. sc. Mirko Lojkić, direktorica Medicinske naklade Anđa Raić, predstojnici i zaposlenici Hrvatskog veterinarskog instituta i veterinarskih organizacija te drugi cijenjeni uzvanici koji su svojom nazočnošću uveličali predstavljanje ove vrijedne knjige.

Vezani sadržaji