Predstavljanje Programa utvrđivanja proširenosti kontagioznog metritisa konja u Republici Hrvatskoj u 2016. godini

Doc. dr. sc. Zrinka Štritof
Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
(zstritof@vef.hr)

Kontagiozni metritis konja

---

Kontagiozni metritis konja (eng. contagious equine metritis – CEM) je bakterijska zarazna bolest koja se u kobila očituje upalnim promjenama u reprodukcijskom sustavu i prolaznom neplodnošću. U pastuha je infekcija subklinička, što znači da ne pokazuju nikakve znakove bolesti, zbog čega godinama pa i doživotno prenose bakteriju na kobile koje opasuju. Kontagiozni metritis važna je bolest u reprodukciji konja zbog čega se nalazi na listi Međunarodnog ureda za epizootije (OIE). Uzročnik je bakterija Taylorella equigenitalis koja je prvi puta dokazana 1977. godine u Velikoj Britaniji i Irskoj. Zbog izrazito lakog širenja među životinjama i međunarodnog prometa životinja kliconoša, bolest se brzo proširila u druge zemlje. Zabilježena je u većini europskih zemalja, a izvan Europe u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Australiji, Japanu i Republici Južnoj Africi. Premda je bolest dokazana u Hrvatskoj, životinje se gotovo uopće ne pretražuju te stoga nema podataka o njenoj proširenosti niti o njenom utjecaju na konjogojstvo.

Uzročnik

T. equigenitalis je gram negativna bakterija, kokobacilarnog oblika. Za razliku od ostalih bakterija koje uzrokuju upalu maternice (metritis) u kobila, T. equigenitalis za rast zahtijeva specifične obogaćene i selektivne hranidbene podloge, mikroaerofilne uvjete uzgoja kao i dužu inkubaciju. Izvan organizma može duže preživjeti u povoljnim uvjetima, npr. u sekretima na nedovoljno očišćenim i dezinficiranim predmetima koji se koriste u rasplođivanju konja poput umjetnih vagina, kanti, fantoma, pribora za higijenu i slično. Unutar roda Taylorella opisana je i vrsta T. asinigenitalis (Jang i sur., 2001.). Ova bakterija je uzgojno i morfološki vrlo slična bakteriji T. equigenitalis. Češće je izdvajana iz magaraca, a dokazana je i prirodna infekcija u konja. Njena patogenost još uvijek je nedovoljno istražena, no pokusna infekcija kobile rezultirala je metritisom.

Načini širenja infekcije

Kontagiozni metritis konja prenosi se izravnim i neizravnim kontaktom između životinja. Načini širenja uključuju prvenstveno prirodni i umjetni pripust, no i kohabitaciju životinja, posebice u slučaju korištenja zajedničkog pribora za higijenu. Najveći rizik od širenja infekcije izražen je prilikom prirodnog pripusta. Dokazan je i prijenos infekcije nerazrijeđenim i razrijeđenim sjemenom, čak i uz dodatak antibiotika. Mogućnost prijenosa infekcije smrznutim sjemenom smatra se minimalnom i, za razliku od ostalih načina prijenosa, do danas nije dokazana. Ponekad T. equigenitalis ostaje u maternici kobila tijekom cijelog graviditeta što u rijetkim slučajevima može rezultirati pobačajem, a češće kongenitalnom infekcijom ždrebeta koje tada ostaje kliconoša. Najvažniju ulogu u širenju infekcije imaju životinje kliconoše. Pri tome je važnija uloga pastuha nego kobila jer se oni obično češće pripuštaju, a i kliconoštvo duže traje. Pastusi ne očituju nikakve kliničke znakove bolesti, a kliconoštvo se može ustanoviti isključivo mikrobiološkom pretragom. Jednom inficirani pastuh može biti izvor infekcije godinama. Za razliku od pastuha, u kobila nakon infekcije bakterija opstaje u reprodukcijskom sustavu nekoliko tjedana ili mjeseci, no kliconoštvo i u njih može trajati godinama.

Klinička slika

Inkubacija traje 3 do 13 dana. Infekcija bakterijom T. equigenitalis ograničena je na reproduktivni sustav, a može biti subklinička ili se očitovati različitim stupnjevima metritisa, cervicitisa i vaginitisa, kada je prisutan sivkasto-bijeli sluzavo-gnojni iscjedak iz stidnice. Iscjedak nema mirisa, a njegova količina varira. Obično traje oko 2 tjedna ili duže u neliječenim slučajevima. Ponekad metritis može biti slabije izražen, a iscjedak oskudan u kojem slučaju se na bolest može posumnjati na temelju izostanka koncepcije, skraćenog diestrusa i ranijeg ulaska kobile u estrus. Ukoliko inficirana kobila koncipira, infekcija tijekom graviditeta obično je subklinička ili se povremeno javlja iscjedak iz stidnice. Rijetko dolazi do blagog placentitisa, a izrazito rijetko može doći i do pobačaja. Infekcija bakterijom T. equigenitalis tijekom graviditeta ne utječe na zdravlje ploda.
U pastuha je infekcija subklinička, što znači da ne pokazuju nikakve znakove bolesti.

Dijagnostika i liječenje

Na pretragu se šalju obrisci predilekcijskih mjesta za bakteriju T. equigenitalis. U pastuha su to fossa glandis, sinus urethralis, distalni dio uretre i nabori prepucija, a u kobile fossa clitoridis, medijalni i lateralni klitoralni sinusi, rjeđe maternica. Pastuhe je prije uzorkovanja potrebno nadražiti ili sedirati da bi se postigla bilo erekcija bilo prolapsus penisa, što omogućuje pristup predilekcijskim mjestima i kvalitetno uzimanje uzoraka. Budući da je T. equigenitalis osjetljiva na isušivanje i djelovanje metabolita drugih bakterija, obrisci se na pretragu šalju isključivo u transportnoj podlozi s dodatkom ugljena. Obriske treba što prije dostaviti u laboratorij, a pohranjeni pri 4 do 8 °C u laboratorij mogu stići unutar 24 sata. Uzorci se mogu pretraživati bakteriološkom kulturelnom pretragom, nacjepljivanjem na specifične hranidbene podloge, ili molekularno, metodom lančane reakcije polimerazom (eng. polymerase chain reaction – PCR).
Obrisci vanjskih spolnih organa konja kontaminirani su mnoštvom drugih bakterija pa se nacjepljuju na selektivne hranidbene podloge s dodacima antibiotika koji inhibiraju rast kontaminanata, a omogućuju rast T. equigenitalis. Budući da ona tvori vrlo sitne kolonije i sporo raste, često ju na ploči prerastu druge bakterije pa se zbog zagađenja pretraga ne može očitati. Zbog zahtjevnosti uzgoja i čestog lažno negativnog rezultata pretrage, u mnogim je zemljama propisano da se životinje pretražuju trokratnim uzorkovanjem u razmaku od nekoliko dana kako bi se sa većom sigurnošću životinja mogla smatrati stvarno negativnom.
Svi problemi vezani uz bakteriološku kulturelnu pretragu već se godinama nastoje prevladati uporabom molekularnih metoda dijagnostike. Molekularne metode bitno su osjetljivije od kulturelnih, što znači da za detekciju bakterije treba puno manja količina bakterija u uzorku. Vrste T. equigenitalis i T. asinigenitalis su uzgojno i morfološki vrlo slične, a i molekularna metoda (PCR) ovisno o korištenim početnicama, detektira obje vrste. Stoga je u slučaju pozitivnog nalaza bilo kulturelne bilo molekularne pretrage potrebno ustanoviti radi li se o T. equigenitalis, koja je obligatno patogena bakterija za konja, ili o T. asinigenitalis, čija patogenost još nije dovoljno istražena. Zbog poteškoća vezanih uz identifikaciju vrste, sprječavanja širenja kao i nepoznatog kliničkog značaja, preporuča se da postupak s konjima pozitivnim na T. asinigenitalis bude isti kao i s onima pozitivnim na T. equigenitalis. Pozitivne životinje liječe se lokalno tijekom pet dana čišćenjem predilekcijskih mjesta na spolnim organima antiseptikom i mazanjem antibiotskom mašću. Tri tjedna po završetku liječenja potrebno je ponovno pretražiti životinju da se provjeri uspješnost liječenja.

Zaključak

Zbog dokazane prisutnosti kontagioznog metritisa konja u Republici Hrvatskoj, a s ciljem postizanja boljih rezultata u reprodukciji konja, ukazala se potreba za utvrđivanjem proširenosti ove bolesti u Republici Hrvatskoj.
U tu svrhu su od strane Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane odobrena sredstva za pretraživanje konja na kontagiozni metritis u 2016. godini. Životinje će biti pretraživane i kulturelnom i molekularnom metodom čime se postiže bolja osjetljivost pretrage i dobiva pouzdan rezultat.