Prevalencija i molekularna epidemiologija SARS-CoV-2 na području Hrvatske

Tatjana Vilibić-Čavlek¹, Vladimir Stevanović², Ivana Ferenčak¹, Diana Brlek-Gorski¹, Irena Tabain¹, Nataša Janev-Holcer¹, Željka Hruškar¹, Ljiljana Milašinčić¹, Ljiljana Antolašić¹, Anita Jurić¹, Josipa Kuzle¹, Ljubo Barbić², Ivana Perković¹, Mario Antičević¹, Barbara Bekavac¹, Ljiljana Žmak¹, Anna Mrzljak³, Pavle Jeličić¹, Jasna Leniček Krleža⁴, Bernard Kaić¹
¹Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska, ²Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, ³Klinički bolnički centar, Zagreb, Hrvatska, ³Klinika za dječje bolesti, Zagreb, Hrvatska; autor za korespodenciju: tatjana.vilibic-cavlek@hzjz.hr

Izlaganje sa virtualnog simpozija

Zoonotska obilježja pandemije SARS-CoV-2

Izvor: Sažetci virtualnog simpozija: Zoonotska obilježja pandemije SARS-CoV-2

Prof. dr. sc. **Tatjana Vilibić-Čavlek**

Nakon potvrde prvog slučaja koronavirusne bolesti (COVID-19) 25. veljače 2020. godine u putnika povratnika iz Milana, bolest se ubrzo proširila u sve hrvatske županije. Do 14. studenog 2021. godine, tijekom četiri pandemijska vala u Hrvatskoj je dokazano 544.330 oboljelih te 9.986 smrtnih slučajeva uzrokovanih SARS-CoV-2. Seroepidemiološke studije provedene u različitim izloženim i neizloženim populacijskim skupinama pokazale su značajne razlike u seroprevalenciji nakon prvog, odnosno drugog pandemijskog vala. Nakon prvog vala (svibanj-srpanj 2020. godine), SARS-CoV-2 neutralizacijska (NT) protutijela dokazana su u 0% veterinara; 0,2% osoba iz opće populacije; 1,5% zdravstvenih radnika; 2,2% građevinskih radnika; 2,9% djece i adolescenata te 5,5% profesionalnih sportaša. Tijekom/nakon drugog vala (rujan 2020.- veljača 2021. godine), seropozitivno je bilo 3,1 % bolesnika nakon transplantacije solidnih organa; 8,4% djece i adolescenata; 9,1% veterinara te 18,7% osoba iz opće populacije.
Nadalje, u razdoblju od travnja do rujna 2020. godine testirani su okolišni uzorci iz kućanstava COVID-19 oboljelih osoba. Prikupljen je 171 uzorak iz 15 kućanstava koji su testirani metodom RT-PCR na prisutnost SARS-CoV-2 RNA. Najčešće kontaminirani su bili uzorci oduzeti s često korištenih predmeta (mobitel, tipkovnica računala, daljinski upaljač televizora; 17,3%), zatim uzorci iz soba (14,6%) i kuhinja (13,3%), a najmanje uzorci površina iz kupaonica (8,3%). Ct vrijednosti iznosile su >30, što je ukazivalo na nisku koncentraciju virusa.

Za potrebe molekularno epidemiološkog nadzora Hrvatska je prihvatila podršku koju pruža Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) te je od veljače do sredine studenog 2021. godine na sekvenciranje poslano 13.724 uzoraka od kojih je 10.660 uspješno sekvencirano.
Značajan porast udjela Alfa varijante u analiziranim uzorcima najavio je treći val pandemije.
Alfa varijanta je dominirala (> 50% sekvenciranih uzoraka) od početka ožujka 2021. godine. U prvom tjednu lipnja dokazana je prva Delta varijanta koja je brzo zamijenila Alfa varijantu te do početka kolovoza činila više od 90% sekvenciranih uzoraka. Beta i Gama varijanta dokazane su u manjem broju uzoraka, a slučajevi su bili povezani s prekograničnim putovanjima i nije došlo do lokalnog širenja. U uzorcima iz rujna dokazana je prva Delta+ varijanta.

Vezano (koronavirus, SARS-CoV-2):

Vezani sadržaji