Prevencija ASK i osvrt na situaciju u Hrvatskoj

Izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić
Hrvatski veterinarski institut

▲

7. Prevencija ASK

---

Mehanizam i učinkovitost imunosnog odgovora u svinja inficiranih virusom ASK je vrlo složen i nedovoljno istražen, a imunogeni potencijal strukturnih i nestrukturnih virusnih proteina se i dalje istražuje. Stoga, do danas ne postoji dostupno, učinkovito i sigurno cjepivo protiv ASK. Ipak, dokazano je da učinkovitost imunosne reakcije ovisi o razvoju specifične imunosti, odnosno nastanku specifičnih neutralizacijskih protutijela i staničnoj imunosti (Arias i sur. 2017.).
Uloga specifičnih anti-ASK protutijela pri zaštiti od infekcije virusom ASK nije u cijelosti poznata. Pasivnom imunizacijom, odnosno prijenosom protutijela s imunih na neimune svinje javlja se djelomična zaštita (Onisk i sur., 1994.).
Pokusom je dokazano kako prenesena, pa čak ni aktivnim putem nastala protutijela ne moraju spriječiti pojavu bolesti nakon pokusne infekcije svinja, kao ni izlučivanje virusa ASK u okoliš (Sanchez-Vizcaino, 2006). Značajnu ulogu u zaštiti ima stanična imunost temeljena na depleciji CD8+ T limfocita (Oura i sur., 2005.). Međutim, virus može mijenjati staničnu signalizaciju i time djeluje na imunomodulacijski proces što dodatno otežava izradu odgovarajućeg cjepiva. Poznato je da inaktivirana cjepiva ne zaštićuju svinje od infekcije, atenuirana cjepiva su učinkovita, ali virus ostaje u limforetikularnim organima zbog čega nisu sigurna (Lewis i sur., 2000., Leitao i sur., 2001.), dok su subjedinična (Ruiz-Gonzalvo i sur., 1996.) i DNK cjepiva dovela tek do djelomične zaštite nakon pokusne infekcije (Gomez-Puertas i sur., 1998.). Stoga su otvoreni natječajni pozivi za izradu učinkovitog cjepiva protiv ASK (npr. natječaj EU iz programa Obzora 2020, Koda: SFS-12- 2019, IA Innovation action, ili slični) te je pojačana afirmacija znanstvenika za istraživanjem najjačih imunogena virusa i upotrebu istih u razvoju genetski modificiranih cjepiva. S druge strane, u SAD se raspravlja o licenciranju pojedinih proizvođača cjepiva kako bi aktivno sudjelovali u nalaženju učinkovitog cjepiva protiv ASK.

Složena građa virusa, njegova imunomodulacijska sposobnost, nedostatak cjepiva te visoka kontagioznost ASK uvjetuju da su stroge mjere nadzora prometom svinja, stroge biosigurnosne mjere te brza i sigurna dijagnostika jedini dostupni alati pri sprečavanju pojave i/ili širenja ASK. Primjena strogih biosigurnosnih mjera je najvažnija u prevenciji ASK na farmama. Upravo je njihov nedostatak uzrokom sporadičnih pojava ASK u domaćih svinja, pogotovo ukoliko je moguć izravni i neizravni dodir s divljim svinjama, ili kao posljedica hranjenja svinja kuhinjskim otpacima (Nurmoja i sur., 2017). Biosigurnosne se mjere na farmama temelje na one vezane za kvalitetnu izgradnju nastambi, ograda, prilaznih cesti i sl., dok je druga razina biosigurnosnih mjera vezana za ljudsko činjenje i upravljanje proizvodnim i higijenskim protokolima unutar i van samih nastambi, te školovanje djelatnika, i sl. (Chenais i sur., 2019).
Kako bi prevencija unosa virusa ASK bila uspješna, obje razine moraju zadovoljavati sve uvjete zaštite. Međutim, primjena biosigurnosnih mjera pri ekstenzivnom, dvorišnom ili otvorenom sustavu uzgoja svinja, čiji su proizvodi sve traženiji na tržištu mesa, je značajno veći izazov. Bez postavljanja dvostrukih ograda, te dovoljne udaljenosti otvorenih farmi, zaštita svinja od prijenosa virusa iz okoliša je onemogućena (Jurado i sur., 2018.).

▲

8. Osvrt na situaciju u Hrvatskoj

---

ASK nije nikada dokazana na području Hrvatske, međutim, sve mjere za rano otkrivanje i brzo prepoznavanje bolesti te rane dijagnostike infekcije su pravovremeno poduzete. Još 2010. godine prepoznata je opasnost od širenja ASK te je od strane Ministarstva poljoprivrede određen aktivni i pasivni monitoring domaćih i divljih svinja, a iste je godine Laboratorij za dijagnostiku klasične svinjske kuge dodatno akreditiran iz područja dijagnostike ASK. Premda je, prvenstveno zbog nedostatnog pasivnog monitoringa, u razdoblju od 2010. do 2018. godine pretražen ograničen broj uzoraka (Slika 22), veterinarska je služba mogla isključiti prisutnost infekcije.

Temeljem analize rizika koju je izradilo Stručno tijelo za ASK imenovano 2018. godine od strane ministra Ministarstva poljoprivrede i kojom je utvrđen vrlo visoki rizik od pojave ASK, Naredbom su u 2019. propisane i dodatne mjere sprečavanja ulaza i širenja virusa ASK u Hrvatsku. Osim uvođenja zabrane prihranjivanja, pojačani je izlov divljih svinja s ciljem smanjenja njihovog broja do 50% matičnog fonda. Naime, prema podacima relevantnih službi u Hrvatskoj je tijekom posljednjih desetljeća došlo do hiperprodukcije divljih svinja. Stoga one danas predstavljaju rizik od različitih bolesti životinja, kao i zoonoza, te nanose i štete poljoprivrednoj proizvodnji.
Velika gustoća divljih svinja, glavni je čimbenik rizika širenja virusa ASK kada divlje svinje mogu prenijeti virus na udaljenost do 50 km godišnje.
Smanjivanjem broja divljih svinja omogućilo bi se pravilno upravljanje lovištima, bolji uvid u zdravstveno stanje divljih svinja, a u slučaju pojave ASK, lakšu primjenu mjera za njezino suzbijanje. Druga značajna mjera je uvođenje strogih biosigurnosnih uvjeta u svih uzgoja svinja. Naime, tijekom 2019. predviđen je nadzor nad 50 000 uzgoja svinja u RH i procjena njihove biosigurnosti.

Propisane biosigurnosne mjere su donijete na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13 i 148/13), te opisane u Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2019. godini članku 39. poglavlju XIV.
Suzbijanje ASK u RH je regulirano mjerama koje su propisane Pravilnikom o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (Narodne novine, N.N. br. 112/07) i Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za afričku svinjsku kugu (Narodne novine, br. 116/08), a usklađene su s Odredbama i Odlukama Europske komisije (Odredba 2002/60/EC i Odluka 2003/422/EC). Sve propisane mjere se temelje na postupcima koji se primjenjuju pri sprečavanju pojave i širenja te suzbijanja zaraznih bolesti, a ukratko podrazumijevaju intenzivno epizootiološko nadziranje, zoniranje, laboratorijsko testiranje, zatvaranje objekata/farmi te zabranu kretanja i prometa svinjama i njihovim sirovinama i proizvodima. Važna je i mjera usmrćivanja svih bolesnih i na bolest sumnjivih svinja te neškodljivo uklanjanje njihovih lešina.

Kako u prepoznavanju bolesti moraju sudjelovati svi dionici poput uzgajivača svinja, doktora veterinarske medicine, lovaca, veterinarskih inspektora, te svih koji dolaze u doticaj sa svinjama, provode se radionice sa svrhom upoznavanja svih dionika s ASK i specifičnostima u pojavi i mjerama suzbijanja ove vrlo opasne zarazne bolesti.