Bolesti domaćih životinjaIzlaganje sa skupa

Prikaz patologije domaćih životinja

Željko Mihaljević, Marija Agičić, Tibor Andreanszky, Branko Bačanek, Davor Balić, Danko Dežđek, Marica Lolić, Tomislav Sukalić, Antun Tomac
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2018.

SažetakUvodGovedaOvce i kozeSvinjeZaključakSummary


Izvor: Zbornik radova Veterinarski dani, Opatija, 2018.

Sažetak


U protekle tri godine izvršava se Program patologije u svrhu poboljšanja sustava brzog utvrđivanja naročito opasnih zaraznih bolesti domaćih životinja i kao alat praćenja trendova zaraznih i parazitarnih bolesti u Republici Hrvatskoj. Tijekom tri godine utvrđen je uzrok uginuća na više od 1000 goveda, oko 500 ovaca i koza, oko 1000 svinja i desetak konja. Budući da godišnje se prikupi oko 30 000 uginulih goveda i oko 20 000 uginulih ovaca i koza jasno je da je ovim Programom obuhvaćeno svega oko 0.3% sveukupnih uginuća. Ovim brojem pretraženih životinja mogu se uočiti pojave većih epidemija bolesti i najistaknutijih problema u uzgojima. Tako su uočeni najvažniji problemi i dane preporuke za njihovo otklanjanje kako bi se značajno smanjio broj uginulih životinja. Razlozi uginuća životinja upućuju na slabu izobrazbu vlasnika životinja, jer najveći broj uginulih životinja je povezan uz grube greške u menadžmentu i hranidbi životinja. Nedvojbena je uloga ovog Programa u zaštiti zdravlja životinja i ljudi kako bi se prepoznali problemi u uzgoju i prevenirala daljnja uginuća životinja te poboljšala konkurentnost domaćih proizvođača na tržištu.
Ključne riječi: patologija, mortalitet, program, epidemije bolesti, uzgoj životinja

Uvod


U modernom stočarstvu nedvojbena je uloga patologa u praćenju trendova pojave bolesti kako zaraznih i parazitarnih bolesti tako i onih nezaraznih bolesti vezanim uz pogreške u hranidbi i držanju životinja. Svakodnevno se smanjuje broj veterinara na farmama životinja te se tako smanjuje vjerojatnost brzog prepoznavanja i suzbijanja bolesti.
Uvidjevši nastali tako nastali rascjep i značajno smanjenu mogućnost reakcije na pojavu zaraznih bolesti na farmama patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) već tri godine rade razudbe domaćih životinja i uz dodatne laboratorijske pretrage utvrđuju uzrok uginuća životinja. Pri tome je najviše pregledano goveda i svinja, a nešto manje i koza i ovaca. Organiziranost HVI-a i postojanje razudbenih dvorana pri regionalnim sakupljalištima animalnog otpada Agroproteinke d.d. omogućuje teritorijalnu pokrivenost gotovo cijele Republike Hrvatske te tako i utvrđivanje enzootskih područja zaraznih i nezaraznih bolesti. Tako patolozi iz podružnice HVI-a u Vinkovcima razudbe obavljaju u Garčinu gdje pristižu uginule životinje s područja Slavonije. U Grubišnom polju razudbe obavljaju patolozi iz podružnice HVI-a u Križevcima, a u Pazinu iz podružnice iz Rijeke. U razudbenoj dvorani HVI-a pri Agroproteinki d.d.u Sesvetskom Kraljevcu dijagnostiku obavljaju patolozi iz Zagreba.

Slika 1. Teritorijalna raspodjela odvoza lešina životinja u regionalnog sabirališta animalnog otpada.

Goveda


Telad

Uginuća teladi su uglavnom povezana za pogreške u menadžmentu i hranidbi.
Za primijetiti je da vrlo veliki broj uginule teladi ugiba od posljedica gnojno apscedirajućeg omphalophlebitisa (gnojne upale pupka). Normalni postupak s teletom nakon njegovog teljenja podrazumijeva dezinfekciju pupka i držanje teleta na suhom i čistom mjestu. Te je potpuno nerazumljivo zašto se ova jednostavna pravila menadžmenta s teladi ne provode na gospodarstvima.

Slika 2. Prikaz pretraženih lešina životinja po županijama.

Nadalje, gotovo 70% uginule teladi nema nađen mliječni gruš u sirištu i predželucima, već se tamo često nalazi vrlo gruba vlaknina, a i voda iz gnojnice. Potpuno je razumljivo da takva telad obolijeva i ugiba od posljedica hemoragičnog enteritisa uzrokovanog hemolitičkom E. coli ili gnojne (apscedirajuće) bronhopneumonije uzrokovane s bakterijama Streptococcus sp., Klebsiella sp. ili Pasteurella multocida. Ovakav nalaz u predželucima teladi upućuje na gladovanje i žeđanje (dehidraciju) teleta koje iz nekog razloga nema pristup kravi i mlijeku ili mliječnoj zamjenici. Uzroci mogu biti povezani uz agalakciju krave, ali savjestan držatelj životinja odmah će nadomjestiti mlijeko mliječnom zamjenicom ukoliko vidi da tele ne jede. Tako da i ova uginuća možemo pripisati grubim pogreškama u držanju i prehrani teladi.
Od značajnijih zaraznih bolesti u teladi utvrđen je rotavirusni proljev teladi, kokcidioza i kolibaciloza. Ove bolesti zabilježene su u epidemijama malog opsega na svega nekoliko uzgoja.

Za govedarstvo je pogubna činjenica da se najveći dio reproduktivnog kapaciteta nacionalnog stada gubi upravo uslijed grubih grešaka u prihvatu i odgoju teladi.

Junad

Uginuća junadi su najčešće povezane uz respiratorne bolesti. Napominjemo da je pregledana junad iz domaćeg uzgoja i iz uvoza (pretežito Rumunjska, manjim dijelom Mađarska i Slovačka). Zabilježena patoanatomska slika na plućima ovih životinja je vrlo teška, a utvrđeni uzročnici bronhopneumonije su raznoliki. Iz zabilježenih lezija najčešće je izolirana Pasteurella multocida, Klebsiella sp., Streptococcus spp. i Staphylococcus spp. u monokulturi ili miješanoj kulturi. Gotovo 90% uginule junadi je muškog spola iz početne, odnosno srednje faze tova od 150 do 350 kg. Uginuća tovne junadi od bronhopneumonije imaju multikauzalnu etiologiju i čine kompleksnu interakciju između okolišnih uvjeta, imunosnog stanja i patogenih mikroorganizama.
Bolest započinje stresom, što pogoduje razvoju virusne infekcije dišnih putova. Na virusnu infekciju redovito se nadovezuje sekundarna bakterijska infekcija koja uzrokuje puno ozbiljniju kliničku sliku, a najvjerojatnije su posljedica virusne infekcije na koju se nastavlja bakterijska infekcija. Pri sprječavanju pojave bronhopneumonije najvažniju ulogu ima cijepljenje i smanjen stres. Učinkovita je imunoprofilaksa polivalentnim vakcinama koje sadrže antigene virusa parainfluence 3 (PI-3), goveđeg respiratornog sincicijskog virusa (BRSV), goveđeg herpesvirusa 1 (HPV 1), jer sprječavanjem razvoja virusne pneumonije neće doći niti do razvoja sekundarne bakterijske bronhopneumonije. Febrilne životinje se redovito liječe antibioticima i to kroz više dana. Napravljenim antibiogramima zapažena je visoka rezistencija prije navedenih mikroorganizama na streptomicin, fluorfenikol, neomicin, eritromicin, oksitetraciklin i enrofloksacin. Mišljenja smo da preventivna cijepljenja i kontrolirana antibiotska terapija (uz prethodni antibiogram) mora postati dobra proizvođačka praksa jer u protivnom ogromni gubici koji se očitavaju kroz uginuća, smanjeni rast i veterinarske usluge čine domaću proizvodnju junećeg mesa neisplativom odnosno nekonkurentnom za proizvođača. Usvajanjem cijepljenje i kontrolirane terapije respiratornih bolesti značajno bi se smanjile rezidue antibiotika u mesu i kontaminacija okoliša patogenim bakterijama.

Rasplodna goveda

U rasplodnih goveda najčešća su uginuća povezana uz porod i razdoblje nakon poroda. U određenom malom postotku krave (osobito pri prvom porodu) imaju otežani porod koji često zahtjeva veterinarsku intervenciju. Isto tako, krave obično izbace posteljicu tijekom poroda ili neposredno nakon poroda, a zaostala posteljica ukoliko se veterinarskom intervencijom ne ukloni neminovno dovodi do uginuća životinje od posljedične intoksikacije. Rezultati programa ukazuju da je potrebna znatno bolja interakcija između vlasnika rasplodnih životinja i veterinarske službe na terenu.

Ovce i koze


U ovaca i koza alarmantni je broj uginulih životinja zbog enterotoksemije što je direktna posljedica necijepljenja životinja. Zbog toga ugibaju, ne samo mlade životinje, već i one starije koje nikad nisu cijepljene. Budući da je uzročnik enterotoksemije Clostridium perfringens naročito otporna bakterija koja može u okolišnim uvjetima preživjeti desetljećima za očekivati je da će za nekoliko godina svi pašnjaci u Hrvatskoj biti kontaminirani. Kako bi se održalo uzgoj ovaca i koza u našoj zemlji neophodno je redovito cijepiti životinje. Utvrđeno je da je veliki broj životinja u kaheksiji što je uzrokovano teškim pogreškama u hranidbi i menadžmentu stadom. Slaba ishrana koja je najvećim dijelom oskudna paša, posebice prošle 2017. godine kada je zabilježeno vrlo dugo sušno razdoblje. Ove životinje su imunodeficijentne i lako obolijevaju od respiratornih patogena. Posebice je proteinsko energetska deficijencije izražena u gravidnih životinja.

Užasava pomisao da oko 3% ugiba od proteinsko energetske deficijencije uslijed deficitarne ishrane. Zanimljivo bi bilo utvrditi da li su vlasnici ovih životinja uzeli poticaj Republike Hrvatske za ove životinje.

Svinje


Prasad

Programom je utvrđeno da je najveći broj uginule prasadi uginuo od posljedica probavnih bolesti, pretežito kolibaciloze. Ove bolesti posljedica su neadekvatnih zoohigijenskih uvjeta u prasilištu, a mogu se prevenirati i pravodobnim cijepljenjem krmača. Odbijena prasad najčešće je ugibala od kolibaciloze, edemske i Glasserove bolesti. Poznato je da je okidač ovih bolesti stres. Preventivnim cijepljenjem životinja i blagim intervencijama u načinu držanja životinja mogli bi se prevenirati značajni gubici prasadi. Od značajnijih zaraznih bolesti u desetak uzgoja utvrđena je salmoneloza gdje su izdvojene Salmonela typhimurium, Salmonella agona i Salmonella fayed. Na jednom gospodarstvu utvrđena je teška epizootija rotavirusnog proljeva u prasadi.

Tovne rasplodne svinje

Programom utvrđena patologija u tovnih i rasplodnih svinja je bila vrlo slična te rezultate iznosimo objedinjenim mišljenjem. Ove životinje najčešće su ugibale od respiratornih infekcija uzrokovane bakterijama Streptococcus spp., Staphylococcus spp. i Actinobacillus pleuropneumoniae. Od njih je svakako najopasnija pleuropneumonija koja je utvrđena u nekoliko uzgoja. Kontrola ova opasne bolesti s velikim gubicima za proizvodnju svinja mora biti bazirana na preventivi i poboljšavanju zoohigijenskih uvjeta. Manji broj svinja uginuo je od probavnih bolesti od kojih su najčešće dizenterija i kolibaciloza. Programom je utvrđen manji broj gospodarstava s dermatitis nefropatija sindromom svinja. U ove bolesti se može utvrditi višestruka etiologija (PRRSV i / ili SCV2, Pasteurella multocida, Streptococcus suis). Osnova kontrole ove bolesti je preventivno cijepljenje i poboljšavanje zoohigijenskih uvjeta. Zabrinjavajući i neočekivan je broj uginulih životinja od posljedica hemoragičnog sindroma. Ova bolest je još uvijek neistražena, ali se smatra da je genetska predispozicija glavni uzrok zašto životinje nakon izloženosti stresu (transport) iskrvare u vlastita crijeva. U velikom broju životinja utvrđena je i ingvinalna hernija koja također može biti genetski predisponirana. Zbog toga veliku pažnju treba posvetiti selekciji rasplodnih životinja prema otpornosti na stres i pojavu ingvinalne hernije.

Zaključak


Programom patologije životinja, tijekom zadnje tri godine, se godišnje pretraži oko 0,3% uginulih životinja. Razlozi uginuća životinja upućuju na slabu izobrazbu vlasnika životinja, jer najveći broj uginulih životinja je povezan uz grube greške u menadžmentu i hranidbi životinja. Svakodnevno se smanjuje vjerojatnost brzog prepoznavanja i suzbijanja bolesti na farmi. Uvidjevši nastali tako nastali rascjep i značajno smanjenu mogućnost U cilju ubrzavanja reakcije na pojavu zaraznih bolesti patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) rade razudbe domaćih životinja i uz dodatne laboratorijske pretrage utvrđuju uzrok uginuća životinja. Organiziranost HVI-a i postojanje razudbenih dvorana pri regionalnim sakupljalištima animalnog otpada Agroproteinke d.d. omogućuje teritorijalnu pokrivenost gotovo cijele Republike Hrvatske te tako i utvrđivanje enzootskih područja zaraznih i nezaraznih bolesti.

Overview of pathology of domestic animals


Željko Mihaljević, Marija Agičić, Tibor Andreanszky, Branko Bačanek, Davor Balić, Danko Dežđek, Marica Lolić, Tomislav Sukalić, Antun Tomac


In the past three years, the Pathology Program has been implemented in order to improve the system of rapid detection of particularly dangerous contagious diseases of domestic animals and as a tool for monitoring the trends of infectious and parasitic diseases in the Republic of Croatia. Over three years, the cause of death was diagnosed in more than 1,000 cattle, 500 sheep and goats, 1000 pigs and about ten horses. Since around 30 000 dead cattle and about 20 000 dead sheep and goats are collected annually it is clear that the program covers only 0.3% of all deaths.
The most important problems are identified and recommendations were given in order to significantly reduce the number of dead animals. Our results indicate poor training of animal owners, as the largest number of dead animals is associated with rough mistakes in animal management and feeding. The role of this program is the protection of animal and human health, recognizing problems in animal farming, prevent further animal mortality and improve the competitiveness of domestic producers on the market.
Key words: pathology, animal mortality, program, epidemic, animal farming

Vezani sadržaji

7. Hrvatski veterinarski kongres

Urednik

Epilepsija u praksi – što sve možemo bez napredne dijagnostike?

Urednik

Agroproteinka domaćin terenske nastave studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Urednik

Alltech: Svijet bez krava (“World without cows”) – trailer dokumentarnog filma

Urednik

Spongiformna encefalopatija jelena – Chronic wasting disease (CWD)

Urednik

Ukidanje zone zaštite i zone nadziranja u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog afričke svinjske kuge

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više