Primjena epidemiologije u veterinarskoj praksi

Marina Pavlak
Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2017.

SažetakUvodOsnovni koncepti veterinarske epidemiologijeEpidemiologija u legislativiVažnost pravilne interpretacije dijagnostičkih testova u veterinarskoj praksiLiteraturaAbstract

---

Izvor: Zbornik Veterinarski dani, Opatija, 2017.

▲

Sažetak

---

U suvremenoj veterinarskoj praksi pred veterinarima se postavljaju se sve veći zahtjevi u cilju donošenja dobrih odluka u određenom trenutku i u određenoj situaciji, koje se često temelje na točnoj procjeni i prognoziranju bolesti. Stoga je danas od velike važnosti u veterinarskoj praksi poznavati, razumjeti i primijeniti metode koje će omogućiti donošenje dobrih odluka.
Metodologija odlučivanja o bolesti, bilo da se radi o procjeni bolesti na razini stada ili na razini pojedine životinje (individualni pristup), neizbježno uključuje primjenu novih suvremenih dijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata dijagnostičkih postupaka kako na razini stada, tako i na individualnoj razini, uzimajući u obzir određeni stupanj sigurnosti odnosno vjerojatnosti ishoda događaja. Za razumijevanje takvog pristupa potrebno je osnovno znanje iz primijenjene analitičke epidemiologije. Ove epidemiološko-analitičke metode imaju svoju primjenu u svakodnevnoj veterinarskoj praksi. Stoga je cilj radionice bio upoznati sudionike s osnovama i principima primjene epidemioloških metoda u veterinarskoj praksi što će pomoći u boljem razumijevanju pravnih akata u koje su ugrađeni epidemiološki principi i koncepti kao i razumijevanju različitih pristupa u vrednovanjima rezultata dijagnostičkih postupaka.

▲

Uvod

Zdravlje predstavlja jednu dinamičku ravnotežu između domaćina i njegove okoline. Poremećaj takve dinamičke ravnoteže obično rezultira pojavom nekog patološkog stanja. Zdravlje stada i ekonomična proizvodnja životinja temelje se na pravovremenom otkrivanju čimbenika koji ugrožavaju tu ravnotežu. U suvremenoj veterinarskoj praksi pred veterinarima se postavljaju se sve veći zahtjevi u cilju donošenje dobrih odluka u određenom trenutku i u određenoj situaciji, koje se često temelje na točnoj procjeni i prognoziranju bolesti. Stoga je danas od velike važnosti u veterinarskoj praksi poznavati, razumjeti i primijeniti metode koje će omogućiti donošenje dobrih odluka.

Metodologija odlučivanja o bolesti, bilo da se radi o procjeni bolesti na razini stada ili na razini pojedine životinje (individualni pristup), neizbježno uključuje primjenu novih suvremenih dijagnostičkih postupaka, što je i najčšća percepcija veterinara kada se govori o dijagnosticiranju bolesti. Međutim, kod procjene i prognoziranja bolesti, za donošenje dobrih odluka potrebno je i znati interpretirati rezultate dijagnostičkih postupaka kako na razini stada, tako i na individualnoj razini uzimajući u obzir određeni stupanj sigurnosti odnosno vjerojatnosti ishoda događaja. Za razumijevanje takvog pristupa potrebno je osnovno zunanje iz područja veterinarske epidemiologije i to dijela primjenjene analitičke epidemiologije koji se bavi procjenom bolesti u stadu i interpretacijom i vrednovanjem dijagnostičkih precedura. Ove epidemiološko-analitičke metode imaju svoju primjenu u svakodnevnoj veterinarskoj praksi. Stoga je cilj ove radionice upoznati se s osnovama i principima primjene epidemioloških metoda u veterinarskoj praksi što će pomoći u boljem razumijevanju pravnih akata u koje su ugrađeni epidemiološki principi i koncepti kao i razumijevanju različitih pristupa u vrednovanjima rezultata dijagnostičkih postupaka.

▲

Osnovni koncepti veterinarske epidemiologije

Veterinarska epidemiologija je primjenjena grana veterinarske medicine koje se bavi istraživanjem bolesti i zdravlja u populaciji. Drugim riječima, epidemiologija istražuje čimbenike koji uvjetuju nastajanje bolesti, ali i drugih masovnih pojava u populaciji životinja. Definicija epidemiologije prema Thrusfieldu (1997) glasi: “epidemiologija je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem bolesti u populaciji i istraživanjem čimbenika koji određuju njenu pojavu.” Epidemiologija uključuje istraživanje i procjenu utjecaja različitih čimbenika ne samo na pojavu bolesti, nego i na proizvodnju te je u uskoj povezanosti s ekonomikom i proizvodnjom stada. Veterinarska epidemiologija uključuje promatranje stada (populacije) i izvođenje zaključaka. Promatranje se ne odnosi samo na praćenje pojave bolesti nego i na praćenje svih rizičnih čimbenika koji utječu na pojavu bolesti u populaciji (stadu). Iako epidemiologija promatra pojedince kao i klinička medicina, njezini zaključci temelje se na rezultatima istraživanja velikog broja životinja, što je pak razlikuje od kliničkog pristupa bolesti.

Pod pojmom epidemiologija podrazumijevamo deskriptivni i analitički pristup u opisivanju neke bolesti i to ne samo zarazne bolesti koje su uzrokovane biotičkim čimbenicima već također i za bolesti nezarazne prirode uzrokovane abiotičkim čimbenicima. Kako danas još uvijek u području veterinarske medicine veliki problem predstavljaju zarazne bolesti, još uvijek veliki dio veterinarske epidemiološke problematike odnosi se na zarazne bolesti, dok se manjim dijelom prate i istražuju neke nezarazne bolesti kao što su tumori, kardiovaskularne bolesti i sl. Međutim, veterinarska epidemiologija uključuje istraživanje svake pojave u populaciji posebno ukoliko je nastala kao posljedica djelovanja čimbenika okoliša i okoline i koja ima tendenciju širenja i prelaženja u masovnu pojavu. Epidemiologija primjenjuje matematičke i statističke metode kojima se kvantificira proširenost bolesti i na taj način omogućuje precizno određivanje težine i jačine ugroženosti i izloženosti populacije nekom rizičnom čimbeniku.

Stoga je cilj ovog dijela radionice bio prikazati osnovne koncepte i pristupe epidemiološkog istraživanja i epidemiološkog pristupa odnosu bolest-zdravlje te primjenu epidemiologije u različitim segmentima veterinarske medicine. Također će ukratko biti riječi o kvantificiranom deskriptivnom pristupu opisivanja proširenosti bolesti u populaciji tj. metode tzv. epidemiološke dijagnostike bolesti.

▲

Epidemiologija u legislativi

U veterinarskoj praksi veterinari se susreću s velikim brojem zakonskih i podzakonskih akata vezanim za zdravstvenu zaštitu životinja. Jedan od uvjeta za uspješno provođenje mjera nadzora bolesti koje su regulirane pravnim aktima je poznavanje, ali i razumijevanje ciljeva programa nadziranja bolesti i načina njegovog provođenja.
Ulaskom u Europsku zajednicu, usklađivanje nacionalne i europske legislative donijelo je neke nove pristupe u programiranju zdravstvene zaštite životinja. Ti pristupi su vidljivi u nekim pravilnicima o mjerama kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti i programima nadziranja bolesti u kojima se primjenjuju epidemiološki principi i koncepti procjene pojave i proširenosti bolesti u stadu uključujući određeni stupanj sigurnosti te procjene. U ovom dijelu radionice bit će objašnjene epidemiološke metode primijenjene u nadzoru bolesti koje su uključene u pravilnike i programe, objašnjene su definicije i pojmovi vezani za epidemiološka istraživanja uključena u legislativu te na konkretnom primjerima aktualnih pravilnika i programa pojašnjeno što znači provođenje nadzora bolesti pod određenim uvjetima reguliranim pravilnikom.

▲

Važnost pravilne interpretacije dijagnostičkih testova u veterinarskoj praksi

Osnovna zadaća veterinara praktičara je postaviti pravu dijagnozu bolesti koja je preduvjet za donošenje daljnjih odluka. U epidemiologiji, postavljanje “dijagnoze bolesti u populaciji” znači pronaći uzrok bolesti (ili druge pojave) i procijeniti njeno širenje u populaciji, što čini osnovu na temelju koje se donose odluke o mjerama i implementaciji programa zdravstvene zaštite. Alati kojima se veterinari služe u postavljanju dijagnoze su znanje, iskustvo, intuicija i dijagnostički testovi. Međutim, iako dijagnostički testovi omogućuju realniju procjenu stanja i smanjuju nesigurnost u postavljanju pravilne i točne dijagnoze, samo pravilnim korištenjem i interpretacijom dijagnostičkih postupaka povećava se vjerojatnost ispravne dijagnoze.
U radionici su ukratko iznesene osnove evaluacije i intrpretacije skrining testova u veterinarskoj praksi i to s gledišta procjene proširenosti bolesti u populaciji, ali i procjene dijagnostičkog testa na individualnoj razini. Objašnjeni su pojmovi specifičnosti i osjetljivosti dijagnostičkog teksta u kontekstu postavljanja dijagnoze u veterinarskoj praksi i metode za odabir najboljeg testa i za poboljšavanje prognostičkih vrijednosti testa.

Literatura [… prikaži]

▲

Applied veterninary epidemiology in veterinary practice

---

Marina Pavlak

---

In the modern veterinary practice, the veterinarians play an important role in making good decisions both in daily animal practice as well as in the field of public health.
Therefore, Handbook of Hygiene Control in the Food Industry making good and accurate decisions requires a basic understanding of applied analytical epidemiology as well as good knowledge of the application of epidemiological methods in the disease decision-making process, either in the herd-level or animal-level assessment (individual approach), taking into account a certain level of confidence and/or probability of event outcomes. The knowledge of these epidemiological and analytical methods, which are also incorporated into the veterinary legislations, is of great importance in daily veterinary practice. Therefore, the aim of this workshop is to get acquainted with the basics and principles of the application of the epidemiological methods in veterinary practice, which will contribute to better understanding of the legislative acts pertaining to epidemiological principles and concepts as well as to better understanding different approaches in evaluating the results of the diagnostic procedures in small animal practice.