Pristup “Jedno zdravlje” u nadzoru emergentnih arbovirusnih infekcija u Hrvatskoj

Ljubo Barbić¹, Tatjana Vilibić Čavlek², Vladimir Stevanović¹, Suzana Hađina¹, Irena Tabain², Snježana Kovač¹, Vladimir Savić³, Josip Madić¹

---

¹Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; ²Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb; ³Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Posljednjih desetljeća svjedočimo globalnom porastu emergentnih zaraznih bolesti širenjem poznatih uzročnika na nove prostore, pojavom potpuno novih uzročnika ili porastom incidencija bolesti za koje smo vjerovali da su pod nadzorom. Unutar ove skupine zaraznih bolesti najučestalije se bilježe emergentne bolesti virusne etiologije koje se prenose različitim vektorima od kojih su veliki broj zoonoze.

Istaknuti trend zasigurno ima i zajedničke uzroke koji mu doprinose. To su sociodemografski čimbenici, globalizacija, kao i druge promjene koje prate razvoj današnje civilizacije, a posredno ili neposredno pridonose širenju emergentnih zaraznih bolesti.

Na pojavu emergentnih arbovirusnih bolesti najviše utječu klimatološke promjene, prije svega globalno zatopljenje, koje doprinosi značajnim promjenama u ekosustavima. Naime, uslijed klimatskih promjena dolazi do širenja određenih vrsta insekata u nova staništa ili značajnog povećavanja njihova broja. Navedeno omogućava unošenje i održavanje novih uzročnika emergentnih zaraznih bolesti, kao i promjene epidemiologije postojećih arbovirusnih infekcija.

Recentni globalni trend širenja emergentnih arbovirusnih zaraznih bolesti potvrđen je i u Republici Hrvatskoj (RH). Jedan od prvih primjera pojave emergentne arbovirusne zarazne bolesti bilježi se 2001. godine, kada se na jugu Hrvatske pojavljuje bolest plavog jezika, virusna bolest preživača prenošena komarčićima iz roda Culicoides. Pojava navedene bolesti bila je uvod u ubrzano pojavljivanje emergentnih arbovirusnih bolesti koji je nastavljen pojavom autohtonih slučajeva dengue 2010. godine, prvim oboljenjima ljudi od bolesti Zapadnog Nila 2012. godine te već sljedeće godine, potvrdom oboljelih od Usutu virusne infekcije. Prošle godine ovaj trend se dodatno potvrđuje prvim importiranim slučajevima oboljenja ljudi uzrokovanih chikungunya odnosno Zika virusom.
Nadalje, prošle godine također svjedočimo i nezaustavljivom širenju bolesti kvrgave kože po jugoistoku Europe sve do naših granica, tako da je njeno pojavljivanje na području RH očekivano tijekom 2017. godine. Navedenim bolestima, čija se pojava bilježila po prvi put, treba pridodati i krpeljni encefalitis sa stalnim oboljenjima ljudi na području RH kako bi se doista shvatio razmjer opasnosti od emergentnih arbovirusnih infekcija. Dodatno je potrebno istaknuti da su većina navedenih bolesti zoonoze te da sve imaju potencijal održavanja i širenja na području RH zbog dinamičnih promjena u prisustvu i proširenosti vektora na području naše zemlje uočenih posljednjih godina.

Multikauzalan i nezaustavljiv trend pojave i širenja emergentnih arbovirusnih bolesti nameće obvezu uspostave brzih i učinkovitih sustava nadzora radi ranog otkrivanja pojave i širenja ovakvih bolesti.
Zbog kompleksnosti njihove epidemiologije, jasno je da ovaj sustav mora uključivati sustavnu, blisku i intenzivnu suradnju stručnjaka iz različitih područja. Navedeno je jasno definirano kroz pristup “Jednog zdravlja” čija se primjena nameće kao obveza u svakodnevnom radu svih uključenih struka, kao jedini jamac očuvanja zdravlja ljudi, životinja i okoliša u okolnostima modernog svijeta.

U RH pristup “Jednog zdravlja” prisutan je u različitim oblicima već desetljećima, međutim, suočeni s izazovom pojave emergentnih arbovirusnih bolesti, posljednjih godina se značajno unaprijedio te postao široko prihvaćen.

Kako je globalni trend širenja emergentnih arbovirusnih zaraznih bolesti uvjetovan razvojem moderne civilizacije, zasigurno je neizbježan i u predstojećem razdoblju. Stoga, daljnji razvoj dokazano učinkovitog sustava nadzora i suzbijanja emergentnih arbovirusnih bolesti utemeljenog na pristupu “Jednog zdravlja” predstavlja jedini način za postizanje zajedničkog cilja, očuvanja zdravlja ljudi, životinja i okoliša za budućnost.