U protekla tri dana, od 8. do 10. rujna 2021., mađarski Višegrad bio je domaćin okupljanja Višegradske skupine VET+, predstavnika veterinarskih komora iz Njemačke (Bavarska), Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Makedonije, Bosne i Hercegovine (Republika Srpska), Crne Gore, Grčke i Albanije, s ciljem detaljnog sagledavanja stanja veterinarske velike i male prakse te veterinarskog javnog zdravstva u zaštiti zdravlja životinja te neposredno i ljudi, u svim zemljama sudionicama.
Hrvatsku je predstavljala delegacija Hrvatske veterinarske komore, njezin predsjednik Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet., zamjenica predsjednika Mirela Juras, dr. med. vet. te tajnik dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet. Posebno su istaknuli opsežnu promjenu zakonodavstva EU u području zdravlja životinja i sigurnosti hrane koja je u fazi implementacije u Republici Hrvatskoj kroz nove nacionalne propise te novi Zakon o službenim kontrolama koji utječe na promjene odnosa tijela državne uprave i delegiranih tijela, bivših kontrolnih tijela. Hrvatska se s jedne strane može pohvaliti statusima države slobodne od bruceloze goveda i bjesnoće te ni jednim slučajem pojave klasične svinjske kuge ili afričke svinjske kuge. No s druge strane, vidljivi su problemi koji sve više negativno utječu na veterinarsku struku u Hrvatskoj poput depopulacije ruralnih područja, pada broja grla stoke, posebno goveda i svinja, smanjenja broja doktora veterinarske medicine koji žele raditi s farmskim životinjama te relativno velikih područja koja nisu pokrivena veterinarskom službom.
Teme od naročitog interesa svih sudionica Višegradske skupine VET+, a koje će se dodatno detaljno razmatrati u studenom u Briselu, su nužnost smanjenja poreza na veterinarske usluge i veterinarsko-medicinske proizvode, zakonska regulacija kojom minimalno 50% vlasništva u veterinarskim organizacijama podrazumijeva vlasništvo zaposlenih doktora veterinarske medicine, dramatičan pad broja doktora veterinarske medicine u cijeloj Europi, sve češće pojave bolesti na malim farmama stoke koje nisu pod nadzorom veterinara te važnost provođenja cijepljenja pasa protiv bjesnoće jednom godišnje.
Smanjenje poreza na veterinarske usluge i veterinarsko-medicinske proizvode mora biti važno za zemlje koje smatraju stočarstvo važnom gospodarskom granom jer se time smanjuje financijski pritisak na stočare i vlasnike životinja. Makedonija je primjer zemlje koja je nacionalni porez za veterinarske usluge i ljekove smanjila sa 18% na 5%. Hrvatska je još uvijek na 25%.
Mađarska i Austrija su jedine zemlje koje Zakonom o veterinarstvu imaju reguliranu obvezu da minimalno 50 + 1% vlasništva u veterinarskim organizacijama mora biti u vlasništvu doktora veterinarske medicine. Problem preuzimanja veterinarskih organizacija od strane multinacionalnih kompanija sve je više izražen u zapadnim zemljama EU, ali se počeo pojavljivati i u Hrvatskoj.
Broj doktora veterinarske medicine bilježi dramatičan pad u cijeloj Europi. Države i politika hitno moraju moći razumjeti sustav provedbe veterinarske djelatnosti jer bez razumijevanja i pomoći veterinarska struka kroz uslugu neće opstati u ruralnom području, a naročito ne kolegice i kolege koji rade s farmskim životinjama. Austrija i Bavarska kao predvodnice u razvoju i provođenju veterinarskih usluga trenutno imaju velik problem s navedenim te su u prezentacijama istaknule bojazan da kroz naredno desetogodišnje razdoblje neće uopće biti interesa za rad veterinara u ruralnom području.
Sve veći problem javlja se na malim farmama stoke koje najčešće nisu pod nadzorom veterinara, ne traže veterinarske usluge i tako skrivaju pojavu raznih zaraznih i nametničkih bolesti, a same ne žele promijeniti način držanja stoke. Najdramatičnije stanje je u Rumunjskoj, ali problem je naglasila i Poljska, gdje se vodi neprestana borba u suzbijanju afričke svinjske kuge. Influenca peradi je postala konstanta. Bez konstantnog sustava kontrole na takvim gospodarstvima kroz nekoliko godišnjih pregleda situacija se ne može popraviti.
Osim pregleda zbog smanjenja mogućnosti pojave neke zarazne ili parazitarne bolesti, pregled gospodarstva zbog načina držanja, dobrobiti ili označavanja životinja barem jednom godišnje morao bi biti uvjet kojim bi stočar ostvario pravo na državne poticaje što je cilj koji je zacrtala Makedonija.
Na primjeru Češke i Poljske vidljivo je da bi se cijepljenje pasa protiv bjesnoće trebalo provoditi jednom godišnje, a ne kroz višegodišnje intervale. Zemlje koje su prestale s oralnom vakcinacijom lisica, a zatim produljile razdoblje između cijepljenja, danas ponovno imaju pojavu bjesnoće i nalaze se u problemima te ponovno započinju eradikaciju što iziskuje višemilijunska nacionalna sredstva.
Vezano (Višegradska skupina):
- Zarazne bolesti i zdravstveni rizici za populaciju obilježili okupljanje veterinarske struke zemalja Višegradske skupine VET Plus
- Makedonija domaćin proljetnog sastanka Višegradske V4vet+ skupine
- Skup Višegradske V4Vet+ skupine
- U Opatiji održan radni sastanak višegradske skupine V4Vet+
- Susret predstavnika veterinarske struke Srednje i Jugoistočne Europe u Višegradu (Mađarska) :: V4Vet+