Procjena dobrobiti životinja na farmi mliječnih goveda prema Welfare Quality® sistemu – zašto i kako?

Tomislav Mikuš
Ured za dobrobit životinja, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

6. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES

SažetakUvodWelfare quality^® sustav procjene dobrobitiZaključakLiteraturaAbstract

Izvor: Zbornik radova 6. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES

Sažetak

---

Dobrobit mliječnih krava u današnjoj je stočarskoj proizvodnji jedno od važnijih pitanja u gotovo svim razvijenim zemljama Europe, stoga se u posljednjih godina intenzivno radi i razvija modele koji će biti u mogućnosti objektivno procijeniti dobrobit životinja a da su ujedno znanstveno pouzdani i mogu se lako koristiti na terenu. Razumijevanje životinja i njihovog ponašanja danas postaje sve složenije i stoga se u istraživanjima vrlo često provode multidisciplinarna istraživanja, te je na taj način potrebno i pristupiti navedenom problemu. Welfare Quality^® je sustav koji je osmišljen kao alat koji će proizvođačima ukazati na propuste u vlastitom uzgoju, no također pruža potrošačima jednostavan uvid u stanje dobrobiti u nekom uzgoju.
Zbog hijerarhijske strukture (4 principa, 12 kriterija, 40 mjera) sustav procjenitelju omogućuje detaljan uvid u status dobrobiti (mjere), proizvođačima je vrlo lako identificirati propuste i usmjeriti pažnju na njih (12 kriterija), dok je sustav četiri osnovna principa vrlo jednostavan za komunikaciju s javnošću.

---

Ključne riječi: dobrobit životinja, mliječne krave, procjena, Welfare Quality^® sustav

▲

Uvod

Dobrobit životinja relativno je mlado područje znanosti, kombinirano od više znanstvenih disciplina sa stalnom potrebom za razvojem koji dugoročno vodi ka boljem razumijevanju životinja, odnosno razumijevanju načina na koji životinje doživljavaju svijet, i kako na njih i njihovo ponašanje utječu ljudi. Razumijevanje životinja i njihovog ponašanja postaje sve više i složenije i stoga se u istraživanjima danas vrlo često provode multidisciplinarna istraživanja. Takva istraživanja uključuju istraživanje načina držanja i uzgoja životinja povezanih sa međuodnosom čovjeka i životinje (eng. „human-animal“ interaction) kroz blisku suradnju prirodnih i društvenih znanosti (Carenzi, 2009). Što se tiče povijesnog razvoja, dobrobit životinja kao ‘formalne discipline’ započeo je s objavljivanjem Brambellovog izvještaja o dobrobiti životinja na farmama, izdanog od strane britanske vlade 1965. godine (Brambell Report, 1965). Usvajanje konvencionalnog znanstvenog pristupa i provedba istraživanja s naglaskom na učinke pojedinih čimbenika u kontroliranim uvjetima (Sandøe i sur., 2003), omogućili su da se dobrobit životinja formira kao znanost, odnosno kao “mlada znanost” (Millman i sur., 2004). Tijekom posljednjih 40 godina cijeli koncept dobrobiti životinja evoluirao je iz prvenstveno fokusiranih istraživanja na fizičko zdravlje i sposobnost savladavanja stresa (Broom, 1988), do današnjih istraživanja kada je opće poznato i prihvaćeno da su životinje živa bića sposobna iskusiti pozitivne i negativne emocije (Duncan, 2006), te se kroz društvene i etičke dimenzije dobrobiti životinja sve više istražuje razina etičnosti ljudskog društva i na koji način ono tretira životinje (Fraser i sur., 1997, Sandøe i sur., 2003). Kao posljedica aktivnog razvoja i napretka ljudske civilizacije u posljednjih nekoliko desetljeća sustavi uzgoja životinja značajno su se promijenili. Postali su mnogo intenzivniji, životinje su preseljene u zatvorene objekte zbog lakše upotrebe profilaktičkih lijekova i promotora rasta, a na kraju uzgoja prevoze se na klanje na sve veće udaljenosti u klaonice čiji se broj smanjio ali kapacitet povećao (Sandoe et al., 2003). Dobrobit mliječnih krava u današnjoj je stočarskoj proizvodnji jedno od važnijih pitanja u gotovo svim razvijenim zemljama Europe, stoga se u posljednjih godina intenzivno radi i razvija modele koji će biti u mogućnosti procijeniti objektivno dobrobit životinja a da su ujedno znanstveno pouzdani i mogu se lako koristiti na terenu. Mnoge zemlje u Europi propisale su uzgojne programe u kojima se posebno ističe zaštita životinja, odnosno njihova dobrobit, pa je tako i Republika Hrvatska ove godine krenula u izradu mjera za dobrobit životinja unutar Mjere 14 Programa za ruralni razvoj.

▲

Welfare quality^® sustav procjene dobrobiti

Jedan od takvih modela, odnosno sustava za procjenu dobrobiti je i Welfare Quality^® koji je razvijen kao rezultat FP6 projekta u kojem su sudjelovala 44 instituta i fakulteta
(iz trinaest europskih i četiri južno-američke zemlje) sa ekspertizom znanja iz područja dobrobiti životinja. Budući da se životinje drže u mnogo različitih okruženja, važno je da su mjere provedive u svim sustavima. Istraživanja su pokazala da su najbolje procjene rezultat promatranja same životinje. Procijeniti dobrobit životinja u određenom sustavu uzgoja (npr. mliječna ili mesna proizvodnja), odnosno u određenom stupnju proizvodnje (farma, transport, klaonica) predstavlja velik izazov. Kao rezultat petogodišnjeg rada, publicirani su modeli za procjenu dobrobiti svih kategorija goveda, svinja i kokoši.
Welfare Quality^® protokol definira četiri glavna principa dobrobiti životinja: dobar smještaj, dobru hranidbu, dobro zdravlje i prikladno ponašanje. Unutar ova četiri principa identificirano je dvanaest kriterija za dobrobit životinja, i praktični se dio procjene provodi tako da se ocjenjuje svaki od navedenih dvanaest kriterija dobrobiti životinja.

Tablica 1. Popis glavnih principa i kriterija za procjenu dobrobiti životinja

Kriteriji koji se koriste za procjenu dobrobiti mliječnih krava (tablica 1) većinom su lako objašnjivi (npr. izostanak ozljeda ili bolesti), no postoje i kriteriji koje je potrebno detaljnije pojasniti iako djeluju jednostavno.

Dobra hranidba podrazumijeva da je stočna hrana, odnosno ispaša dostupna i pogodna za održavanje odgovarajuće tjelesne kondicije za određenu fazu laktacije. Nadalje, pitanja na koja treba odgovoriti ovaj kriterij su – postoje li prikladna rješenja za hranu i vodu u ekstremnim vremenskim uvjetima? Procjenjuje li se redovito indeks tjelesne građe životinja? Jesu li životinje podijeljene u odgovarajuće skupine ukoliko je potrebna dodatno hranjenje? Postoji li dovoljno pojilica, te je li moguć i osiguran pristup pitkoj vodi za sve životinje?

Dobar smještaj; ovim se kriterijem procjenjuje postoji li prikladna i suha stelja, te zadovoljava li smještaj osnovne potrebe životinja. Je li ležište, odnosno boks dovoljno prostran za životinje koje se drže u staji, odnosno jesu li vanjska ležišta dobro drenirana i suha za životinje koje se drže na otvorenom? Mogu li životinje pronaći zaklon od ekstremnih vremenskih uvjeta? Postoje li prikladni prostori za teljenja? Imaju li životinje dovoljno prostora za kretanje u objektu (boksu/oboru) kako bi bile u mogućnosti izbjeći agresivne životinje? Jesu li životinje na ispustu ili ispaši izložene opasnosti – tresetišta, slomljena ograde, i sl.

Primjereno ponašanje – uzgajaju li se, odnosno drže li se životinje na način koji im omogućava izražavanje vrsti specifičnog ponašanja? Poznaje li farmer potrebe životinja, i provode li vrijeme promatrajući stado? Postupa li se sa životinje smireno? Sakupljaju li se životinje sa ispaše na prihvatljiv način (koriste li se ovčarski psi i sl.)?

Za svaku je kategoriju životinja također razvijeno oko 40 mjera većinom temeljenih na životinji u skladu s prije spomenutih dvanaest kriterija. Zbog nekih objektivnih razloga (veličine grupe, vremenskog ograničenja i drugih čimbenika) nije uvijek moguće koristiti mjere temeljene na životinji, pa se u tim slučajevima koriste zootehničke (infrastrukturne) ili upravljačke mjere i na kraju se izražavaju u rezultate različitih razina integracije (Botreau i sur., 2007).

Kao primjer jedne od takvih mjera je mjera kvalitativne procjene ponašanja – QBA (eng. Qualitative Behaviour Assessment).

Kao što je vidljivo na slici 1, QBA sadržava 20 zasebnih pridjeva koji opisuju ponašanje životinja. Ovo se ponašanje unutar jedne procjene promatra 20 minuta na početku same procjene kako bi naše prisustvo što manje utjecalo na ponašanje životinja. Kod uzimanja ove mjere, potrebno je posebnu pažnju posvetiti općenitom ponašanju životinja, odnosno ne isticati pojedine izdvojene slučajeve ponašanja (najčešće negativnih) kao učestalo ponašanje te shodno navedenome i ocijeniti ponašanja. Ponašanja se ocjenjuju na liniji dugačkoj 125mm, stavljanjem crtice na subjektivno utvrđenu udaljenost od nule. Kako bi se izbjegla subjektivnost, za ovakve se procjene obavezno mora pohađati službene edukacije i usavršavati vlastitu mogućnost zapažanja sa zlatnim standardom sustava. Nakon označavanja udaljenosti, ta se udaljenost izmjeri te se indeksira i pretvara u rezultat. Završni rezultat može se kretati od 0-100 i daje nam stvarnu vrijednost dobivenu mjerenjem.

Sve su mjere koje se koriste u sustavu odabrane na temelju znanstvene literature i istraživačkih projekata, a zatim testirane na oko 700 farmi kako bi bili sigurni da točno odražavaju stvarno stanje dobrobiti životinja (Anon. 2009). Budući da je većina mjera koje je razvijene u Welfare Quality^® sistemu temeljeno na životinji, procjenitelj može potvrditi razinu dobrobiti životinja promatrajući životinje bez obzira kako i gdje ih se drži. Sve mjere koje su uvrštene u sustav evaluirane su na tri razine – važnosti (mjerimo li zaista ono što želimo izmjeriti), ponovljivosti (različiti procjenitelji generiraju isti ishod) i izvedivosti (je li moguće koristiti mjeru s obzirom na ograničenja terenskog sustava ocjenjivanja) (Botreau i sur., 2007).

▲

Zaključak

Europska javnost odgovornost za dobrobit životinja vrlo često prebacuje na uzgajivače, a ne na sebe kao potrošače (Anonymous, 2007). No, s obzirom na sve značajniji trend tih istih potrošača da kupuju proizvode koji su proizvedeni od životinja uzgojenih po postulatima dobrobiti, i za njih su spremiti platiti više nego za „klasično“ proizvedenu hranu (Broom i Fraser, 2007, Mijatović i sur., 2012) već nekoliko godina postoji potreba za razvojem pouzdanog sustava procjene dobrobiti životinja temeljenom na znanosti i struci. Welfare Quality^® je prvi takav sustav koji omogućuje sve navedeno jer je osmišljen kao alat koji će proizvođačima ukazati na propuste u vlastitom uzgoju, no također pruža potrošačima jednostavan uvid u stanje dobrobiti u nekom uzgoju.
Zbog hijerarhijske strukture (4 principa, 12 kriterija, 40 mjera) sustav procjenitelju omogućuje detaljan uvid u status dobrobiti (mjere), proizvođačima je vrlo lako identificirati propuste i usmjeriti pažnju na njih (12 kriterija), dok je sustav četiri osnovna principa dobrobiti vrlo jednostavan za komunikaciju s javnošću. Iz svega navedenog u radu je vrlo razvidno kako se informacije iz ovog sustava vrlo lako mogu iskoristiti u različitim bazama kao na primjer u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, Hrvatskoj agenciji za hranu i konačno u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te koristiti kao podloga za razvoj proizvodnih certifikata (brendova) ili služiti kao osiguravajući alat kod isplate različitih poticaja i potpora u stočarstvu.

Zaključno je važno istaknuti da ukupna korist od informacija sakupljenih u Welfare Quality^® sustavu ne ovisi isključivo o samom sustavu ocjenjivanja, već i na to kako farmer, pa i društvo u cjelini gleda na dobrobit životinja, odnosno kakva je percepcija dobrobiti životinja naspram ovog pristupa. Ukoliko postoji interes javnosti za dobrobit životinja, a očekivane koristi farmera su u realnim okvirima velika je vjerojatnost da će se uspjeti motivirati farmere za korištenje ovog sustava, te za učinkovito i sustavno poboljšanje dobrobiti na gospodarstvu.

Literatura [… prikaži]

▲

Tomislav Mikuš

ANIMAL WELFARE ASSESSMENT ON DAIRY FARM USING WELFARE QUALITY^® SYSTEM – WHY AND HOW?

Abstract

---

The welfare of dairy cows in today’s livestock production is one of the most important issues in almost all developed European countries, therefore, in recent years researchers are working intensively to be able to objectively assess the welfare of the animals and develop models that are scientifically reliable and can be easily used on field. Understanding the animals and understanding their behavior has become increasingly complex and, therefore, todays research is often carried out as a multi-disciplinary research. Welfare Quality^® system is designed as a tool to help producers point out the problems and deficiencies on their farms, but also provides consumers with easy access to the welfare state oft he farms from they are buying food. Because of the hierarchical structure (4 principles, 12 criteria, 40 measures) this system allows detailed insight into the status of animal welfare for experts (measures), it can very easy identify gaps for farmers and focus attention on them (12 criteria), while the system of four basic principles is allowing simple communication with the general public.
Key words: animal welfare, dairy cows, assessment, Welfare Quality^® system

Vezano:

• Dok udruge ratuju, životinje i veterinari stradavaju
• Better Science for Better Animal Welfare :: 2. konferencija o dobrobiti životinja
• Debatni klub Veterina nastavlja Welfare education project
• Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o dobrobiti pasa i mačaka i njihovoj sljedivosti – javno savjetovanje
• Dobrobit kućnih ljubimaca – hrvatsko pravo u svjetlu europskih i međunarodnih pravila i standarda