12.12.2018.
Hrvatski sabor
Iznimno vrijedno priznanje na najvišoj državnoj razini, za iznimno bogatu znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost u 2017. godini
Državne nagrade za znanost dodjeljuju se znanstvenicima, istraživačima i znanstvenim novacima “za iznimno važna dostignuća u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena dostignuća i ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada”. (www.sabor.hr)
Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost, odlučio je za 2017. godinu dodijeliti 33 nagrade među kojima su nagrade za životno djelo, godišnje nagrade za znanost, godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnje nagrade za znanstvene novake. U ime Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost, dodijelili su ih ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, koji je kao predsjednik ovog Odbora ovogodišnjim laureatima uputio slijedeće riječi: “Ovu nagradu zaslužujete jer kvalitetom svog profesionalnog djelovanja pridonosite razvoju znanosti u Hrvatskoj i razvoju cijelog hrvatskog društva.” Dio ovoga razvoja odnosi se i na veterinarske znanosti, što ovdje s ponosom, ali i dužnim poštovanjem ističemo.
Prof. dr. sc. Marko Samardžija je doktorat znanosti stekao 2005. godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je od 2015. godine redoviti profesor. Znanstveni je savjetnik u trajnom zvanju od 2017. godine, a od svibnja 2016. godine i član Odbora za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti HAZU. Tijekom razdoblja za koje je dobio nagradu objavio je 44 znanstvena rada u međunarodnim i domaćim časopisima od kojih pet pripada prvoj kvartili (Q1), a 17 drugoj (Q2). Osim toga, objavio je četiri rada i dvanaest sažetaka radova u zbornicima međunarodnih znanstvenih skupova.
Znanstveni savjetnik dr. sc. Relja Beck doktorat znanosti stekao je 2009. godine. Djelatnik je Hrvatskog veterinarskog instituta. U 2017. godini, za koju je i dobio državnu nagradu za znanost, objavio je 30 znanstvenih radova od kojih je 11 citirano u Web of Science (sedam je pripadalo prvoj kvartili (Q1), a četiri drugoj (Q2)).
Ulaganja u znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznose oko 0,8% Državnog proračuna (europski prosjek je 1,4%), a za slijedeću godinu, za znanost i obrazovanje predviđeno je 506 milijuna kuna više nego za 2018. godinu.
Istaknuti izumitelji i znanstvenici iz različitih znanstvenih područja obilježili su našu povijest, ali je Hrvatska po njima u svijetu poznata i danas. Da će to u skoro vrijeme rezultirati većim državnim izdvajanjima za znanost ili barem za njezinu popularizaciju, teško je vjerovati jer takvih naznaka za sada nema. U ovom trenutku moramo biti zadovoljni činjenicom da znanost u Hrvatskoj postoji te da je svojim rezultatima – slično kao i u hrvatskom sportu – proporcionalno možda i produktivnija od mnogih većih i bogatijih država. Stoga čestitamo svim dobitnicima nagrada, s vjerom i nadom da svoju znanstvenu karijeru većim dijelom ipak osjećaju kao životni poziv, a nastavak svog znanstvenog rada kao imperativ.
Oni koji stvaraju povijest ne prilagođavaju se sadašnjosti nego vlastitoj viziji budućnosti.
