Program nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga i uvjeti za slobodnu trgovinu svinja

Ljupka Maltar
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Planinska 2a, Zagreb
E-mail: ljupka.maltar@mps.hr, Tel: 01/6443 840

Izvor: Zbornik predavanja 10. savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj (Hrvatska poljoprivredna agencija)

Uvod

Dugogodišnji sustavni nadzor zaraznih bolesti svinja u Republici Hrvatskoj rezultirao je povoljnim statusom u odnosu na generalne zdravstvene statuse. Navedeno je dijelom uvjetovano usklađivanjem zakonodavstva te načina i opsega kontrole zaraznih bolesti svinja s europskim standardima.
Kontinuirano nadziranje određenih bolesti svinja je osnovni preduvjet za praćenje zdravlja stada te uvjet za promet živim životinjama i njihovim proizvodima. S obzirom na pozitivne rezultate vezane za iskorjenjivanje i nadziranje klasične svinjske kuge, danom ulaska u Europsku uniju omogućeno je stavljanje u promet živih svinja na zajedničko tržište osim iz područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije (u daljnjem tekstu: 4 županije) za koje se smatra da još postoji potencijalni rizik od infekcije virusom klasične svinjske kuge. Osim navedenog u skladu s kontinuiranim podizanjem standarda zdravstvenih statusa u uzgojima svinja, kao jedan od preduvjeta za nesmetanu trgovinu na području Europske unije je i kontrola bolesti Aujeszkoga.
Kako bi se ispunili svi preduvjeti za nesmetanu trgovinu i zadovoljili kriteriji koji su nužni za dobivanje statusa službeno slobodnih uzgoja svinja za bolest Aujeszkoga, u prosincu 2013. godine, krenulo se s provedbom nacionalnog programa nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga u svinja.

Nadziranje i iskorjenjivanje bolesti Aujeszkoga do 2013. godine

Bolest Aujeszkoga (BA) se kontinuirano prati na području Republike Hrvatske dugi niz godina.
Temeljem rezultata pasivnog nadziranja i kontrole bolesti koja se provodila na razini gospodarstva od 1995. do 2011. godine, zabilježeno je tek nekoliko sporadičnih slučajeva BA.

Bitno je naglasiti da je veterinarska struka na vrijeme prepoznala važnost provedbe programa nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeskog te je tijekom 2011. godine u Republici Hrvatskoj provedena osnovna studija bolesti Aujeszkoga, u određenoj populaciji svinja koja je bila financirana u potpunosti iz državnog proračuna. Ukupno je pretraženo 312 gospodarstava, od kojih je na 25 gospodarstava serološki potvrđena BA. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da se na nekim od tih gospodarstava provodilo cijepljenje svinja s cjepivom koje nije udovoljavalo standardima marker cjepiva, nije bilo moguće razlučiti da li su pozitivna gospodarstva u potpunosti rezultat kontakta svinja s virusom BA ili su posljedica cijepljenja. S obzirom na nedostatak financijskih sredstava u 2012. godini je izrađen program, no bio je na dobrovoljnoj osnovi i nije bio financiran iz državnog proračuna te samim time nije bilo interesa od strane posjednika za provedbu istog.

U svrhu prikupljanja mjerodavnih podataka vezano za BA odnosno utvrđivanja bolesti u divljih svinja, određeni broj uzoraka koji su bili dostavljeni na laboratorijsku pretragu u svrhu nadziranja klasične svinjske kuge pretraživao se i na BA.

Program nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkogau 2013. i 2014. godini

Radi ispunjavanja dodatnih zahtjeva koji su određeni Odlukom Komisije o dodatnim jamstvima u trgovini svinjama u odnosu na bolest Aujeszkoga i kriterijima za prikupljanje informacija o bolesti (2008/185/EK), u 2013. godini izrađen je Program nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga u svinja u Republici Hrvatskoj. Provedba predmetnog Programa je započela u prosincu 2013. godine kad su se ispunili svi preduvjeti za njegovu provedbu. Provedba je obvezna za sva registrirana gospodarstva svinja u skladu s postavkama Programa. U prvoj fazi provedbe Programa uključene su farme s područja 11 županija gdje se uzelo u obzir brojno stanje svinja, odnosno farmi po pojedinoj županiji te trenutna nemogućnost stavljanja na tržište živih svinja iz 4 županije.

Kratkoročni i dugoročni ciljevi Programa:

dodjeljivanje statusa stada;
uklanjanje zaraženih svinja;
iskorjenjivanje BA iz populacije svinja;
zabrana cijepljenja;
proglašavanje regija (županija) slobodnim od BA;
proglašavanje čitave zemlje slobodnom od BA.

Gospodarstva uključena u program kategorizirana su prema broju krmača i načinu držanja svinja na sljedeći način:

mala gospodarstva sa 1 – 10 krmača;
srednja gospodarstva sa 11 – 50 krmača i velika gospodarstva sa više od 51 krmače;
tovne farme s implementiranim sustavom „all in all out“
gospodarstva svinja koja drže svinje na otvorenom prostoru ili pašnjaku;
ostala tovna gospodarstva

Bitno je naznačiti da je obveza provedbe programa na malim, srednjim i velikim gospodarstvima koje drže krmače dok se ostala gospodarstva mogu uključiti na zahtjev posjednika.

Provedba Programa na malim, srednjim i velikim gospodarstvima koja drže krmače uključuje testiranje dva puta, s razmakom između testiranja ne kraćim od 4 i ne duljim od 12 mjeseci. Uzimaju se uzorci krvi određenog broja rasplodnih životinja ovisno okategoriji svinja, veličini farme i određenoj prevalenciji. Testiranje podrazumijeva uzorkovanje krvi i laboratorijsko pretraživanje u svrhu utvrđivanja protutijela za virus BA.

Kategorizacija gospodarstva u odnosu na status BA

Kategorija 5: zaraženo (1 ili više svinja testiranih na BA s pozitivnim rezultatom);
Kategorija 4: gospodarstvo nepoznatog statusa – gospodarstvo nije testirano;
Kategorija 3: gospodarstvo u postupku kategorizacije;
Kategorija 2: gospodarstvo slobodno od BA uz cijepljenje – gospodarstvo s dva negativna gE
ELISA testa na kojima se provodilo cijepljenje unazad 12 mjeseci;
Kategorija 1: službeno slobodna gospodarstva – gospodarstva s dva uzastopna negativna gI (gE) ELISA testa na kojima se unazad 12 mjeseci nije provodilo cijepljenje.

Mjere nadziranja i iskorjenjivanja BA

U svrhu razumijevanja nadziranja i iskorjenjivanja BA bitno je razlučiti da li na zaraženom gospodarstvu ima ili nema epidemioloških ili drugih pokazatelja koji bi upućivali na cirkulaciju virusa BA.
U slučaju da se utvrdi da na gospodarstvu cirkulira virus BA mjere se provode u skladu s mjerama određenim Pravilnikom o mjerama kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga (“Narodne novine“, broj 95/12). Ukoliko se na gospodarstvu laboratorijskim pretraživanjem utvrde protutijela za virus BA, plan suzbijanja i iskorjenjivanja BA određuje se individualno za svako zaraženo gospodarstvo, na način da veterinarski inspektor određuje mjere ovisno o broju serološki pozitivnih svinja, kategoriji gospodarstva, upravljanju gospodarstvom, biosigurnosnim mjerama, proizvodnom ciklusu, financiranju i odlukama posjednika. Strategija kontrole i iskorjenjivanja može biti kombinacija između cijepljenja, izlučivanja i klanja pozitivnih svinja. Zaraženo gospodarstvo mora biti stavljeno pod službeni nadzor, a promet svinjama na gospodarstvo i s gospodarstva omogućava se u skladu s određenim mjerama za to gospodarstvo. Gospodarstvo ostaje pod restrikcijom sve dok se ne provedu sve određene mjere i ne obavi drugo testiranje u skladu s planom testiranja. Ovisno o rezultatima drugog testiranja mjere restrikcije gospodarstvu se ukidaju ili zadržavaju.

Financiranje mjera

Troškovi vezani za uzimanje uzoraka, dostavu uzoraka u laboratorij te laboratorijsko pretraživanje, podmiruju se u skladu s kategorizacijom gospodarstva/farmi u skladu sa sljedećim:

mala gospodarstva – uzorkovanje i laboratorijska pretraga financira se iz državnog proračuna.
srednja gospodarstva i velika gospodarstva – laboratorijska pretraga financira se iz državnog proračuna, a uzorkovanje plaća posjednik.
tovne farme s implementiranim sustavom „all in all out“- sve plaća posjednik.
farme koje drže svinje na otvorenom prostoru– sve plaća posjednik.

Stavljanje svinja u promet

Osnovni preduvjet kod stavljanja svinja u promet moraju biti zdravstveni statusi za pojedina stada odnosno gospodarstva. Bez obzira da li se radi o BA ili nekoj drugoj bolesti pravilo je ne miješati stada različitog statusa. Ukoliko dođe do miješanja stada nižeg i višeg zdravstvenog statusa, stado višeg zdravstvenog statusa prelazi u niži zdravstveni status. U smislu osiguravanja usklađenosti i kontrole BA na razini Europske unije određeni su dodatni uvjeti koji trebaju biti ispunjeni kod stavljanja u promet živih svinja u skladu s Odlukom Komisije 2008/185/EZ o dodatnim jamstvima u trgovini svinjama unutar Zajednice vezano uz bolest Aujeszkoga i kriterijima za dostavu informacija o bolesti.
Uvjeti se razlikuju ovisno o kategorijama svinja odnosno njihovoj namjeni i statusu pojedine zemlje, regije ili gospodarstva u odnosu na BA. Bitno je naglasiti da je zabranjeno stavljanje u promet živih svinja koje potječu iz 4 županije u skladu s provedbenom Odlukom Komisije 2013/764/EU odnosno Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge („Narodne novine“, broj 16/14 i 34/14) u druge države članice, s time da je dozvoljeno stavljanje u promet svinja s gospodarstva koja se nalaze unutar područja 4 županije na područje izvan 4 županije i to samo unutar Republike Hrvatske ukoliko su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

svinje se upućuju izravno na klaonicu

ili
Poštivanje uvjeta koja se odnose na gospodarstva:

nije bilo slučaja KSK u prethodnih 12 mjeseci;
90 dana su svinje na gospodarstvu i 30 dana nije bilo uvođenja svinja;
gospodarstvo ispunjava biosigurnosne uvjete koji su preduvjet za promet;
gospodarstvo je u sustavnom nadzoru od strane ovlaštenog veterinara (kontrola najmanje 2x godišnje);
uzimanje uzoraka krvi od određenog broja životinja u svrhu laboratorijskog pretraživanja;
klinički pregled životinja ovisno o vremenu uzorkovanja.

Trenutno se sve mjere sukladno Naredbi o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge („Narodne novine“, broj 16/14 i 34/14) podmiruju iz državnog proračuna.

Zaključak

Uzimajući u obzir trenutnu situaciju u sektoru svinjogojstva kao i obveze koje je potrebno ispuniti u svrhu stavljanja svinja u promet bilo u druge države članice ili u nacionalni promet, uloženi su znatni napori od strane Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane i drugih institucija koje su u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti s ciljem omogućavanja konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu. S obzirom na kompleksnost nadziranja bolesti koje su od značaja posebice za promet živim svinjama, nužna je suradnja od strane posjednika u smislu prijave bolesti, pobačaja i omogućavanja provođenja naređenih mjera jer je to jedini način u osiguravanja preduvjeta za slobodnu trgovinu živim životinjama.