Divlje životinje i divljačIzlaganje sa skupaZoonoze i Jedno zdravlje

Program nadzora hepatitisa E u domaćih i divljih svinja – zašto ga provodimo?

Lorena Jemeršić1, Ljupka Maltar2, Jelena Prpić1, Tomislav Keros1, Ivana Lohman Janković2, Tomislav Kiš2
1Odjel za virologiju, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
2Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Zagreb

Izvor: Zbornik radova 6. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES

Sažetak


Hepatitis E (HE) je javno zdravstveni problem koji poprima sve veće značenje u razvijenim državama svijeta. Danas je poznato da životinje mogu biti širitelji infekcije, a domaća i divlja svinja su prepoznate kao rezervoari virusa. U Hrvatskoj je posljedično dugogodišnjem istraživanju dokazana visoka prevalencija virusne RNK u krvi i organima domaće i divlje svinje. Tijekom 2012. je prepoznat i prvi slučaj autohtone infekcije u čovjeka, nakon čega slijedi dokazivanje sporadičnih slučajeva infekcije u ljudi iz svih krajeva Hrvatske. Obzirom na rezultate genotipizacije dokazanih sojeva virusa HE u ljudi te domaće i divlje svinje mogu se pretpostaviti isti izvori infekcije i/ili međuvrsni prijenos virusa. Temeljem toga, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane pokrenulo je 2016. godine provedbu Programa utvrđivanja proširenosti hepatitisa E u domaćih i divljih svinja u Republici Hrvatskoj (Program). Osnovni je cilj Programa utvrđivanje prisutnosti i zemljopisne rasprostanjenosti virusa u domaće i divlje svinje kako bi se mogle prepoznati i potom primijeniti biosigurnosne mjere kojima bi se prevenirao prijenos virusa na ljude.


Ključne riječi: hepatitis E, domaća i divlja svinja, Program, proširenost, Hrvatska

Uvod


Hepatitis E (HE) je virusna infekcija u ljudi koja se očituje razvojem akutnog hepatitisa. Infekcija se širi fekalno-oralnim putem i to najčešće kontaminiranom vodom za piće.
Endemski se javlja na području Azije, Afrike i Središnje Amerike gdje može poprimiti i epidemijske razmjere. Premda je pojava HE u razvijenim djelovima svijeta sporadična, istraživanja pokazuju porast autohtonih slučajeva u Europi i SAD te Aziji.

Nove spoznaje o epidemiologiji bolesti zabilježene su 1997. godine kada je uzročnik HE izdvojen iz svinje. Izdvojeni svinjski soj se pokazao genetski istovijetnim humanim sojevima koji su dokazani u pacijenata sa istog područja (Meng i sur., 1998). Otad, svinjski HEV sojevi su dokazivani diljem svijeta, a serološki dokazi kao i izdvajanje samog virusa zabilježeni su i u drugih životinjskih vrsti ukazujući na zoonotski potencijal uzročnika (Emerson and Purcell, 2003). Usprkos tome, mali je broj slučajeva infekcije u ljudi dokazano povezano s konzumacijom kontaminirane hrane životinjskog podrijetla (Tei et al., 2003; Takahashi et al., 2004; Colson et al., 2010).

Inkubacija HE iznosi od 30. do 36. dana. Premda je infekcija u pravilu samoograničavajuća, u imunokompromitiranih osoba može poprimiti i kroničan tijek (Kamar i sur., 2008; Moal i sur., 2014). Simptomi bolesti odgovaraju slici akutnog hepatitisa, ali ponekad su vrlo blagi, pa infekcija može ostati neprepoznatom. U prilog tome govori i podatak da je u različitim državama Europe dokazana seroprevalencija od 13-53% u klinički zdravih osoba (Aggarwal and Jameel, 2011). U dragovoljnih davatelja krvi je nađena najviša seroprevalencije u osoba koje su profesionalno vezane za rad sa životinjama, pa tako i u veterinara (Meng i sur., 2002; Krumbholz i sur., 2012).

Dijagnoza HE se temelji na kliničkim znakovima bolesti, biokemijskim pokazateljima akutnog hepatitisa i laboratorijskom testiranju. Kombinacija dokazivanja specifičnih anti-HEV IgM i IgG protutijela i molekularnih tehnika preporučuje se za sigurnu dijagnozu HE (Đakovic-Rode i sur., 2014).

Prognoza bolesti ovisi o genotipu virusa koji je doveo do infekcije te o imunosnom statusu inficirane osobe. Smrtnost iznosi od 0,5-4%, dok su u trudnica moguće komplikacije s posljedičnim zatajenjem jetre i encefalopatijom kada smrtnost može iznositi i više od 20% (Purcell, 1996; Jilani i sur., 2007).

O uzročniku


Uzročnik HE (HEV) je maleni (27–34 nm) virus, ikozaedralnog oblika s jednolančanom, linearnom RNK molekulom prosječne duljine od 7,2 kb (Emerson and Purcell, 2003). HEV je svrstan u obitelj Hepeviridae čiji je jedini predstavnik, a unutar koje razlikujemo dva roda, Orthohepevirus (A, B, C i D – sojevi izdvojeni iz sisavaca i ptica) i Piscihepevirus (sojevi izdvojeni iz pastrvskih riba) (Smith i sur., 2014). Pripadnici vrste Orthohepevirus A su epidemiološki najznačajniji jer sadrže srodne izolate virusa koji su izdvojeni iz ljudi, ali i domaćih i divljih svinja, jelena, mungosa, kunića i deva.
Unutar vrste Orthohepevirus A razlikujemo četiri glavna genotipa od kojih genotipovi 1 i 2 dominiraju Azijom, Afrikom i Središnjom Amerikom, a izdvojeni su samo iz ljudi te uzrokuju težu kliničku sliku infekcije. Genotipovi 3 i 4 pokazuju zoonotski potencijal i u pravilu dovode do blažih infekcija u ljudi. Genotip 3 raširen je diljem svijeta, a genotip 4 je donedavno smatran specifičnim za Aziju (Lu et al., 2006) dok nije izdvojen iz prvih bolesnika u Europi (Colson et al., 2012).

Zoonotski potencijal virusa


Premda su genotipovi 3 i 4 izdvojeni iz niza različitih vrsti životinja, domaća i divlja svinja su jedine do danas prepoznate kao pravi rezervoari virusa. Usprkos tome, infekcija u svinja ne dovodi do pojave kliničke slike bolesti, a ni patoanatomski nalaz ne upućuje na sumnju na HE (Halbur i sur., 2001). HEV je u inficiranih svinja dokazan u tonzilama, sluznici želuca, tankog i debelog crijeva, plućima, slezeni, mišićima, limfnim čvorovima, bubrezima, sluznici mokraćnog mjehura, žučnjaku i jetri (Williamsu i sur. 2001, Pavio i sur., 2010). Poznato je da svinje izlučuju HEV fecesom, ali i ostalim sekretima i ekskretima, ali čini se da je potrebna velika doza HEV-a za širenje infekcije fekalno-oralnim putem.

Istraživanja HE U Hrvatskoj


Rezultati istraživanja HEV RNK prevalencije u životinja koje je započeto 2009. u Hrvatskom veterinarskom institutu, pokazuju visoku HEV RNK prevalenciju od 11,54% i 20,24% u divljih, odnosno domaćih svinja, dok su ostale pretražene vrste životinja (govedo, srna, jelen, muflon, kuna, tvor, lisica, kokoš, dagnje i kamenice) polučile negativan rezultat (Jemeršić i sur., 2010., Prpić i sur., 2015). Nađeni izolati su redom pripadnici vrste Orthohepevirus A, genotipa 3, a pokazali su se međusobno vrlo srodnim, pa i jednakim, neovisno o zemljopisnom ili vrsnom podrijetlu. Najveća je virusna prevalencija nađena na području kontinentalne Hrvatske.

Nadalje, HE je serološki dokazan u 10,7% pacijenata s akutnim hepatitisom, te u 1,1% imunokompromitiranih (HIV pozitivnih) pacijenata u Hrvatskoj (Đakovic-Rode i sur., 2014). Pilot pretraživanjem specifičnih skupina ljudi bez znakova hepatitisa utvrđena je viša prevalencija u ratnih veterana i alkoholočara u odnosu na zdravstvene djelatnike i ovisnike o drogama. Viša je prevalencija utvrđena i u prigradskim, ruralnim mjestima u odnosu na gradske sredine (Vilibić Čavlek i sur., 2016). Opisi slučajeva pokazuju da većina pretraženih pacijenata nisu putovali u endemske krajeve (Čivljak i sur., 2013), što znači da su infekcije autohtone.

Obzirom da je genotipizacijom ljudskih izolata dokazana srodnost s izolatima izdvojenima iz domaćih i divljih svinja (neobjavljeni podatci Hrvatskog veterinarskog instituta), može se pretpostaviti međuvrsni prijenos virusa ili zajednički izvor infekcije.

Opis Programa


Program utvrđivanja proširenosti hepatitisa E u domaćih i divljih svinja u Republici Hrvatskoj (u budućem tekstu Program) je donesen na temelju članka 12., stavaka 1. i 4. Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, br. 82/13, 148/13) te se njime provodi Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju od 1. travnja do 31. prosinca 2016. godine „Narodne novine“ br 31/16, 55/16 i 72/16, 81/16 (Dio III. točka 36. i Dio IV. točka 9.), a započeo je 01. lipnja 2016.

Osnovni ciljevi Programa su:

  1. utvrditi serološku prevalenciju i zemljopisnu rasprostranjenost pozitivnih domaćih i divljih svinja na cijelom području Republike Hrvatske, a posebno u zonama visokog rizika od pojave infekcije (kontinentalna Hrvatska),
  2. utvrditi virološku prevalenciju i zemljopisnu rasprostranjenost pozitivnih domaćih i divljih svinja na cijelom području Republike Hrvatske, a posebno u zonama visokog rizika od pojave infekcije (kontinentalna Hrvatska),
  3. identificirati područja/lovišta i farme s najvišom serološkom i virološkom prevalencijom u domaćih i divljih svinja radi određivanja i preporučivanja biosigurnosnih mjera s ciljem smanjenja rizika i prevencije širenja HE virusa u okoliš i prehrambeni lanac ljudi. Biosigurnosne mjere mogu biti:
    • izdvajanje nositelja infekcije od neinficiranih životinja;
    • redovito uklanjanje biološkog otpada (fecesa) na način da se u cijelosti sprječava kontaminacija okoliša i voda (izlaganje temperaturi višoj od 70 °C/45 minuta), te
    • edukacije osoblja na farmi i upoznavanje s preventivnim mjerama za sprječavanje mogućeg prijenosa infekcije na ljude (provođenje higijenskih mjera).

Preporuka je i da se sirovine i proizvodi podrijetlom od svinja, a koji su dokazano kontaminirani virusom hepatitisa E prije upotrebe termički obrade ili neškodljivo uklone (meso divljih svinja).

Program uključuje pretraživanje uzoraka krvi i organa/tkiva domaćih i divljih svinja (Tablica 1) koji su dostavljeni Hrvatskom veterinarskom institutu u sklopu Programa nadzora i kontrole klasične svinjske kuge. Dostavljeni uzorci pretraživani su imunoenzimnim testom (ELISA Ab) za dokazivanje protutijela za HEV (PrioCHECK HEV Ab porcine, Prionics AG) koji se temelji na rekombinantnom antigenu HEV genotipova 1 i 3. Pozitivni uzorci su potom pretraživani lančanom reakcijom polimerazom u stvarnom vremenu (QRT-PCR) uz prethodnu reverznu transkripciju RNK radi dokazivanja ORF3 regije genoma HEV (Jothikumar i sur., 2006).

Tablica 1. Prikaz vrste i očekivanog broja uzoraka domaćih i divljih svinja te testova kojima će uzorci biti pretraženi u 2016. godini.

Dosadašnji, preliminarni rezultati pretraživanja uzoraka domaćih svinja (do 01. rujna 2016.) sa područja sjeveroistočne Hrvatske ukazuju na visoku seroprevalenciju HEV (51%). Međutim, viremija (RNK virusa) nije utvrđena u pozitivnih domaćih svinja, što upućuje na mogući pasivni prijenos protutijela sa krmače na potomstvo ili na infekciju nastalu najmanje prije mjesec dana.

Zaključno, subklinički inficirane svinje mogu predstavljati potencijalnu prijetnju zdravlju ljudi ne samo kao rezervoari uzročnika, nego i zbog mogućeg prijenosa HEV-a toplinski neobrađenom kontaminiranom hranom, pa i hranom tretiranom kontaminiranim gnojivom podrijetlom od svinja (Rutjes et al., 2009; Meng, 2011., Colson et al., 2012; Rodriguez-Lazaro et al., 2012). Stoga je važno utvrditi rasprostranjenost uzročnika u populaciji domaćih i divljih svinja kako bi se utvrdio mogući rizik prijenosa infekcije na ljude, prvenstveno djelatnike u svinjogojskoj industriji i veterinare.


Literatura [… prikaži]

Lorena Jemeršić, Ljupka Maltar, Jelena Prpić, Tomislav Keros, Ivana Lohman Janković, Tomislav Kiš

MONITORING PROGRAM OF HEPATITIS E IN DOMESTIC PIGS AND WILD BOARS – WHY ARE WE IMPLEMENTING IT?

Abstract


Hepatitis E (HE) is an emerging public health problem in developed countries worldwide. Nowadays, it is known that animals may be carriers of HE infection, whereas domestic and wild boars are recognized as reservoirs of the causative agent.
As a result of a scientific research from 2009, a high prevalence of HE virus RNA has been detected in blood and tissue samples of domestic pigs and wild boars in Croatia.
In 2012 the first autochthonous case of HE has been identified in a patient, followed by detection of new sporadic cases in patients throughout Croatia. Genotyping results of found HE virus strains show a high genetic identity among human and swine isolates confirming a mutual source of infection and/or interspecies transmission.
On the basis of our research the Ministry of Agriculture, Veterinary and Food Safety Directorate has started with a Program for defining the prevalence of HE in domestic pigs and wild boars in Croatia (Program). The aim of the Program is defining the presence and geographical distribution of HE among domestic pigs and wild boars to develop and furthermore recommend biosafety measures that would prevent transmission of the virus to public.
Key words: hepatitis E, domestic pig, wild boar, monitoring programme, distribution, Croatia

Vezano:


Vezani sadržaji

Svjetski dan zoonoza

Urednik

Priručnik “AFRIČKA SVINJSKA KUGA U DIVLJIH SVINJA – OSNOVE I MJERE SPRJEČAVANJA”

Urednik

Projekt CROOH – Uspostava koordiniranog sustava nadzora bolesti u skladu s pristupom ‘Jedno zdravlje’ u Republici Hrvatskoj

Urednik

Uloga divlje svinje u epidemiologiji afričke svinjske kuge

Urednik

Primjena serologije mesnog soka u dijagnostici invazije protistom Toxoplasma gondii u klaonički obrađenih svinja

Urednik

Epidemija antraksa u Parku prirode Lonjsko polje 2022. godine

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više