Hrvatski veterinarski institutMeđunarodna suradnjaUzgojZnanost i znanstveni radovi

Projekt AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi

Jadranska marikultura opskrbljuje visokokvalitetnim ribljim proizvodima lokalna tržišta, ali i tržišta okolnih zemalja. Da bi se osigurao daljnji ekonomski razvoj ovog sektora uz okolišnu i društvenu održivost, znanstvenici i proizvođači s obje strane Jadrana, Italije i Hrvatske, pokrenuli su projekt “Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi” – AdriAquaNet.

Dr. sc. Snježana Zrnčić
Koordinator AdriAquaNet projekta za Hrvatski veterinarski institut

Sve fotografije vlasništvo su partnera AdriAquaNet projekta.

Projekt AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi (ID 10045161) je odabran za financiranje u okviru poziva programa Interreg Italy-Croatia V-A 2014-2020 prioritetna skupina 1 “Inovacije u plavom gospodarstvu – Unaprijeđenje radnog okvira za inovacije u relevantnim sektorima plavog gospodarstva unutar suradnog područja”. Započeo je 1. siječnja 2019 i trebao je trajati do 30. lipnja 2021. međutim zbog ograničenja u radu i putovanjima izazvanih COVID-19 situacijom, produljen je za godinu dana. Ukupna vrijednost projekta je tri milijuna eura pri čemu je 85% sredstava dodijeljeno iz proračuna Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15% je nacionalno sufinanciranje.

Komarče u uzgojnom kavezu.
(Foto: AdriAquaNet)
Projektni konzorcij objedinjuje 12 partnera od kojih je 7 znanstvenih institucija: 3 sveučilišta (Sveučilište u Udinama i Sveučilište u Trstu iz Italije te Sveučilište iz Rijeke predstavljeno Fakultetom za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu); 4 istraživačka instituta (Hrvatski veterinarski institut, Institut za ribarstvo i oceanografiju iz Hrvatske i Eksperimentalno zooprofilaktički institut Venecije i Biomolekularni institut iz Italije); udruga uzgajivača morske ribe iz Hrvatske (Klaster marikultura) i 4 proizvođača i prerađivača ribe (Friškina, d.o.o. iz Splita i Orada Adriatic, d.o.o. iz Rijeke te Ittica Caldoli i Friultrotta Pighin iz Italije).


Glavni je cilj projekta osnažiti održivu akvakulturu u Jadranskom moru transferom naprednih znanja i novih tehnologija kroz cjelokupni lanac vrijednosti u akvakulturi, počevši od upravljanja proizvodnjom na uzgajalištu riba, pa sve do plasmana obrađenoga proizvoda na tržište. Projekt je započet sa ciljem da utječe na tri aspekta vrijednosnoga lanca:

  1. Unaprjeđenje uzgoja primjenom inovativnih formulacija riblje hrane i inovativnog postupka hranidbe u cilju poboljšanja kvalitete ribe i zaštite okoliša uz istodobno uvođenje tehnologije koja omogućava uštedu energije;
  2. Uvođenje novoga pristupa upravljanju zdravljem i dobrobiti cijepljenjem protiv bakterijskih infekcija i primjenom prirodnih supstanci u liječenju bakterijskih i nametničkih bolesti;
  3. Razvijanje smjernica namijenjenih potrošačima ribe temeljem procjene zdravstvene ispravnosti i kvalitete, senzoričkih i nutritivnih svojstava kao i zdravstvenih dobrobiti konzumacije te, u konačnici, prezentacije svih ovih podataka i činjeničnoga stanja potrošačima u jadranskoj regiji sveobuhvatnom marketinškom kampanjom.

Obzirom da je projekt organiziran kroz različite radne pakete u ovom prikazu ćemo predstaviti postavljene ciljeve pojedinog radnog paketa i do sada postignute rezultate.

Organizacija projekta


AdriAquaNet je organiziran kroz 5 radnih paketa. Radni paket 1 obuhvaća sve aktivnosti oko upravljanja projektom, radni paket 2 organizira komunikacijske aktivnosti i diseminaciju rezultata projekta dok su ostala tri radna paketa orijentirani na znanstveno-tehničke aktivnosti.


Kroz radni paket 3 „Poboljšanje okolišne održivosti uzgoja ribe“ testirali su se protokoli za poboljšanje okolišnih uvjeta jadranske akvakulture kroz nekoliko različitih aktivnosti kako bi uzgajivači mogu učiniti uzgoj riba održivim. Prva je aktivnost primjena hrane koja kao izvor proteina ne koristi riblje brašno ili riblje ulje nego biljne proteine, proteine porijeklom iz peradi i ličinki crne vojničke muhe te optimiziranje protokola hranidbe, a drugi je korištenje otpada, primjena alternativnih i obnovljivih izvora energije.

Lubin (Dicentrarcus labrax) i komarča (Sparus aurata).
(Foto: AdriAquaNet)

Kroz radni paket 4 „Održivo upravljanja zdravljem i dobrobiti“ procijenjeni su novi pristupi prevencije i liječenja bakterijskih i nametničkih bolesti lubina i komarče. Sa ciljem prevencije bakterijskih bolesti proizvedena su i testirana autologna cjepiva protiv Vibrio harveyi i Tenacibaculum maritium u laboratorijskim i uzgojnim uvjetima. Nadalje, testirane su nove prirodne i okolišno prihvatljive tvari ljekovitih biljaka i morskih organizama s antibakterijskim, antiparazitarnim i imunostimulirajućih svojstvima. Konačno, razvijaju se nove, jednostavne i učinkovite metode kojima će veterinari i uzgajivači moći procijeniti zdravlje i dobrobit ribe kako bi osigurali brze odluke i proveli odgovarajuće mjere na uzgajalištu sa ciljem izbjegavanja mortaliteta/ekonomskih gubitaka.

Nakon poboljšanja uvjeta i postupaka uzgoja ribe, radni paket 5 bavi se „Poboljšanjem kvalitete i marketingom svježe i prerađene ribe“ kroz znanstveni dokaz kvalitete, poboljšanje pakiranja, kreiranje novih proizvoda i promociju uzgajane ribe i prerađevina.

Komarča spremna za prodaju.
(Foto: AdriAquaNet)

Sve ovdje pobrojane aktivnosti su testirane u laboratorijima partnera iz znanstvenih institucija te primijenjene na uzgajalištima partnera uzgajivača/prerađivača ribe. Rezultati istraživanja i testiranja u proizvodnim uvjetima će se publicirati kroz brošure i diseminirati svim uzgajivačima i zainteresiranim korisnicima u Hrvatskoj i Italiji organizacijom edukacijskih radionica. Nedavno je, kao jedan od rezultata projekta, u organizaciji Hrvatskog veterinarskog instituta objavljen priručnik pod naslovom

a u organizaciji Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije brošura pod nazivom

i letak koji govori o ribi iz akvakulture pod naslovom

Svi materijali su tiskani dvojezično (hrvatski i talijanski) i dostupni na engleskom ili su tiskani na sva tri jezika.


Vezano (AdriAquaNet):


Vezani sadržaji

7. Hrvatski veterinarski kongres – druga obavijest i pozivno pismo

Urednik

Potpisan sporazum o suradnji između Hrvatskog veterinarskog instituta i Sveučilišta u Mostaru

Urednik

Potpisan sporazum o suradnji Hrvatskog veterinarskog instituta i javne ustanove Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac

Urednik

Peradarski dani u Puli: Hrvatska se s ptičjom gripom trenutačno uspješno bori bez cijepljenja peradi

Urednik

U uzgoj riba i školjkaša uključuje se umjetna inteligencija

Urednik

Delegacija Hrvatskog veterinarskog instituta u posjeti Hrvatskoj veterinarskoj komori

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više