»Prvi dan«

Dr. sc. Branko Šoštarić

Hrvatski veterinarski institut, Savska cesta 143, 10000 Zagreb, Tel.: +385 993154754, E-mail: sostaric.hvi@gmail.com

Ova prezentacija je u logičnom i nerazdvojivom slijedu sa prethodno iznesenom pod naslovom PRVI SAT na 22. OVKU. U njoj je opisan niz općenitih bioloških činjenica vezanih uz početak života mladunčeta, janjeta ili jareta, ali i osnovnih preduvjeta koji se odnose na pripust i posljedičnu gestaciju plotkinje. Detaljno su opisani najvažniji postupci vezani uz prihvat novorođenčeta neposredno po porodu u različitim okolnostima.

U ovome članku slijedi opis nastavnih postupaka sa mladunčetom i plotkinjom i podrazumijeva se da su oni neposredno nakon poroda već obavljeni. Za što svrsishodnije korištenje ovoga teksta najtoplije preporučam čitateljima da ga koriste povezano sa onim prethodnim, prvim satom sa 21. OVKA. Ipak, za svaki slučaj spomenuti ću da su najvažniji postupci u prvome satu pravilan prihvat neposredno nakon poroda, jodiranje pupka, utopljavanje janjeta shodno vanjskim okolnostima i pripomoć u sisanju prvog kolostruma.

Dakle, majka i mladunče su bili zbrinuti nakon poroda i sada slijedi nastavak prvoga dana života novorođenog janjeta ili jareta.

Podrazumijevajući da najveći broj stočara koji čitaju ovaj tekst stoku u vrijeme janjenja ili jarenja drži u nekom obliku kontroliranih uvjeta, štali ili ograđenoj nadstrešnici i da je porod na otvorenom prostoru rijetkost to ćemo se prvo osvrnuti na pravilan smještaj plotkinje i novorođenčeta unutar štale. Idealno je da se porod obavi u zasebnom, manjem izdvojenom prostoru unutar objekta. Ali ako se je porod dogodio unutar zajedničkog prostora, tj. tamo gdje i ostale životinje iz stada imaju neposredni pristup novorođenčetu i rodilji, onda čim prije majku i mladunče treba smjestiti u manji, zasebni prostor. Najpraktičnije je da se uz zid objekta naprave pomoću nekog oblika montažnih pregrada zasebni prostori, kvadratnog oblika, približne veličine 1,2 X 1,2 metra. Neka odstupanja od ove mjere ne budu znatnija, niti prema većem niti manjem. Ovakav smještaj majke i potomstva tijekom nekoliko dana po porodu ima velikih prednosti i ovu metodu treba u koliko je to ikako moguće svakako koristiti. Visina pregrade treba biti oko jedan metar, tako da se i brzim prolazom uz rub boksova može procijeniti stanje plotkinja i mladunčadi u njima i prema možebitnoj potrebi svrsishodno intervenirati. Boks mora biti opskrbljen prikladnom hranilicom i pojilicom za plotkinju. Osim veće kontrole i fizičke zaštite mladunčeta boks ima i veliko značenje u prevenciji infekcije ostatka stada nekom možebitnom zaraznom bolesti kojom može biti zaražena plotkinja. Najveći broj pobačaja zarazne osnove prenosi se upravo iscjetkom nakon poroda sa zaražene životinje na ostatak stada. Mišljenje da je u slučaju živorođenog janjeta ili jareta plotkinja zdrava je samo djelomično točno. I ona plotkinja koja je donijela na svijet živo, pa često puta i janje ili jare koje klinički izgleda zdravo, može biti zaražena uzročnicima nekih zaraznih pobačaja. Izolacija plotkinje nakon poroda uvelike smanjuje mogućnost infekcije ostatka stada. (Zainteresirane čitatelje molim da pogledaju u rad pod naslovom: »Pobačaji u ovaca i koza« objavljen na 20. OVKU 2018.

Prvi dan plotkinju treba hraniti kvalitetnim sijenom ili otavom i izbjegavati koncentriranu hranu ili čiste žitarice. Na tržištu se nalazi veći broj preparata za prevenciju ketoze, uglavnom na bazi propilen glikola i melase. Davanje takovog preparata plotkinji može biti od pomoći da premosti metaboličko razdoblje od gradnje ploda do proizvodnje mlijeka.

Janje ili jare koje je u prvih pola sata posisalo kolostrum, koje je suho i smješteno u boks sa majkom u pravilu ne bi trebalo neku dodatnu skrb, pa niti dodatno zagrijavanje, uz uvjet da je na suhoj stelji i naravno treba provjeriti dali majka ima dovoljno kolostruma. To što vidimo da mladunče sisa još ne mora značiti da majka ima dovoljno kolostruma. Iskustvo stočara ne mogu nadoknaditi niti višebrojni priručnici.

Dakako da je kolostrum najvažnija hrana u cijelome životu janjeta ili jareta, osobito tijekom prvoga dana njegovog života. Već toliko spominjani prijenos antitijela koje mu pružaju zaštitu od infekcije u prvim tjednima života dok ne počne samo stvarati svoja vlastita događa se upravo sada, u prvome danu. Sposobnost preuzimanja antitijela iz kolostruma doslovno iščezava iz sata u sat i premda u knjigama iz imunologije piše da je prijenos moguć tijekom prvih 72 sata po porodu, što je točno, ipak najveći postotak prijenosa se obavlja u prvome danu, konkretnije u prvih 12 sati. Ako je mladunče u prvih 12 sati po porodu posisalo 10 % svoje tjelesne težine kolostruma ono je praktički zadovoljilo svoje potrebe, što nikako ne znači da ga nakon toga vremena ne treba i nadalje hraniti kolostrumom.

Međutim, postoje situacije u kojima je plotkinja iz nekog razloga ostala bez kolostruma ili je uginula neposredno nakon poroda. U tome slučaju stočar može intervenirati hranjenjem kolostruma od druge plotkinje ako je ona dostupna u stadu, međutim ako to nije slučaj, onda valja mladunčetu dati prethodno smrznuti kolostrum neke plotkinje koja ga je imala u suvišku za svoje potomstvo.
Prikupljanje takovog kolostruma je najčešće od onih plotkinja koje je i nakon što njihova mladunčad posisa kolostrum potrebno još i dodatno izmuzivati jer vime pretjerano nalijeva. Pomuzeni kolostrum je potrebno što prije zamrznuti u zamrzivaču i tu ga bez odleđivanja držati do uporabe. Treba koristiti plastične bočice manjeg volumena, tako da se nakon otapanja zamrznuti kolostrum upotrijebi bez ostatka. Naši stočari su već dobrim dijelom upućeni u ovakvu praksu. Iako je moguće uzeti smrznuti kolostrum iz drugih stada ova praksa se ne preporuča iz dva ozbiljna razloga.
Plotkinja od koje je uzet kolostrum razvila je antitijela na one mikroorganizme sa kojima je dolazila u dodir u svojem okruženju i taj kolostrum, iako bolji nego nikakav, može poslužiti za mladunče iz drugog stada, ali ne daje zaštitu onoga stupnja koju daje kolostrum životinje iz konkretnog stada.
Drugi, znatno ozbiljniji razlog je mogućnost prijenosa nekih virusnih bolesti, osobito kod koza gdje je zaraza artritis encefalitis virusom u našim uvjetima kolostrumom vrlo lako moguća.

Kod odmrzavanja kolostruma prije primjene valja voditi računa da se kolostrum ne pregrije jer time gubi svoja zaštitna svojstva. Možda je najpraktičniji, ali i najsigurniji način otapanja po vađenju kolostruma iz zamrzivača prvo ga otopiti u hladnoj ili samo mlačnoj vodi, pa ga onda dodatno ostaviti na sobnoj temperaturi i tek tada ga hraniti mladunčetu. Količinu od 10% tjelesne težine treba rasporediti u nekoliko manjih obroka, 2 do 4 i prihraniti tako janje u prvih 12 sati života. Ali prihrana kolostrumom mora se nastaviti i nakon toga, preporučljivo prva tri dana u razmacima od po 6 sati uz uvjet da se ne hrani previše u jednom obroku. Prekomjerno hranjenje jako mlade janjadi ili jaradi čest je uzrok proljeva koji mogu biti iscrpljujući po novorođenče i dovesti do smrtnog ishoda.

Osim mogućnosti prihrane kolostrumom u slučaju potrebe, na raspolaganju stoji određeni broj komercijalno dostupnih proizvoda deklariranih kao nadomjestak za kolostrum. Iako su sve deklaracije sjajne i potvrđuju visoku vrijednost dotičnog proizvoda, ipak vrijednost svježeg kolostruma niti približno ne može biti dostignuta ovakvim proizvodima. Tim više podupiremo praksu zamrzavanja kolostruma iz vlastitog uzgoja i njegovu primjenu u slučaju potrebe.