Marija Agičić ¹, Marica Lolić ¹, Davor Balić ¹, Mario Škrivanko ¹, Boris Habrun ², Dario Geto ³, Darko Pavić ⁴

¹ Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci, Vinkovci, Hrvatska
² Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
³ Veterinarska služba Simental commerce d.o.o., Tenja, Hrvatska
⁴ Veterinarska ambulanta Martes, Josipovac Punitovački, Hrvatska

Sažetak

---

Salmoneloze uzrokovane Salmonellom Dublin uzrokom su velikih ekonomskih gubitaka prouzročenih: uginućima, smanjenim prirastima, pobačajima, smanjenom proizvodnjom mlijeka, visokim troškovima liječenja i suzbijanja bolesti. Osim toga ima i velik zoonotski potencijal.
U Veterinarskom zavodu Vinkovci ukupno je bakteriološki pretražen 131 uzorak porijeklom od goveda. Od toga je pretraženo: 16 uzoraka izmeta, 31 obrisak rektuma i 84 uzorka parenhimskih organa goveda (bubrezi, slezena, jetra, pluća, tanka crijeva). S. Dublin izdvojena je iz sedam uzoraka pluća i dva uzorka crijeva, prvi puta u listopadu 2012. na farmi teladi. Od tada do danas u Republici Hrvatskoj S. Dublin izdvojena je na tri farme na području istočne Slavonije. Svakom izdvojenom bakterijskom soju izrađen je antibiogram. Provođenjem antibiotske terapije i strogih zoohigijenskih mjera bolest se sanirala. Kako S. Dublin do sada nije bila izolirana u Hrvatskoj možemo zaključiti da je došla uvozom goveda jer obje farme uvoze telad i junice iz Europske unije.

---

Ključne riječi: Salmonella Dublin, salmoneloza, telad, goveda, farma

Uvod

Salmoneloze su česte i gospodarski značajne bolesti svih životinjskih vrsta i čovjeka koje uzrokuju štapićasti, gram-negativni mikroorganizmi iz roda Salmonella. U goveda salmonelozu najčešće uzrokuju serotipovi S. Typhimurim i S. Dublin (Wallis, 2005). S. Dublin je specifično patogena za goveda iako može izazvati oboljenje i u drugih vrsta životinja (ovca, konj, pas, svinja), ali ima i velik zoonotski potencijal. Smatra se jednim od patogenijih serotipova salmonela koji češće napada stariju i imunodeficijentnu populaciju (Ternhag i sur., 2006). Većina oboljelih zarazila se konzumirajući sirovo mlijeko ili goveđe meso (Wedderkopp i sur., 2001).

Glavni izvor S. Dublin su zaražene životinje koje izlučuju uzročnika izmetom ili mlijekom (Murphy, 2012). Inficirana grla mogu izlučivati do 10⁸ cfu salmonela/g izmeta (Wallis, 2005). Osim toga, do infekcije S. Dublin može doći i preko konjunktiva, dišnog sustava, sisnog kanala i genitalnog trakt. Moguć je i transplacentarni prijenos.
Za širenje bolesti najvažnije su kliconoše koje uzročnika mogu lučiti godinama, konstantno ili intermitentno. Takve životinje luče do 10⁵ cfu/g izmeta što je dovoljno za dijagnosticiranje rutinskim bakteriološkim pretragama (Wallis, 2005). Najčešća infekcija goveda S. Dublin je peroralnim putem, a infektivnom dozom se smatra 10⁶ cfu (Nielsen, 2003).

Salmoneloza u goveda uzrokovana S. Dublin javlja se u tri oblika: perakutnom, akutnom i kroničnom (Smith, 2009). Perakutni oblik javlja se najčešće u teladi do dva mjeseca starosti u obliku septikemije. Dolazi do iznenadnog uginuća teleta bez izraženijih simptoma. Akutni oblik karakteriziran je mnogim simptomima. Kod teladi imamo pojavu groznice, anoreksije, pneumonije, iscjetka iz nosa, proljeva, artritisa i osteomijelitisa, šepavosti, otoka zglobova i meningoencefalitisa koji može dovesti i do živčanih poremetnja. Katkad se javlja i suha gangrena udova, uški i repa (Quinn i sur., 1994). Kod odraslih se javlja groznica, depresija, proljev, smanjen apetit i produkcija mlijeka, te pobačaji koji se mogu javiti u bilo koje doba graviditeta, ali najčešće budu sredinom ili u zadnjem tromjesečju. U uzorcima pobačenih fetusa i placente uzročnici ne moraju nužno biti prisutni. Od kroničnog oblika oboljeva uglavnom starija telad koja pokazuje smanjen prirast, povišenu temperaturu te mekanu stolicu s mogućim primjesama krvi.

Patoanatomski nalaz kod perakutnih infekcija nema vidljivih vanjskih znakova bolesti zbog njezina brzog tijeka, ali moguć je nalaz karakterističan za septikemiju. U akutnom toku bolesti najznačajnije promjene nalaze se u crijevima. Prisutan je enteritis koji je najčešće hemoragičnog karaktera. Dolazi do oštećenja enterocita i degeneracije mikrovila. Mezenterijalni limfni čvorovi su povećani i hemoragični. Kod teladi se javljaju promjene na sirištu u obliku multiplih erozija sluznice i petehija uz prateći abomazitis (Cvetnić, 2002).

Za dijagnostiku je potrebno izdvajanje uzročnika. Bakteriološki se pretražuju uzorci izmeta, a moguće je uzročnika izdvojiti i iz organa (crijeva, mezenterijalni limfni čvorovi, pluća). Serološki se pretražuju uzorci mlijeka i krvi (u septikemijskoj fazi bolesti) (Veling i sur., 2000). U suzbijanju ovog uzročnika obavezno je životinjama osigurati maksimalne zoohigijenske uvjete, kvalitetnu prehranu i što manje stresnih čimbenika.
Svrha ovog rada je predstaviti prve slučajeve infekcije S. Dublin u goveda kao novog uzročnika bolesti u Republici Hrvatskoj.

Materijal i metode

Od 2012. do danas u Laboratoriju za dijagnostiku Veterinarskog zavoda Vinkovci ukupno je bakteriološki pretražen 131 uzorak porijeklom od goveda. Od toga je pretraženo: 16 uzoraka izmeta, 31 obrisak rektuma i 84 uzorka parenhimskih organa goveda (bubrezi, slezena, jetra, pluća, tanka crijeva). Uzorci su uzeti na razudbama od strane djelatnika Laboratorija za dijagnostiku ili su ih dostavljale ovlaštene veterinarske organizacije.

Za bakteriološku pretragu organa korištene su slijedeće hranjive podloge: hranjivi agar (Nutrient Broth, Biolife, Italija), krvni agar s eskulinom (Asculin, Merck, Njemačka + Blood Agar Base no. 2, Merck; Njemačka + defibrinirana ovčja krv BioSap SO, Biognost, Hrvatska) i MacConkey agar (Biolife, Italija).
Za izdvajanje salmonela korištena je puferirana peptonska voda za predobogaćenje (Buffered Peptone Water, Biolife, Italija), selektivni bujoni: MKTT (Muller-Kauffmann Tetrathionate Broth Base Iso Formulation, Biolife, Italija + Novobiocin MKTT Selective Supplement, Bioloife, Italija) i RVS (Rappaport Vassiliadis Soy Broth, Biolife, Italija), te selektivne hranjive podloge: XLD (Xylose Lysine Deoxycholate Agar, Biolife, Italija) i CSA (Chromogenic Salmonella Agar Base, Biolife, Italija). Za potvrdu su korištene podloge TSI (Triple Sugar Iron Agar USP, Biolife Italija) i LIA (Lysine Iron Agar, Biolife, Italija).

Za biokemijsku identifikaciju salmonela korišten je BBL Crystal (Becton Dickinson, SAD) i Vitek 2 Compact 15 (BioMérieux, Francuska), a za serološku tipizaciju polivalentni i monovalentnih antiserumi (Bio-rad, Francuska). Aglutinacijom na predmetnom stakalcu potvrđena je pripadnost bakterija roda Salmonella. Izdvojeni bakterijski sojevi Salmonella poslani su na potvrdu u Hrvatski veterinarski institut, Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju, Zagreb. Za svaki izolirani soj S. Dublin napravljen je antibiogram.

Rezultati i rasprava

Pojava S. Dublin u svijetu i Europi nije novost i bilo je samo pitanje vremena kad će se pojaviti i u Hrvatskoj. U Veterinarskom zavodu Vinkovci ukupno je bakteriološki pretražen 131 uzorak porijeklom od goveda. S. Dublin izdvojena je iz sedam uzoraka pluća i dva uzorka tankih crijeva.

Tablica 1. Ukupni broj pregledanih i pozitivnih uzoraka na Salmonellu Dublin u Veterinarskom zavodu Vinkovci, Laboratorij za dijagnostiku, u 2012. i 2013. godini

Od 2012. godine do danas u Republici Hrvatskoj S. Dublin izdvojena je na tri govedarske farme na području istočne Slavonije. Na farmi teladi, u Republici Hrvatskoj u listopadu 2012. godine zabilježen je prvi slučaj infekcije S. Dublin. Ta farma se puni svaka tri tjedna s određenim brojem teladi porijeklom iz Hrvatske ili Rumunjske. U listopadu 2012. godine, mjesec dana nakon dovoza teladi na farmu, porijeklom iz Hrvatske, ordinirajući veterinar zabilježio je porast oboljele i uginule teladi te je poslao uzorke parenhimskih organa četiri uginula teleta na bakteriološku pretragu gdje smo prvi put izolirali S. Dublin iz pluća jednog teleta. Napravljen je antibiogram koji je pokazao rezistentnost na većinu antibiotika, osim enrofloksacina (Berge i sur., 2008).

Najveći broj uginule teladi bio je u prosincu 2012. godine kad je ponovo izdvojena S. Dublin iz pluća dva teleta. U razgovoru s ordinirajućim veterinarom na farmi doznali smo da je uginula telad otežano disala, imala vodenasti proljev i otečene zglobove prednjih ili zadnjih nogu, te da je broj uginule teladi značajno porastao u odnosu na normalna mjesečna uginuća.

Na navedenoj farmi zoohigijenski uvjeti su se provodili, ali nisu bili na visokom nivou, katkad se znalo dogoditi da se jednom dudom napajalo više teladi ili su djelatnici prvo hranili bolesnu telad, a zatim odlazili starijoj teladi. Nakon dijagnosticirane infekcije teladi S. Dublin na farmi je provedena terapija s osjetljivim antibiotikom, značajno su popravljeni zoohigijenski uvjeti (mehaničko čišćenje, dezinfekcija, te odvajanje teladi u boksove po porijeklu). Ovim mjerama značajno se smanjio pobol i smrtnost, no i dalje postoji mogućnost javljanja ove bakterije zbog njezina perzistiranja unutar stada što nam govori i još jedan nedavan nalaz upravo ove bakterije. Na farmi mliječnih goveda problem je bio s odbijenom teladi u starosti od 5 dana do 2,5 mjeseca.

Uginula i oboljela telad imala su dišne i probavne simptome te su slabije uzimala hranu. Pregledani su uzorci dostavljenih dijelova parenhimskih organa uginulog teleta starog tri mjeseca.
Iz pluća je izolirana S. Dublin za koju je napravljen antibiogram. Izdvojeni soj bio je osjetljiv na većinu antibiotika. Provođenjem antibiotske terapije i provođenje strogih zoohigijenski mjera bolest se sanirala, što je i potvrđeno ponovnim uzorkovanjem s farme. Razliku u djelovanju antibiotika na izolirane salmonele možemo potražiti u kapsularnom antigenu (Nielsen, 2004) za koji se pokazalo da S. Dublin s farme teladi ima, dok na farmi mliječnih goveda nije nađen Osim toga, treba uzeti u obzir da je telad s farme teladi već ranije liječena antibioticima zbog simptoma proljeva, što je navedeno kao mogući uzrok rezistencije (Berge i sur., 2008).

Zaključci

---

Prvi slučaj Salmonellae Dublin iz uzoraka porijeklom od goveda u Republici Hrvatskoj izdvojen je u listopadu 2012. u Veterinarskom zavodu Vinkovci. S. Dublin izolirana je na farmi teladi i dvije farme mliječnih goveda. Kako sve farme uvoze telad i junce iz Europske unije, možemo zaključiti da je i ova bakterija došla uvozom. U svijetu se danas već rutinski koriste ELISA testovi kojima se iz uzoraka krvi ili mlijeka mogu detektirati antitijela u svrhu prevencije i nadziranja ove salmoneloze, kao što postoje i razni programi monitoringa na državnoj razini (Danska, Nizozemska), što će nedvojbeno dočekati i nas jer je do izdvajanja ove bakterije došlo samo zbog zdravstvenih problema goveda koje je ona uzrokovala. Provođenjem monitoringa S. Dublin na državnoj razini vjerovatno bi bila izdvojena i u drugim područjima Hrvatske.

Berge, A. C., J. M. Adaska, R. B. Moeller, P. C. Blanchard (2008): Antimicrobial resistance in Salmonella enterica subspecies enterica serovar Dublin from dairy source calves in the central San Joaquin Valley, California (1998-2002). J Vet Diagn Invest, 20(4), 497-500.
CVETNIĆ, S. (2002): Bakterijske i gljivične bolesti životinja. Medicinska naklada, Zagreb.
Murphy, A. (2012): Salmonella Dublin: the impact of infectionand means of on farm control. Livestock, 17(3), 26-30.
NIELSEN, L. R. (2003): Salmonella Dublin in dairy cattle. Ph.D. thesis, The royal veterinary and agricultural university. Samfundslitteratur grafik, Frederiksberg, Denmark.
QUINN, P. J., M. E. CARTER, B. MARKEY, G. R. CARTER (1994): Clinical veterinary microbiology. Wolfe publishing, Spain.
SMITH, B. P. (2009): Large animal internal medicine. 4th edition, Mosby, St.Louis, USA.
Ternhag, A., A. Törner, K. Ekdahl, J. Giesecke (2006): Salmonella-associated deaths, Sweden, 1997-2003. Centers for disease contol and prevention, dispatch, 12, 2.
Veling, J., F. G. van Zijderveld, A. M. Zijderveld-van Bemmel, H. W. Barkema, Y. H. Schukken (2000): Evaluation of three newly developed enzyme-linked immunosorbent assays and two agglutination tests for detecting Salmonella enterica subsp enterica serovar Dublin infections in dairy cattle. J clin microbiol, 38, 4402-4407.
WALLIS, T. S. (2005): Salmonella infections: clinical, immunological and molecular aspects. Cambridge uviversity press, UK.
Wedderkopp, A., U. Stroger, V. Bitsch, P. Lind (2001): Testing of bulk tank milk for Salmonella Dublin infection in Danish dairy herds. Can J Vet Res, 65, 15-21.

Marija Agičić, Marica Lolić, Davor Balić, Mario Škrivanko, Boris Habrun, Dario Geto, Darko Pavić

First described cases of Salmonella Dublin infection in cattle in Croatia

Abstract

---

Salmonellosis caused by S. Dublin is a cause of major economic loss caused by: mortality, growth depression, abortion, reduced milk production, high cost of treatment and prevention of the disease. In addition, it has a large zoonotic potential.
In the Veterinary Institute, Vinkovci, the total of 131 bacterial samples originating from cattle were examined. Of these, there were 16 faeces samples, 31 rectal swab samples and 84 parenchymal organs of cattle (kidneys, spleen, liver, lung, small intestine). S. Dublin was isolated for the first time in Croatia in October 2012. Since then, it has been found in seven lung samples and two intestine samples on three farms in eastern Slavonia. Antimicrobial susceptibility testing was conducted for each isolate and it showed some similarities between isolates from the same farm.
As a result of implementation of antibiotic therapy and strict zoohygienic measures, the spread of the disease was prevented. As the cause had not been isolated in Croatia before, it can be concluded that the import of the calves and heifers from European Union had brought S. Dublin to Croatia.

---

Key words: S. Dublin, salmonellosis, calves, cattle, farm

---