Voditelji radionice: dr. sc. Pavle Jeličić, doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer, izv. prof. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek.
Ispred Veterinarskoga fakulteta kao domaćina, sudionike radionice je prije svih uime dekana prof. dr. sc. Marka Samardžije pozdravio prof. dr. sc. Ljubo Barbić, iskazavši svoje zadovoljstvo nastavkom “ovakvih multidisciplinarnih skupova koji se održavaju učestalo na Veterinarskom fakultetu“. Istaknuo je da Veterinarski fakultet ima pune 104 godine, a zadnjih nekoliko godina službeni slogan Fakulteta je “U službi Jednoga zdravlja” uz obrazloženje da je to stoga “jer je to upravo ono što radimo“.
“Dobar dio javnosti veterinu prepoznaje kao liječenje životinja, pojedinci kao sigurnost hrane, ali ovaj dio veterinarske medicine, jer smo doista u službi Jednoga zdravlja, doista smo vrlo važni u nadzoru i suzbijanju zoonoza, a taj dio nije dovoljno prepoznat i svaka ovakva prilika nas raduje da i taj dio možemo podijeliti i osvijestiti i nastavimo zajednički raditi.” Kazao je kako je 1950.-te, prije 73 godine, Fran Mihaljević kao asistent Andrije Štampara preko HAZU-a osnovao Laboratorij za dijagnostiku leptospiroze upravo u Heinzelovoj 55 tako da “ ta suradnja desetljećima traje i trajat će, suočena sa svime što nam donosi moderno vrijeme što je jedan od razloga koji su potaknuli održavanje ove radionice uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije, što je uvijek značajno istaknuti. Vjerujem da ćemo imati uspješnu radionicu i donijeti korisne zaključke te da će to javnost i politike prepoznati, pa i implementirati.”
Dr. sc. Pavle Jeličić, kao prvi voditelj radionice u svom je uvodnom obraćanju ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kazao da je “ta duga suradnja kod nas odraz duge javnozdravstvene tradicije koja postoji u našim krajevima. Imamo dobar skup stručnjaka koji zajedno surađuju već niz godina i to je trenutno jako važno i prepoznato kako na razini Europe tako i cijelog svijeta jer sve ovo što se odnosi na okoliš i zdravlje je u Europi davno pokrenuto, ali jedan od nedostataka je bila neuključivost svih dionika u sustav.” Iako je pojam Jednog zdravlja davno prepoznat i davno predložen, to se počinje mijenjati tek zadnjih desetak godina.
“Danas i najveći skeptici po pitanju okoliša i zdravlja polako priznaju da se nešto događa s našim okolišem u smislu klimatskih promjena.”
Podatci Svjetske zdravstvene organizacije govore da znatno više od milijun (1.4) ljudi umire od posljedica promjena nekih sastavnica okoliša, a najviše zbog onečišćenja zraka. Tako je i razlog održavanja radionice na tragu nastojanja Europe da pokrene aktivnost među zemljama članicama, i šire. Veliku podršku razmjeni iskustva i znanja, primjera i predloženih mjera koje treba što lakše provesti, u današnjem globalnom svijetu daje Svjetska zdravstvena organizacija.
Europski proces za okoliš i zdravlje aktivan je već neko vrijeme i djeluje preko ministarskih konferencija s idejom da se ciljevi mjera koji su nam bitni učine održivim i zdravim. To se radi preko najviših instanci društva, početno i najčešće preko ministarstava zaduženih za okoliš i zdravstvo, a nakon njih i drugih ministarstava kao što je promet, turizam itd. To je način koji omogućava da mjere ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru nego se integriraju u zakonodavstvo i tako postanu održive.
“Zadnja deklaracija usvojena na ministarskoj konferenciji ponudila je pregled situacije i aktivnosti i mjere kojih se trebamo držati prilikom provedbe. Hrvatska kao i svi drugi potpisnici deklaracije, obvezne su te mjere provoditi. Na nama je određeni pritisak, ali i izazov da to adekvatno napravimo, a u dobroj mjeri vjerujem da se taj dio može odraditi.”
Dr. sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH pozdravila je sudionike radionice i kazala da je pitanje okoliša i zdravlja jedno od prioritetnih područja tehničke suradnje između ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i Ministarstva zdravstva odnosno Republike Hrvatske već dugi niz godina. Vezano uz spomenutu zadnju ministarsku konferenciju navela je da iz tog razloga ova radionica u svom naslovu upravo ima taj naziv. Iskazala je nadu “da će ovo biti jedna dobra platforma za međusobnu razmjenu iskustva i novih informacija koja će možda donijeti i neke zaključke koji bi mogli biti polazište u rješavanju i uključivanju različitih sektora odnosno različitih strana u iznalaženju rješenja na ove izazove“.
Radionica je potom započela slijedom predviđenoga programa i satnice. Održana su izlaganja i predstavljene nacionalne aktivnosti uz raspravu na okruglom stolu, kao i definiranje prioriteta.
Održana izlaganja:
- Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje: SZO Regionalne i subregionalne perspektive – Vladimir Kendrovski, WHO European Centre for Environmental Health, Bonn, Germany
- Kako će se mijenjati rizik od toplinskih valova u budućnosti u odnosu na posljednjih 30 godina u Republici Hrvatskoj? – Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod
- Zdravlje – Strategija prilagodbe klimatskim promjenama – Željko Šimek, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
- Zaštita zdravlja radnika od nepovoljnih mikroklimatskih učinaka – Marina Milaković, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
- Utjecaj klimatskih promjena na osobe starije životne dobi – Tanja Čorić, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar
- Utjecaj klimatskih promjena na zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima – Tatjana Vilibić Čavlek, Maja Bogdanić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
- Strategija nadzora patogena prema pristupu Jedno zdravlje – Brigita Hengl, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
- Mjere prilagodbe poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama s ciljem proizvodnje održive, dostatne i zdravstveno sigurne hrane – Sandra Zelić, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
- Klimatske promjene i drugi antropogeni utjecaji: epidemiologija virusa influence ptica više nije ista? – Vladimir Savić, Hrvatski veterinarski institut
- Predstavljanje rada WHO European One Health Technical Advisory Group – Nataša Janev Holcer, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
- Utjecaj klimatskih promjena na emergenciju zaraznih bolesti životinja – Ljubo Barbić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Utjecaj klimatskih promjena na širenje denge: priča iz Omana – Nenad Pandak, Royal Hospital, Muscat, Oman
- Jačanje kapaciteta za implemetaciju SIT-a u program kontrole – Goran Vignjević, Odjel za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku