Krešimir Drašner, dr. med. vet.
IHOR Park d.d.
Tijekom studija bio sam smješten u raznim studentskim domovima, što bih preporučio svim studentima danas jer im to omogućuje lakše i brže postizanje samostalnosti te upoznavanje većeg broja ljudi iz raznih krajeva Hrvatske i različitih zvanja.
Na rad u akvakulturi odlučio sam se spontano, već na četvrtoj godini studija, volontirajući svako ljeto na jednom hrvatskom ribnjačarstvu u blizini Garešnice. Odrastavši uz oca ribolovca i okružen brojnim ribnjacima u mojem rodnom kraju, izbor rada s ribom za mene je bio logičan.
Godine 2005. diplomirao sam na Zavodu za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskoga fakulteta s temom Umjetno mriješćenje linjaka.
Nakon odsluženoga civilnog vojnog roka zapošljavam se u Ribnjačarstvu Poljana d.d. na radnom mjestu veterinara tehnologa. U tvrtki se zadržavam sedam godina tijekom kojih sam bio voditelj proizvodnje europske jegulje (Anguilla anguilla) u recirkulacijskom sustavu i voditelj mrijestilišta u kojemu sam mrijestio sve vrste riba koje se uzgajaju u klasičnom ribnjačarskom sustavu (šaran, bijeli amur, sivi i bijeli glavaš, linjak, europski som, štuka i smuđ). Godine 2012. prelazim u šaransko ribnjačarstvo IHOR Park d.d. u kojemu radim i danas, kao upravitelj. Uz svoj osnovni posao bavim se i znanstvenim radom s kolegama sa Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela, s kojima sam autor petnaestak znanstvenih radova. Sudjelovao sam na dva međunarodna projekta (Uzgoj europske jegulje u Hrvatskoj i Potpora Kubanskom prehrambenom sektoru) i bio konzultant za šaranski uzgoj iračkim uzgajivačima. Trenutačno sam student doktorskog posljediplomskog studija na Veterinarskom fakultetu s temom Istraživanje deformacija koštanog sustava kod smuđa uzgajanog u intenzivim sustavima.
Rad veterinara na šaranskom ribnjačarstvu vrlo je dinamičan jer je sezonski uvjetovan, što znači da se mijenja ovisno o razdoblju u godini.
Ljeto je vrijeme hranjenja ribe, proljeće i jesen rezervirani su za ribolove, a zima za prodaju i skladištenje. Svako razdoblje ima svoje specifičnosti i zahtijeva određene radnje u svrhu poboljšanja proizvodnje i dobrobiti životinja. Kako ribe žive u vodi, sredini koja je znatno drugačija i kompleksnija od one u kojima žive kopnene životinje, nužno je prilagoditi način razmišljanja i rada njihovoj fiziologiji. Osim što je rad s ribom specifična djelatnost, svakodnevni boravak u prirodi u vremenu otuđenja čovjeka od njegova okoliša rijetka je povlastica malog broja ljudi.
Tipičan dan veterinara na uzgajalištu riba sastoji se od organiziranja dnevnih radnji kao što su hranidba, ribolovi, praćenje kvalitete vode i zdravstvenog statusa ribe, prodaja, održavanje okoliša i vođenje dokumentacije koje kao i svugdje u Hrvatskoj ima previše.
Rad s ribom ispunjava me zadovoljstvom i mislim da sam odabrao zvanje koje me čini sretnim. Iako stanje u veterinarskoj struci nije idealno, smatram da nitko tko je odabrao studij veterinarske medicine nije pogriješio. Savjetujem studentima da tijekom studija pronađu područje unutar veterine koje ih najviše zanima i koje smatraju izglednim za buduće zapošljavanje i da se što prije počnu usavršavati, volontiranjem ili sezonskim radom. Svim studentima koji bi bili zainteresirani za rad u akvakulturi moja su vrata uvijek otvorena.
Više iz časopisa Veterinar:
- Epizootiološki čimbenici infekcije respiratornim koronavirusom pasa u Republici Hrvatskoj
- Bakterijske zoonoze u pasa
- Marko Samardžija – novi dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- Prefiks sub– u biomedicinskom nazivlju
- Kirurško liječenje lomova lopatice u pasa i mačaka