Klječanin Franić, Ž.
Željana KLJEČANIN FRANIĆ, prof., Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- genetički polimorfizam i genetički čimbenici umjesto genski polimorfizam i genetski čimbenici
- genetski inženjering i genetski markeri umjesto genetički inženjering i genski markeri
- genska epilepsija i genska tehnologija umjesto genetska epilepsija i genetička tehnologija.
Premda slično zvuče, navedene pridjevne varijante nisu sinonimi. Njihova su značenja različita, tj. riječ je o paronimima. Postavlja se pitanje kako među svim ovim kombinacijama pridjeva i imenica koji tvore terminološku sintagmu odabrati varijantu naziva koja će značenjski pokrivati pojam koji se opisuje. Da bismo to mogli, potrebno je poznavati i tvorbu riječi i stručni sadržaj, odnosno trebamo znati što koji pridjev znači i na što se odnosi.
Pridjevi genski, genetski i genetički pripadaju istoj tvorbenoj porodici što znači da imaju isti korijen, a to je gen-. Sva su tri pridjeva po svojem gramatičkom značenju odnosna i tvore se odnosnim sufiksom –ski, međutim tvorbene osnove od kojih se oni izvode razlikuju se. Pridjev genski izveden je od imenice gen, genetski od imenice geneza, a genetički od imenice genetika. S obzirom na to da je riječ o trima imenicama, koje se usto razlikuju značenjem, i pridjevi izvedeni od njih razlikuju se i oblikom i značenjem:
- gen – ‘slijed nukleotida u molekuli DNA koji nosi informaciju za protein ili molekulu RNA’ → genski (svojstva gena)
- geneza – ‘postanak čega; u medicini proces nastanka, oblikovanja ili razvoja neke tvorbe’ → genetski (podrijetlo; koji je uzrokovan djelovanjem gena)
- genetika – ‘znanost koja proučava pojave i zakone nasljeđivanja u živih bića’ → genetički (odnosi se na znanstvenu disciplinu).
Pridjev genski odnosi se dakle na gene i upotrijebit ćemo ga tamo gdje opisujemo svojstva gena, primjerice u nazivima genska ekspresija, genska mutacija, genska regulacija i genska sekvencija. Ove pridjevne sintagme vrlo često možemo preoblikovati u genitivne – ekspresija gena, mutacija gena, regulacija gena i sekvencija gena – što nam može pomoći pri dvojbi koji pridjev upotrijebiti.
Pridjev genetski u značenju postanka čest je i u drugim znanostima i općem jeziku (geneza sukoba, geneza razvoja, geneza uspjeha). U medicini se ovaj pridjev upotrebljava u dva značenja. Jedno je značenje nastanka i razvoja bolesti, stanja i tvorbi, pa će tako od imenice morfogeneza pridjev biti morfogenetski, od imenice patogeneza izvodi se pridjev patogenetski, a od imenice spermatogeneza pridjev spermatogenetski. Drugo značenje u kojemu se upotrebljava pridjev genetski jest opis rezultata djelovanja gena – bolesti uzrokovane mutacijama nazvat ćemo genetskim bolestima, a hiperparatireoidizam nastao zbog destrukcije paratireoidnih žlijezda koju uzrokuju različite genske mutacije nazvat ćemo genetskim hiperparatireoidizmom.
Pridjev genetički odnosi se na genetiku kao znanstvenu disciplinu i upotrijebit ćemo ga u nazivima koji opisuju dijagnostičke i tehnološke postupke u toj disciplini ili rezultat tih postupaka: genetički inženjering, genetički modificiran organizam i genetičko testiranje.
Premda bi se iz ovakve tvorbene i značenjske raspodjele na prvi pogled moglo zaključiti da odabir pravilnog pridjeva uz imenicu i nije tako težak, ipak nije tako. Različita ćemo rješenja naći u normativnoj literaturi, naime ni općejezični ni terminološki jednojezični i dvojezični rječnici ne razlikuju uvijek ove pridjeve. Hrvatski jezični portal (https://hjp.znanje.hr) pridjev genetski točno definira – ‘koji je uvjetovan genima, koji se nasljeđuje genima’, ali pridjev genetički vezuje uz dvije različite imenice, odnosno navodi dva njegova značenja – ‘koji se odnosi na genetiku’ i ‘koji se odnosi na genezu’. Rječnik stranih riječi (Klaić, 2002.), premda ima i rječničku natuknicu genetika, pridjev genetički donosi pod natuknicom geneza i s definicijom ‘koji se odnosi na genezu’. Rječnik latinskoga i hrvatskoga medicinskoga nazivlja (Loknar, 2003.) od latinske imenice genetica (hrv. genetika, znanost o nasljeđivanju) izvodi pridjeve genetični, genetički i genetski. Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja (Padovan, 2006.) umjesto pravilno tvorenih naziva genski kod, genski pomak i genski skup ima nepreporučene nazive genetski kod, genetski pomak i genetski skup, a genetičko inženjerstvo naziva genetskim.
Ne može mnogo pomoći ni engleski jezik, koji za ove hrvatske pridjevne varijante različita značenja ima jedan pridjev, genetic (genetic analysis – genska analiza, genetic disorder – genetski poremećaj, genetic counseling – genetičko savjetovanje). Ipak, u službi pridjeva u engleskim se ekvivalentima ovih naziva pojavljuje i imenica gene, koju u hrvatskim prijevodnim nazivima najčešće prevodimo kao genski (gene map – genska karta, gene mutation – genska mutacija, gene therapy – genska terapija) pa bi ovo zapažanje moglo biti smjernica za odabir hrvatskog pridjeva. Dakle u nazivima u kojima je u engleskom jeziku imenica gene u funkciji pridjeva, u hrvatskom će jeziku prijevod biti genski, a ne genetski ili genetički.
Najmanja se dvojba pojavljuje pri upotrebi pridjeva genetički, koji se vezuje uz znanost, a najveća pak pri odabiru pridjeva genski ili genetski u slučaju kad nismo sigurni vezujemo li pridjev uz gene ili opisuje njihovo djelovanje: genetsko opterećenje, genetsko širenje, genetska varijabilnost. Većina naziva s pridjevnim izvedenicama od imenice gen ipak ima jasnu raspodjelu varijanti, a navodimo ih u tablici 1.
U tvorbenoj porodici čiji je korijen riječ gen još su jedna imenica i pridjev koji se, međutim, najrjeđe upotrebljavaju – genom i genomski. Genom je ukupni nasljedni materijal stanice ili organizma i vrlo se često, kad je riječ o genima, zapravo misli na genom.
Naziv genom i pridjev genomski preciznije su i točnije određenje onoga na što mislimo kad govorimo o genu i genskome: genomska amplifikacija, genomska DNA, genomska knjižnica, genomska regija, genomski utisak.
Zaključak
