Image default
Hrvatska veterinarska komora

Redovna godišnja Skupština Hrvatske veterinarske komore

Redovna godišnja Skupština HVK održana je 22. prosinca 2023. godine u Velikoj predavaonici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a neposredno prije održan je sastanak Upravnog odbora HVK. Na početku Skupštine održana je minuta šutnje za sve veterinare preminule 2023. godine.

Predsjednik Ivan Zemljak je skupštinarima predstavio i pozdravio goste na ovogodišnjoj Skupštini, a to su bili predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede mr. sc. Tatjana Karačić, načelnik Sektora veterinarske inspekcije Državnog inspektorata mr. Gordan Jerbić, prodekan za financijsko poslovanje i investicije Veterinarskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Hrvoje Capak, v.d. ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta dr. sc. Silvio Špičić te predsjednik Nadzornog odbora HVK Zlatko Heruc.Godina je bila izazovna, počela je mirno, početkom ljeta krenulo je turbulentno i čitava Hrvatska zna što se i kako događalo s afričkom svinjskom kugom. Neki od skupštinara su sudjelovali aktivno u tome, bili u Slavoniji, sudjelovali kroz rad, ali i razgovore i dogovore sa Minstarstvom. Komora je odradila velik broj sastanaka sa svim sudionicima sustava veterinarske djelatnosti kako bi status doktora veterinarske medicine bio poboljšan. Za očekivati je i nastavak u 2024. godini u istom smislu i cilju, a to je spomenuto i u izvješću Predsjednika.

Ispred Hrvatskoga sabora skupštinare je pozdravila Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, a zatim i drugi gosti Skupštine.Saborski Odbor za poljoprivredu ima jako dobru suradnju sa Hrvatskom veterinarskom komorom. Nastojali smo od prvog dana uključiti vas u naš rad razumijevajući da puno toga trebamo naučiti te da ste važna karika u sektoru koji pokrivamo te nam je stalo da sustav veterinarstva funkcionira na najbolji mogući način. To se pokazalo i proteklih mjeseci gdje je veterinarska struka dala svoj obol u borbi protiv afričke svinjske kuge i podizanju standarda biosigurnosti.
Mi smo na tematskoj sjednici na početku našeg mandata kojeg je vaša Komora inicirala saslušali probleme i izazove s kojima se susrećete i saborski odbor je dao punu podršku inicijativama sa kojima je HVK izašla pred nas. Mislimo da jedna od važnih inicijativa koja je tada dobila podršku i za koju je nama stalo u saborskom odboru da se nastavi je suradnja Ministarstva poljoprivrede i HVK na pregledima naših poljoprivrednih gospodarstava. Prema daljnjim informacijama koje smo dobili na sjednici oko 75000 takvih pregleda je obavljeno. Mislimo da je jako važno da naša gospodarstva dobiju podršku struke, da budu pregledana, da to bude financirano od Ministarstva poljoprivrede i vjerujem da će se taj projekt nastaviti. Također ono na što smo skrenuli pažnju jest očigledni nedostatak veterinara na terenu, ali i vrlo nizak interes novih generacija studenata za upis na Fakultet. Stoga smo odlučili u veljači održati tematsku sjednicu zajedno sa Agronomskim fakultetom, Šumarskim fakultetom i Veterinarskim fakultetom te Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom znanosti i ostalim zainteresiranim nadležnim tijelima kako bi zajednički tražili rješenja i pokušali osmisliti modele za povećanje interesa mladih ljudi i za veterinarsku struku, ali i za ostale struke koje naš Odbor pokriva.
Znamo da nam budućnost svih nas ovisi o opskrbi sigurnom, dostatnom, kvalitetnom i cjenovno priuštivom hranom. U tom smislu je važno da struka podržava naše poljoprivrednike i tu smo spremni zajedno sa vama napraviti sve što je u našoj moći kako bi struka bila primjereno zastupljena, a to znači da onaj ulaz, školovanje za ovo zanimanje – veterinarsko zanimanje, ali i druga srodna zanimanja, mora imati dovoljno velik interes.
Hrvatskoj veterinarskoj komori zahvaljujem na dosadašnjoj suradnji i svim inicijativama, želim vam uspješnu Skupštinu i nadam se da će naša suradnja također se nastaviti na novim projektima i u nadolazećoj godini, a sve u interesu hrvatske poljoprivrede i cjelokupnog sektora. Vama i vašim najmilijima želim sretan Božić i uspješnu 2024. godinu.

Mr. sc. Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivredeSada na kraju godine možemo reći da još jedanput se pokazala velika uloga i značaj veterinarske struke, ponovno i posebno ove godine na kraju godine i sa ovim rezultatima koji su vidjeli ste i tijekom ovih dana od prošloga petka kad smo pokazali da zapravo možemo, znamo uspješno staviti pod kontrolu i ovako veliki izazov, epidemiju afričke svinjske kuge. Teško je reći koja godina je izazovnija jer svake godine se borimo sa nekim izazovima, pa izgleda da našoj struci, kod nas nema mirnih godina, svaka godina nosi neki svoj izazov. Prošle godine je to bila bedrenica, prije toga su to bili izazovi vezani za sigurnost hrane, za afričku svinjsku kugu smo se pripremali, jako dugo smo se pripremali, intenzivno, radili smo puno na tome, ali onako kako smo i očekivali, pojavila se točno na području na kojem smo očekivali, no nakon dugih pet i pol mjeseci borbe uspjeli smo u ovom trenutku staviti bolest pod kontrolu, dobili smo regionalizaciju, vidjeli ste i po novoj Naredbi o mjerama kontrole i suzbijanja … vidjeli ste koje aktivnosti nam dalje slijede no moram napomenuti da borba sa afričkom svinjskom kugom nipošto nije stala i nipošto nije kraj, rizik je vrlo vrlo velik i nama predstoji višegodišnja borba sa ovom bolesti. Iz iskustva i drugih zemalja članica, gdjegod se pojavila ona je ostala dulji niz godina, a sve mjere i kontrole i sve što s provodi i ide u cilju usporavanja njenog daljnjeg širenja. Naša eipdemiološka situacija u okruženju je prilično nepovoljna što se tiče afričke svinjske kuge, naša duga granica sa Bosnom i Hercegovinom je vrlo izazovna, situacija u BiH je vrlo teška, rekla bih izvan kontrole, bolest se raširila po cijeloj državi, domaće divlje svinje i njihovim mjerama i aktivnostima koje provode ne mogu to više držati pod kontrolom, a to je samo nama zapravo važan faktor rizika u našim mjerama koje će i dalje biti na snazi. Što se tiče Srbije, i tamo je bolest u vrlo visokom stupnju epidemije, vrlo se teško nose sa situacijom, tako da nam područje Vukovarsko-srijemske županije i dalje ostaje vrlo rizično područje na kojem , voljela bi biti optimistična, ali moramo biti objektivni, realno je moguće očekivati dalje sporadična izbijanja pogotovo s obzirom i na situaciju u divljih svinja gdje imamo u Vukovarsko-srijemskoj županiji zapravo u većini lovišta potvrđenu afričku svinjsku kugu i po onformacijama koje smo zadnjih dana primali sa povećanim brojem uginuća divljih svinja i sa ponovo potvrđenim dodatnim slučajem jučer u divlje svinje s područja Spačve, mi znamo da nam tamo rezrvoar bolesti ostaje i to znamo upućuje na potrebni iznimno visoke mjere biosigurnosti kad govorimo o posjednicima vrlo visoke svjesnosti i odgovornosti o kakvoj bolesti je riječ, na koji način se može dalje poslovati, ali isto tako vrlo veliki teret mjera i aktivnosti ostaje na cijelom nacionalnom veterinarskom sustavu, počevši od kolega veterinarskih ovlaštenih veterinara i veterinarskih organizacija na terenu kao glavne sastavnice koja će provoditi sve mjere na terenu, naravno kolega iz veterinarske inspekcije Državnog inspektorata bez čijeg djelovanja ništa nije moguće provesti kao i kolega iz Veterinarskog instituta koji nas prate i koji su imali vrlo intenzivno razdoblje sa ogromnim brojme pretraživanja s obzirom na visoki stupanj epidemije kojeg smo imali i naravno kolega s Veterinarskog fakulteta koji nas sad dalje prate u ovim mjerama i aktivnostima vezano za oporavak gospodarstava i vezano za određenih idejnih rješenja za tipske objekte baš namijenjeno područjima na kojima je bila epidemija kako bi sve skupa dali potporu i podršku posjednicima na tom terenu kako bi svinjogojstvo u određenoj mjeri i određenom obliku opstalo, naravno ne više na onaj način kako je to do sad bilo, ali pod visokim biosigurnosnim mjerama naravno svima nam je u interesu da opstane svonjogojstvo, da opstanu posjednici, jer onda će opstati i veterinari, dakle cijeli krug koji je neizostavno povezan. Htjela bih ovim putem zahvaliti svima vama svim kolegama na zbilja ogromnom trudu i radu koji su obavili na terenu, poglavito kolegama na terenu jer oni su imali zapravo najteži dio zadaća, borili su se s nečim što zapravo već ponavljamo više puta, nisu se školovali, školovali su se za pomaganje životinjama, liječenje životinja, a morali su odrađivati mjere vrlo teške i vrlo nepopularne, i znamo da je dio kolega stvarno zbog toga imao i ozbiljnih poteškoća, zdravstvenih poteškoća, to je iznimno iznimno teško bilo za odrađivati i emocionalno i fizički i zbog svih uvjeta i naravno zahvaljujem svim kolegama iz svih područja Republike Hrvatske, to su neke mislim 52 ovlaštene organizacije koje su uputile u ispomoć nekih dvjestotinjak ovlaštenih veterinara i veterinarskih tehničara iz svih područja, kao ispomoć su došli kolegama u najvećoj mjeri uglavnom na područje Vukovarsko-srijemske županije kako bi se uopće sve te aktivnosti mogle provesti pritom ostavljajući svoje veterinarske organizacije i svoje poslove opet kolegama koji su morali pojačano preuzeti sve te dodatne aktivnosti. Naravno, zahvaljujem i veterinarskoj inspekciji koja isto tako sa nedostatnim kapacitetima morala slati kolege iz drugih područja RH u ispomoć, opet uglavnom na područje Vukovarsko-srijemske županije i stvarno sa iznimnim naporima i u teškim okolnostima odrađivati sve ove mjere i naravno svima drugima, laboratorijima i Fakultetu, naravno i svojim djelatnicima UVSH koji su sudjelovali u svim postupcima i u utvrđivanju mjera i aktivnosti koje će se provoditi.
Ono što smo sad vidjeli, stavljena je bolest trenutno u ovim okolnostima pod kontrolu, naravno uz visoki rizik njenog daljnjeg izbijanja i uz potrebu provedbe svih dodatnih mjera koje uključuju sasvim nekakve nove aktivnosti i od strane ovlaštenih veterinara i od strane veterinarskih inspektora na terenu. Kao što znate, uvode se novi oblici veterinarskih pregleda na gospodarstvu koja će biti kvartalna svaka tri mjeseca u područjima županija odnosno područja pod ograničenjima to je sad trenutno sedam županija nadamo se da će tako i ostati tih sedam županija, znači svaka tri mjeseca posebni kvartalni pregledi koji će uključivati zdravstveni pregled životinja, biosigurnost, pregled evidencija u čemu se intenzivno pripremaju i procedure i liste, informatički sustav, ali isto tako i financije a provedbu tih novih aktivnosti. Isto tako, vidjeli ste da su obvezni klinički pregledi odsad pa nadalje nećemo reći zauvijek, ali gotovo zauvijek, znači kod svih premještanja, kod klanja za vlastite potrebe, kod upućivanja na klaonicu, kod premještanja na druge objekte, znači klinički pregledi svinja, isto tako sve upute su ažurirane i poslane svima na teren s obzirom da je već od jučer stupila na snagu provedbena uredba o regionalizaciji i naše rješenje Ministarstva poljoprivrede o zonama ograničenja.
Ministarstvo poljoprivrede je osiguralo sredstva dakle sve će se plaćati iz Državnog proračuna, svi dodatni pregledi, svi klinički pregledi na gospodarstvima, dodatni popisi koji će ići na terenu na području cijele države vezano za brojno stanje svinja isto tako vidjeli ste da smo uveli obvezu prijave brojnog stanja svinja i bilo kakve promjene unutar 72 sata znači što je novo, do sad smo imali godišnje prijave ili mjesečne prijave, oni koji su bili u sustavima poticaja, međutim sad su to obveze koje se tiču svih posjednika i do daljnjega dakle to je mjera koja će sigurno ostati tako da u svakom slučaju na veterinarsku struku se jako puno računa, veterinarska struka je ponovo pokazala svoju iznimnu važnost i vrijednost i u sustavu osiguranja zdravlja životinja i sigurnosti hrane i veterinarskog javnog zdravstva i njena uloga se zapravo ove godine posebno pokazala velikom i zapravo uloga onih bez kojih zapravo nema sustava niti zdravlja životinja ni sigurnosti hrane, bez koje država ne može. Znamo da imamo izazove, imamo izazove u nedovoljnom broju veterinara i nismo jedina država koja ima takve izazove, druge države posebno države Europske unije se bore sa takvim problemima, ista je situacija kao i kod nas, sve manje kolega upisuje uopće veterinarski fakultet, sve više i više zapravo kolegica upisuje fakultet, sve manje interesa za veliku praksu, sve manje interesa za teren, uglavnom interesi se u najvećoj mjeri odnose na malu praksu, na kućne ljubimce i to je nešto što nam je svima zadaća iznaći načine kako očuvati sustav veterinarstva s obzirom da je neupitna njegova potreba i kapacitirano i uloga je neupitna. Ono što Ministarstvo radi, Ministarstvo dakle osim tih novih mjera i aktivnosti, osim financiranja svih tih aktivnosti, radi i na izmjeni određenih financijskih stavaka tih aktivnosti koje su se pokazale kao tijekom ove godine posebno u okvirima ovih mjera i aktivnosti kao poteškoće tako da je u tijeku i izmjena i dopuna cjenika za veterinarske usluge i u tom dijelu očekujemo do kraja godine isto novi cjenik kako bi zapravo valorizirali sav vaš trud i rad na terenu. Ministarstvo računa na vas, uprava za veterinarstvo računa na vas, mi smo svi zajedno zapravo sastavnice nacionalnog veterinarskog sustava, jedni bez drugih ne možemo, i mogu vam samo na kraju zahvaliti na vrlo dobroj i uspješnoj suradnji i tijekom ove godine ako i svih ovih godina, poželjet da se ta suradnja i naredne 2024. godine nastavi, poželjet vam puno uspjeha u radu, poželjet vam kao prvo dobro zdravlje, bez toga ništa ne može, puno uspjeha, mira, zadovoljstva i nastavak naše uspješne suradnje.

Mr. Gordan Jerbić, načelnik Sektora veterinarske inspekcije Državnog inspektorataZahvaljujem se na pozivu na ovu današnju Skupštinu, pozdravljam vas ispred Državnog inspektorata RH i svih kolega veterinarskih inspektora koji smo ovo ljeto proveli zajedno sa ovlaštenim veterinarima i ostalim djelatnicima veterinarske struke u Slavoniji, na onoj vrućini, i radili, kako je ravnateljica rekla, neugodan posao, onaj posao koji zapravo najgore izgleda, a zapravo radimo dobru stvar. Postoji veliki problem vezan za broj veterinara i broj veterinarskih inspektora. Mi smo kao Državni inspektorat preko 80 ljudi poslali više puta u Slavoniju, na ta zaražena područja. Nova Naredba koja je došla na snagu znači daje nam nove zadatke koje ćemo svakako morati ispuniti vezano za iskorjenjivanje bolesti koje neće biti tako brzo. Nadam se da ćemo se sretati po terenu u obavljanju poslova za koje smo školovani i koje volimo raditi i nadam se da ćemo i dalje surađivati kao što smo surađivali ovo ljeto i sve ove godine zajedno na poslovima veterinarstva. Svima vam želim sretnu i uspješnu novu godinu i dobro zdravlje.

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Capak, prodekan za financijsko poslovanje i investicije Veterinarskoga fakultetaOvdje sam u ulozi gosta i domaćina pa vam želim srdačnu dobrodošlicu na Veterinarski fakultet, u vašu matičnu kuću na kojoj ste svi prije ili kasnije provodili svoje sretne i manje sretne dane. Pozdravljam vas u ime dekana Veterinarskog fakulteta, Uprave, njegovih djelatnika i svih studenata. Ovo predbožićno vrijeme je vrijeme za Skupštinu, pa onda gledamo godinu unazad, svake godine ponovimo da je to bila izazovna godina, ove godine je bila posebno izazovna godina i tu godinu ne bi bilo moguće preživjeti bez onih malih ljudi koji su dali svoj obol u svinjcima, u blatu, na terenu. Dakle, hvala vam na tome prvotno. Drugo, želim reći da smo mala struka, ima nas samo pet institucija koje vode brigu o zaštiti zdravlja životinja i o zaštiti vašeg zdravlja – Hrvatska veterinarska komora, Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski fakultet, Uprava za veterinarstvo i Državni inspektorat. Dakle, ima nas kao prsti jedne ruke. Slikovito bih rekao da veterinarska struka stoji naglavačke oslonjena na jednoj ruci, dakle, mi smo vaš oslonac u svakom trenutku, barem sami sebe tako percipiramo. Ova godina jest uistinu bila posebno izazovna što se tiče afričke svinjske kuge koja i dalje traje, međutim, kažu da pamtimo iskustva, mjesta i događaje. Bilo je vrlo lijepih događaja u ovoj protekloj godini, imali smo okrugle obljetnice Veterinarskog instituta, kongresa na Veterinarskom fakultetu, imali smo vrlo uspješan Veterinarski kongres u Osijeku, najposjećeniji do sada, tako da ima nade. Ja vjerujem da nade ima. Iz svake krize u pravilu izađemo jači, i svaka kriza nas prvo potopi, a onda uzdigne. Iz ove krize afričke svinjske kuge ja vidim dvije mogućnosti – jedna je unaprjeđenje svinjogojstva u Republici Hrvatskoj, vraćanje fokusa na dobrobit, biosigurnost i proizvodnost svinja, a drugo vraćanje dobroga glasa veterinarskoj struci. To je prilika koju smo dobili, prilika koju smo krenuli koristiti i ja se nadam da ćemo nastaviti u ovom smjeru. Tu se posebno zahvaljujem veterinarskoj komori odnosno malom timu koji vodi veterinarsku komoru, doktoru Zemljaku, doktorici Mireli Juras kao njegovoj podpredsjednici i doktoru Gašparu. Ona agenda koju smo prije nekog vremena zadali, idemo popularzirati struku, idemo se pojavljivati, mislim da rade vrlo dobro, rade 24 sata dnevno, nedjeljom, praznikom, u pravilu onako kako nas je naš posao veterinara i naučio.
U svakom slučaju bilo je dosta kritika u vezi afričke svinjske kuge, kako se Veterinarski fakultet odmaknuo, kako nije bio podrška, moram reći da u skladu s našim načelima mi svaku kritiku procesuiramo, doživljavamo i bili bismo vrlo bahati kada bi rekli da prostora za unaprjeđenje nema. To zaustavlja svaku mogućnost razvoja ako kažemo da se neka stvar više ne može unaprijeđivati. Međutim, u toj fazi od nas je u pravilu traženo da komentiramo stanje na terenu, da komentiramo pojedinačne slučajeve. Smatramo to vrlo vrlo nestručnim pristupom i zbog toga smo od toga odustajali. Imenovali smo svoje predstavnike u tijela koja su donosila provedbene mjere, nismo kontrolno tijelo, dakle mogli smo se staviti na raspolaganje u smislu stručnosti, što smo i učinili. Na pojedinačne zahtjeve za interpretacijom tada kolega, stručnosti i slično, mislim da smo zadržali najbolji mogući pristup ne dajući komentare na takve paušalne slučajeve.
Svakako želim reći da stanje u veterini nije baš izoliran slučaj kod nas. Feminizacija struke, pad interesa za farmske životinje za rad na terenu, to su svjetski trendovi, dakle mi nismo ništa lošiji od drugih. Mi smo samo kasno ušli u Europsku uniju i mi se moramo strpiti da ti trendovi sazriju, da mi dođemo na neku fazu kada veterina ponovo postaje atraktivno zanimanje i hvala vam svima što radite na tome. Ovu godinu ćemo nadam se završiti u dobrom raspoloženju, ja vam svima želim svako dobro, uspješan rad ove Skupštine, uspješan rad u sljedećoj godini, vašim obiteljima i najmilijima sve najbolje za Božić i novu godinu.

Dr. sc. Silvio Špičić, v.d. ravnatelja Hrvatskog veterinarskog institutaPozdravljam vas uime zaposlenika Hrvatskog veterinarskog instituta, njih 255-toro ovog časa, uime 74-tvoro kolega i kolegica, veterinarki i veterinara. Veterinarski institut, fokusirajući se na našu djelatnost obzirom da je u ovom manje više generalnom smislu sve rečeno, je institucija koja je ove godine prošla jednu zanimljivu transformaciju kojom smo transformirali našu djelatnost i naš ustroj u značajnoj mjeri, postali korisnici Državnog proračuna u potpunosti i tome prilagodili naše funkcioniranje u okviru djelatnosti dva različita ministarstva. Naime, svi znamo da je Hrvatski veterinarski institut institucija koja je u ovom našem području veterinarstva najveća znanstveno istraživačka i dijagnostička i analitička institucija i svoju aktivnost realizira kroz dva ministarstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u smislu naše znanstvene aktivnosti i Ministarstvo poljoprivrede u smislu naše visokostručne dijagnostičke i analitičke aktivnosti. Možda s aspekta afričke kuge, jer očito se toga moramo svi malo dotaknuti, je to bio jedan moment koji je osvijestio javnost o važnosti veterinarske struke. Pokazao je, epidemija je razgolitila sve nedostatke i manjkavosti sustava i pokazala u konačnici koliko smo čvrsti i jaki, koliko smo fokusirani, koliko se brzo možemo koncentrirati na problem kada se on pojavi. Ona je istaknula i ja bih istaknuo suradljivost Veterinarskog instituta koja je i do sada bila neupitna, sa svim strukturama – od Ministarstva poljoprivrede, naše Uprave za veterinarstvo, naših kolegica i kolega u DIRH-u i svih naših kolegica i kolega u ovlaštenim veterinarskim stanicama. To je u biti osnova koja nam je svima potrebna da bismo se mogli nekakvom uspjehu nadati i nadalje.
Što se tiče koraka koje sustav laboratorija, dijagnostičkih i analitičkih laboratorija veterinarskog instituta provodi ovog časa, a da bi prevenirao nekakva eventualna uska grla i nekakve zastoje u našoj aktivnosti u budućnosti, mi otvaramo jedan dijagnostički laboratorij u Vinkovcima i on će se primarno baviti za koji mjesec dijagnostikom afričke kuge i to primjenom najrecentnijih metoda koje su i definirane za dijagnostiku ove bolesti. Na kraju, ja bih zaželio sretan Božić cijeloj našoj veterinarskoj obitelji i svim veterinarkama i veterinarima i njihovim najmilijima, zaželio bih da nam ova 2024. godina u dobrom zdravlju donese nove uspjehe i blagostanje.

Predsjednik Zemljak predložio je radno predsjedništvo u sastavu (na slici slijeva nadesno) Bernard Vukušić, dr. sc. Josip Križanić (predsjednik), dr. sc. Nikola Rošić, Tomislav Rukavina, Mirela Juras, a prijedlog je jednoglasno usvojen. Isto tako prihvaćen je prijedlog za ovjerovitelje zapisnika – Ivica Vujević i Branimir Rebselj te za verifikacijsko povjerenstvo kojeg su činili Alen Hlebec, Vlado Rep i Marko Dvojković.Verifikacijsko povjerenstvo utvrdilo je da je na Skupštini prisutno 25 članova sa 21 punomoći što je ukupno 46 glasova od mogućih 76, pa je utvrđen kvorum i pravovaljanost Skupštine.

O informacijskom sustavu HVK govori se i raspravlja više godina. Ove (2023.) godine došlo je do početka realizacije, potpisan je ugovor s tvrtkom Dekod i započet je rad na izradi softvera.Josip Radičević iz tvrtke Dekod kao voditelj projekta od strane konzorcija odnosno izvođača koji radi na ovoj platformi upoznao je skupštinare o uključenim tvrtkama koje su 20 godina na tržištu te o projektima istih izvođača u Ministarstvu pravosuđa kao što je podrška sustavu za pripremu državnog ispita, projektu cjelovitog sustava za dužnosnike i službenike u pravosudnoj akademiji, u Ministarstvu poljoprivrede projekt sadržaja i sustava e-učenje za mlade poljoprivrednike za IAKS mjere te završeni projekt u Hrvatskoj lječničkoj komori. O trenutnom statusu projekta za HVK rekao je da su na pola projekta – završena je faza analize i faza dizajna ekrana kako će sve skupa izgledati, prije dva mjesesca na Veterinarskim danima prezentiran je sam izgled sustava i sustava za e-učenje. Projekt je trenutno u fazi 4. i 5. “Ideja je povezati se s Ministarstvom unutarnjih poslova i sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje da dobijemo točne podatke i što manje administracije.” Istaknuo je modul za e-učenje dostupan svim veterinarima sa vrlo širokom primjenom. Sve prezentacije sa Veterinarskih dana bit će postavljene na taj modul i veterinari će moći birati koji modul žele pohađati, uz kasniju mogućnost pregledavanja predavanja koja su protekla istovremeno. Sustav je već živ, na razvojnoj okolini, idući korak je završetak funkcionalnosti, prebacivanje na test, potvrđivanje i produkcija, a 18. ožujka bi trebalo sve biti online.

Usvom izvješću, predsjednik Ivan Zemljak kazao je da je trenutno aktivno 2500 veterinara u HVK, a sve skupa 4700 je bilo upisanih i danih licencija u 30 godina postojanja Komore. Problemi su vezani uz visine naknada, uz povjerene poslove, tu su problemi koji se javljaju u delegiranim tijelima, u administraciji lijekova za kućne ljubimce… I danas se razgovara o ulasku velikih korporacija na tržište male prakse, Komora pokušava sa što više sudionika razgovarati da bi se donijele najbolje odluke, najbolja rješenja za sve članove HVK. Zahvalio je svim članovima koji su se aktivirali i pomogli pri odlasku na određene sastanke.“Pokušali smo biti što više aktivni da nas društvo prepozna, pokazati se u javnosti, što više biti u medijima, davati izjave, kontaktirati druge kolege da u lokalnim medijima izađu van. U svakom Vjesniku je izvješće o radu, i predsjednika i Upravnog odbora i drugih tijela Komore. “
Također, Zemljak je ukazao na rezultate VetSurvey 2023 i istaknuo neke od njih. Prosjek starosti veterinara u Europi je 44 godine, 65% su žene (+7% od 2018. godine), samo 66% veterinara u Europi radi puno radno vrijeme, ukupno 67% je u privatnom sektoru, prosječna godišnja bruto plaća veterinara u EU je 48.000 eura, najbolje su plaćeni u Švicarskoj (€ 98.726) i Irskoj (€ 85.500), a u Hrvatskoj mjesečno prosječno oko 7.400 kuna (prema anketi € 18,720). Interes za rad sa farmskim životinjama na razini europskih sveučilišta je manje od 20%, što uključuje i rad sa konjima.
Oko 160 odgovora za VetSurvey 2023 od ukupno 4000 pristiglo je iz Hrvatske. Izvješće predsjednika je prihvaćeno jednoglasno.

Predsjednik Nadzornog odbora Zlatko Heruc podnio je izvješće Nadzornog odbora održanog 18. prosinca 2023. godine. Poslovanje HVK odvija se u skladu sa pozitivnim propisima, uključujući i administrativne poslove. Kazao je da je tijekom 2022. godine izdano 71 novo odobrenje za rad veterinara te postojećim članovima produljeno 490 odobrenja. Nadzorni odbor pozitivno je istaknuo veliku međunarodnu aktivnost Komore i osjetno povećanu vidljivost veterinarske struke u medijima.

Tajnik HVK dr. sc. Anđelko Gašpar iznio je izvješće o financijskom poslovanju 2022. godine i rebalans za 2023. godinu (izrada registra!) te prijedlog financijskog plana za 2024. godinu, a koji su svi usvojeni jednoglasno.

Pod točkom “Razno”, prof. dr. sc. Petar Džaja osvrnuo se na provođenje mjera vezanih uz suzbijanje afričke svinjske kuge odnosno poslove koje su veterinari odradili, a možda nisu trebali jer se ne radi o stručnim nego fizičkim poslovima, a u prvom redu na izvlačenje lešina svinja iz svinjaca tijekom provođenja mjera suzbijanja afričke svinjske kuge.

Pomno sam slušao pojedina izvješća i imam dojam da su neka gradiva iz Upravnog veterinarstva preskočena. Ponukala me ovdje kolegica Tanja koja je rekla da se zahvaljuje veterinarima na silnom trudu, pa između ostalog i fizički uloženom trudu. Moram ovdje reagirati, vodimo brigu o dobrobiti životinja što je dobro, pohvalno, a postavljam pitanje gdje je ovdje dobrobit čovjeka, profesionalca i stručnjaka? Pričao sam u Osijeku da smo struka koja je najsklonija suicidu. Pogledajte literaturu zapadno razvijenih država. Osam puta češći, puta – ne posto, negoli obične populacije, četiri puta češći negoli u ostalih medicinskih struka. Kolegice, ja pozdravljam vaše zakonodavstvo, pratim ga, iako ga je teško pratiti, izmjene su toliko učestale da se čovjeku zavrti u glavi. Ne znam zašto to. Dalje, moram isto reći da je ovdje problem od onog trenutka otkad je inspekcija otišla iz Uprave. Isto to trebamo priznat i reći. Razjedinjeni smo. Dalje, ovdje živim s terenom i ljudi me zovu s terena. Kolege veterinari nikad nisu bili više podcijenjeni negoli za vrijeme provođenja ove akcije. Jako podcijenjeni. Na Veterinarskom fakultetu nema predmeta “Potezanje konopa” i kolege su uz eutanaziju koja je četvrti po redu čimbenik učestalosti depresije i suicida, dakle izloženi još i fizičkim naporima. Nije veterinar za to. Veterinar je gospodin inspektor, ovdje se obraćam kolegi Jerbiću, Uprava je donijela svoje propise, a vi ste bili zaduženi za njihovo provođenje. Winterhalter još 1968. godine piše o svojstvima naređenih mjera i dužnosti vlasnika životinje i države u smislu podizanja civilne zaštite, policije, vojske i svega drugoga, a ne da to padne na teret jednog intelektualca, doktora veterinarske medicine. Stradala šuma u Slavoniji. Šumarski inspektor sjedi i piše, naređuje što da se otpili. On ne drži motornu pilu, ne pili, ne poteže drva do kamiona da se utovare, nego to rade sasvim drugi, što nije slučaj u našoj veterinarskoj struci. Zato kažem da smo poniženi. Ja ovo govorim ne iz razloga da ikoga kritiziram, nego smo svjesni da je bilo tako, da iz svojih pogrešaka nešto naučimo, a posebno mi, opet napominjem, neke stvari nisu jasne, cijeli život sam u toj pravnoj epizootiologiji, imam dojam da sam knjigu profesora Zaharije preskočio jer je krivo napisana, o klanjima i tako dalje neću ništa govoriti, slanju životinja u pete županije i tako, meni to uopće nije jasno, ali nema veze. Kugu smo pobijedili, trebamo biti obazrivi, s tim se slažem, ona je tu kao i korona, ali još jedanput napominjem odgovorne da veterinari nisu fizikalci nego gospoda doktori.

Ines Kozina osvrnula se na komunikaciju u 2023. godini kroz prezentaciju “Pustite struku da govori”, uz ocjenu da je 2023. godina bila vrlo izazovna godina za veterinarsku struku prvenstveno radi afričke svinjske kuge, a posredno izazovna i za komunikaciju.

Miljenko Jarnjak (VA Ivanec) složio se sa prof. dr. sc. Petrom Džajom u konstataciji da veterinari nisu fizički radnici te da znamo svi stvari koje nisu valjale i ne valjaju no da “svi mi imamo nekakvu korist od toga”. Naveo je da je bilo puno prijepora i nepravilnosti i iskazao nadu da takvih stvari u budućnosti neće biti te da sve što je učinjeno ove godine mora biti iskorišteno za pouku za druge buduće situacije jer ima “puno pozitivnih stvari koje smo izvukli iz toga”, ali neke stvari možda treba raditi na drugačiji način.

Vezani sadržaji

Rješenje o određivanju zona ograničenja zbog ASK-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Urednik

Afrička svinjska kuga – aktualni status

Urednik

Prvi ovogodišnji slučaj afričke svinjske kuge u svinja u uzgoju

Urednik

Održan prvi sastanak predstavnika Hrvatske veterinarske komore s novim ministrom poljoprivrede i potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske, Josipom Dabrom

Urednik

Konferencija Višegrad 4 vet plus

Urednik

Međunarodna konferencija “Dani mlijeka” u Münchenu 24. i 25. svibnja 2024.

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više