Reproduktivno zdravlje rasplodnih pastuha

¹Nikica Prvanović Babić, ¹Martina Lojkić, ¹T. Karadjole, ¹N. Maćešić, ¹G. Bačić, ¹Iva Getz, ²A. Kostelić
¹Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, ²Zavod za opće stočarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta, 10000 Zagreb

▲

Sažetak

---

Rasplodni pastusi odabiru se temeljem svojih rezultata, eksterijera i podrijetla. Iako je upotreba pojedinih pastuha ponekad uvjetovana i pomodnošću odnosno trenutnim interesom vlasnika kobila, u svakom se slučaju radi o životinjama koje su odabrane vrlo rigorozno pa su samim time i vrlo vrijedne. Potreba da im se istovremeno omogući dugotrajna primjena u sportu i rasplodu, danas je olakšana primjenom različitih ART metoda (ART – tehnike asistirane reprodukcije). Na taj način su izbrisani vremenski i daljinski limiti upotrebe pojedinih pastuha, jer se sperma pohranjena u tekućem dušiku može neograničeno dugo čuvati i upotrebljavati, a moderna špediterska služba omogućava transkontinentalne transporte rashlađene sperme i time olakšava i pojednostavljuje postupke osjemenjivanja kobila. Moderni postupci oplodnje in vitro također omogućavaju dobivanje potomaka i od subfertilnih pastuha koji nikada ne bi uspjeli dobiti ždrijebe oplodnjom in vivo. Sve to povećava selekcijski pritisak na najtraženije pastuhe, pa iz godine u godinu raste potreba za uvođenjem genetskih testova za različite nasljedne bolesti poput primjerice WFS (weak foal syndrome). Genetski testovi osobito se puno provode kod konja koji se uzgajaju u čistoj krvi, a na njih se primjenjuje ART (npr. arapski punokrvnjaci) dok je kod toplokrvnjaka to manje izraženo, ali sve potrebnije. Protokoli održavanja reproduktivnog zdravlja rasplodnih pastuha ovise o njihovoj primarnoj namjeni, pasminskim osobitostima kao i međunarodno reguliranim pravilnicima koji reguliraju njihovo zdravlje, dobrobit i upotrebu (npr. FEI Veterinary Regulations, HBLB Codes of Practice, Opći pravilnik Hrvatskog konjičkog Saveza i sl.). Reproduktivno zdravlje rasplodnih pastuha možemo opisati kao brigu o zdravlju i dobrobiti konja u cjelini, osobito zdravlju lokomotornog sustava i očuvanje plodnosti u smislu preventivnih biosigurnosnih mjera (vakcinacije, dehelmentizacije i sl.) i kontrola (izrada spermiograma, androloški pregled, različiti serološki i genetski testovi i sl.)
Ključne riječi: rasplodni pastuh, tehnike asistirane reprodukcije, reproduktivno zdravlje, očuvanje plodnosti

▲

Uvod

Danas je uobičajena praksa da se pastuhe koristi istovremeno i za rad i za rasplod.
Iako postoje uvriježena mišljenja da pastuh koji se koristi za rasplod ima poteškoća s koncentracijom kada je u blizini kobila u tjeranju te da takav pastuh zbog toga može biti opasan ili neće dati svoj puni atletski doprinos, to nije znanstveno dokazano. Štoviše, razumnom primjenom pastuha u radu/sportu i rasplodu postižu se izvanredni rezultati. Važno je znati da je i kod pastuha prisutan pad libida i smanjen seksualni nagon tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, dok je libido na vrhuncu u sezoni spolne aktivnosti kobila tijekom travnja, svibnja i lipnja. S obzirom na činjenicu da se natjecateljska sezona također intenzivira tijekom proljetnih mjeseci, navedeno preklapanje se može odraziti na ponašanje pastuha, neovisno o njegovoj primjeni u rasplodu. Slično je i sa kastracijom pastuha. Dokazano je da nakon kastracije otprilike 50% pastuha pokazuje neki od obrazaca spolno uvjetovanog ponašanja (dominacija, grupiranje kobila, pokušaji zaskakivanja) ali su za razliku od pastuha, kastrati puno primljiviji na tradicionalno discipliniranje pod sedlom i u ruci te bolje reagiraju na blokirajuću hormonsku terapiju.
Spomenuta hormonska terapija nije dopuštena niti kod konja u sportu niti kod konja namijenjenih za prehranu ljudi te se kao takva može vrlo ograničeno primjenjivati.

Također je važno znati i to da je proces zrenja spermija dugotrajan i osjetljiv te da traje oko 60 dana. Svaki poremećaj općeg stanja, prolazna groznica, kolika, stres i slično, mogu se odraziti na kvalitetu sperme i do dva mjeseca od navedenog inzulta.
Također, postoje značajne razlike u libidu i mogućnostima upotrebe pastuha u rasplodu. Kod nekih pastuha nastaju poteškoće već kod tri skoka tjedno, dok drugi mogu bez problema skakati 1-3 puta svakih 24 h svih 7 dana u tjednu i pri tome su postojano normalno plodni. Ipak, ukoliko zbirni broj godina kobile i pastuha, potencijalnih roditelja prelazi brojku 30, tada je bolje reducirati skok na svakih 48 h ili se pak može koristiti umjetno osjemenjivanje sa svježom spermom jer se od jednog ejakulata može dobiti od 3 do 30 doza što je također individualno svojstvo.

▲

Priprema i održavanje pastuha u rasplodu

Pastuh ima ključnu ulogu u rasplođivanju svih pasmina i kategorija konja jer se, neovisno o tome koristimo li ga za prirodni pripust, umjetno osjemenjivanje ili neku drugu ART metodu, koristi na velikom broju kobila i time ima značajan utjecaj na iduću generaciju. Stoga treba posvetiti posebnu pažnju svim segmentima managementa i prilagoditi ih individualnim potrebama svakog pastuha. To se posebno odnosi na hranidbu. Iako pastuh, osobito temperamentniji i osjetljiviji, lakšeg tipa, treba nešto više energije i proteina u vrhuncu rasplodne sezone, izuzetno je važno da ne postane predebeo kao i da ne izgubi previše na težini jer i jedno i drugo negativno utječe na plodnost. Zdrav pastuh bi na vrhuncu rasplodne sezone trebao dnevno pojesti 2-3% svoje tjelesne mase i to preko 50% sirove tvari. Također bi trebao dobivati dovoljno proteina, pri čemu bi mladi pastusi trebali dobivati 12-14%, a zreli pastusi oko 10% ukupnog obroka (Samper, 2009). Jako je važno da dobiva kvalitetno sijeno te da se ima mogućnost dovoljno kretati i to svaki dan. Iako su za plodnost krucijalni vitamini A i E, puno je korisnije da pastuh dobiva veće količine zelene ispaše ili da pase nego da dobiva suplemente vitamina A i D. Također je dokazano da dodaci hrani s DHA pozitivno utječu na kvalitetu sperme (Hurtgen, 2009).

U svakom slučaju je potrebno pratiti tjelesnu kondiciju primjenom BCS ili još bolje određivanjem tjelesne mase pastuha pomoću vage ili trake. Optimalan BCS rasplodnog pastuha, ovisno o konstitucijskom tipu, trebao bi iznositi 4-6 (na skali 1-9). Uz adekvatnu hranidbu, vrlo je važno da se pastuh i dovoljno kreće. Dnevno bi trebao provesti u ispustu 4-24 h. Ukoliko imamo na raspolaganju veliki ispust, a konj je temperamentan, tada mu je boravak u ispustu dovoljan. Ako primijetimo da se deblja i nedovoljno kreće, preporuča se lagani povratak u rad, na način kako je bio naviknut prije uvođenja u rasplod. Preporučeni ritam je 6 dana u tjednu, a preporučena udaljenost je 3-4 km pod sedlom ili u zaprezi, u trajanju od 20 do 30 minuta uz prethodno zagrijavanje i hlađenje.
Također možemo koristiti i lonžiranje te šetalice. Poanta je da konj s voljom radi i da ga držimo u rasplodnoj, a ne nužno u radnoj kondiciji te da se s radom ne pretjera jer to također može biti štetno (Steiner i Uphenour, 2009).

Uz sve navedeno, potrebno je pastuha redovito čistiti od parazita rotiranjem preparata, svakih 6-8 tjedana bi ga trebao prekontrolirati potkivač, korigirati kopita i po potrebi potkovati (sve 4, samo prednje, samo stražnje ili ništa) te mu je potrebno redovito kontrolirati zube, provoditi vakcinacije, testirati ga na zarazne bolesti i sl.

▲

Mogućnosti primjene pastuha u rasplodu

Primjena pastuha u rasplodu ograničena je, između ostaloga, pravilnicima pojedinih uzgojnih organizacija. Stoga je potrebno, prije nabave pastuha za rasplod, provjeriti da li u tom smislu postoje kakva ograničenja. Primjerice engleski punokrvnjaci se smiju rasplođivati isključivo prirodnim pripustom dok za arapske punokrvnjake ne postoje takva ograničenja. Neke pasmine se smiju uzgajati isključivo u čistoj krvi npr. lipicanac dok se druge sasvim redovno i normalno križaju. Neovisno o tome, čisto medicinski gledano konjska sperma se može koristiti kao svježa, rashlađena ili duboko smrznuta.
Ukoliko se koristi kao svježa sperma, tada se mora upotrijebiti u roku od nekoliko sati po polučivanju, dok se rashlađena i duboko smrznuta sperma mogu pohraniti i koristiti onda kada je optimalno vrijeme za oplodnju. Rashlađena sperma upotrebljiva je 48 h od polučivanja, a kao i svježa sperma, mora biti pregledana i kondicionirana različitim krioprotektorima, neposredno nakon polučivanja. Važno je napomenuti i to da je na tržištu EU dozvoljeno stavljanje u promet rashlađene sperme samo iz Centara sa posebnim međunarodno reguliranim certifikatima.

Prije korištenja pastuha u rasplodu svakako se preporuča napraviti kompletan spermiogram, koji uz detaljne analize svježe sperme uključuje i procjenu otpornosti, odnosno oplodne sposobnosti sperme dotičnog pastuha na postupke hlađenja i dubokog smrzavanja. Navedene pretrage traju nekoliko dana kako bi se u realnom vremenu, u kontroliranim laboratorijskim uvjetima procijenila prikladnost pastuha da bude korišten u rasplodu u situacijama u kojima je kobila dislocirana ili je oplodnja predviđena za budućnost (Cergolj i Samardžija, 2006.).

Za polučivanje ejakulata potrebno je pastuha istrenirati što je postupak koji može trajati i nekoliko tjedana pri čemu svaki pojedinačni trening ne bi smio trajati dulje od 10-20 minuta. U početku je potrebno koristiti kobilu koja se goni, a kasnije se može koristiti i fantoma, uz ili bez prisustva kobile kao vizualnog stimulansa. Za postupke polučivanja ejakulata koristi se umjetna vagina, pri čemu pastuh može skakati ili na kobilu u estrusu ili na fantoma. Pastusi se dosta razlikuju po intenzitetu libida i jačini spolnih refleksa pa neki vrlo brzo pozitivno reagiraju i bez poteškoća ejakuliraju u umjetnu vaginu i pogodni su za uzimanje ejakulata, dok drugi oklijevaju i teško im je uzeti spermu čak i kad skaču na kobilu u estrusu. Općenito je pravilo da što je pastuh mlađi, to ga je lakše naučiti na sve nove postupke pa tako i na polučivanje ejakulata.

Uz testiranje oplodne sposobnosti pastuha, vrlo je važno redovito kontrolirati pastuhe i na spolno prenosive bolesti. To se posebno odnosi na virusni arteritis konja koji predstavlja latentnu prijetnju po globalno konjogojstvo u cjelini, vrlo je raširena zarazna bolest a može se bez problema prenositi duboko smrznutom spermom pastuha.

Također je vrlo bitno testirati pastuha na sve genetske bolesti na koje je prijemljiva ta pasmina konja (npr LFS sindrom i SCID kod arapskog punokrvnjaka i WFS kod svih toplokrvnjaka).
Postupanje se sa spermom pastuha ne razlikuje bitno od postupaka koji se provode na spermi drugih vrsta domaćih životinja u smislu analiza, izrade spermiograma, dodavanja krioprotektora, postupaka dubokog smrzavanja, pohrane i transporta do ciljane ženske životinje.

Sukladno pozitivnim zakonskim propisima, sperma pastuha u kontejnerima s tekućim dušikom ne smije se miješati s biološkim materijalom podrijetla od drugih životinjskih vrsta i ne smije se čuvati, niti transportirati u kontejnerima u kojima se nalaze doze za osjemenjivanje drugih vrsta domaćih životinja. Ukoliko se za osjemenjivanje koristi rashlađena sperma tada ju je potrebno naručiti sukladno nalazu određivanja optimalnih plodnih dana, odnosno detekcije estrusa i ovulacije. Rashlađena bi sperma morala doputovati na odredište u roku od 24-48 h od polučivanja, a kobilu bi trebalo što prije osjemeniti. Najčešća je praksa da se kobilu osjemeni dvokratno, u razmaku od 48 h što se s aspekta zadovoljavajućeg postotka koncepcije pokazalo opravdanim i dostatnim. Pošiljku rashlađene sperme mora obvezno pratiti popratna dokumentacija s podatcima o zdravstvenom statusu pastuha od kojeg je uzeta sperma, detaljan spermiogram i podatci o veterinaru koji je uputio spermu.

Popratna dokumentacija je neophodna za izdavanje potvrde o osjemenjivanju temeljem koje se kasnije izdaju putovnice ždrebadi nastale od takvog osjemenjivanja.
Uz potvrdu o osjemenjivanju, neophodno je i DNA testiranje očinstva.

Ukoliko želimo kobilu osjemeniti s duboko smrznutom spermom, tada je najbolje naručiti spermu čak i prije rasplodne sezone. Naime, duboko smrznuta sperma koja se u promet stavlja u kontejnerima s tekućim dušikom može se transportirati ili u jednokratnim kontejnerima ili pak u višekratnim kontejnerima za koje se plaća odgovarajući depozit. Neovisno o tome o kakvim se kontejnerima radi, ponekad je potrebno i više od tjedan dana od narudžbe do dolaska sperme. Osim toga, uobičajena je praksa da se dostave tri doze, odnosno da se dostavi sperma pogodna za tri osjemenjivanja.
Preporuka je da se koristi za tri različita ciklusa te da se između ciklusa pohrani u laboratoriju klinike koja će izvršiti osjemenjivanje. Jednako kao i s rashlađenom spermom, veoma je važno da s pošiljkom sperme stigne i sva popratna, već navedena dokumentacija. Uz potvrdu o podrijetlu i zdravstvenom statusu psa te detaljan spermiogram, pošiljku duboko smrznute sperme mora pratiti i uputa za odmrzavanje i pripremu sperme za osjemenjivanje koja se često razlikuje i ovisi o laboratoriju koji je smrznuo spermu. Osim toga, s obzirom na činjenicu da pohranjena sperma traži dodatnu skrb i redovito dolijevanje tekućeg dušika, uobičajena je praksa da se za čuvanje sperme u laboratorijima plaća mjesečno ili godišnje određena svota koja pokriva trošak.

▲

Zaključci

1. Rasplodni pastusi traže individualni pristup kako bi dosegli maksimalan rasplodni potencijal.
2. Moguće je uspješno kombinirati rasplodnu i radnu primjenu pastuha.
3. Proces zrenja spermija je dugotrajan proces na koji može negativno utjecati svaka kratkotrajna bolest, stres ili nepredviđeni napor.
4. Pastuhe možemo koristiti u rasplodu primjenom prirodnog pripusta i ART a oba pristupa imaju prednosti i nedostatke.

Literatura [… prikaži]

• Godišnja skupština FEEVA-e u Lyonu
• Međunarodni tečaj kontinuirane edukacije veterinara “Reproduction of Problem Mares” i Večer karijera: Unaprjeđenje veterinarske edukacije
• Rezultati kontrole virusnog arteritisa konja u Republici Hrvatskoj
• Mogućnosti primjene modernih metoda kontrole i pospješivanja reprodukcije u uvjetima većinski ekstenzivnih uzgoja konja
• Flavivirusne infekcije u konja