Sigurnost hraneVeterinarski lijekovi

Rezidue veterinarskih lijekova u životinjama i hrani

izvadak

Izvor: EFSA :: Kemijske tvari u hrani 2016.: Pregled izabranih prikupljenih podataka


Ostaci (rezidue) registriranih veterinarsko-medicinskih proizvoda, zabranjenih tvari kao i onečišćenja ponekad su detektirani u životinja te u hrani životinjskog podrijetla, uključujući meso, ribu, jaja i mliječne proizvode.
European Food Safety AuthorityPraćenje razina ovih rezidua u farmskih životinja i hrani životinjskog podrijetla provodi se tijekom godine u čitavoj Europskoj uniji. Tvari koje pratimo možemo svrstati u šest velikih kategorija: hormoni, beta-agonisti, antibakterijske tvari, ostali veterinarski lijekovi, ostale tvari/kontaminanti okoliša i zabranjene tvari. Životinje i hrana koju pratimo su goveda, svinje, ovce i koze, konji, perad, dvojezupci, divljač uključujući divljač iz uzgoja, akvakultura, mlijeko, jaja i med.

U vijestima


Poslijednjih godina mediji su se malo bavili problematikom rezidua VMP u životinja i u hrani – uz izuzetak 2013. godine kada je utvrđeno konjsko meso u proizvodima od goveđeg mesa te rezidue protuupalnih lijekova u konjskom mesu proizvedenom za hranu. Tada je povećana pažnja medija na sigurnost mesa i korištenje veterinarskih lijekova u farmskih životinja. U medijskom smislu, EFSA-ino godišnje izvješće o reziduama veterinarskih lijekova nastoji biti činjenično, naglašavajući uglavnom visoke stope usklađenosti s limitima rezidua diljem EU.

Kakva je slika?


U skladu s najnovijim EFSA-inim izvješćem, analizirajući podatke iz 2014. godine, bilo je oko 1.500 nesukladnih uzoraka, odnosno oko 0,37% od preko 425.000 ‘ciljanih’ uzoraka (tj. onih koji su ciljano uzeti radi testiranja na zabranjene tvari ili testiranja na tvari iznad dozvoljenih limita) u periodu izvješća. To je nešto iznad raspona 0,25%-0,34% od prethodnih sedam godina. Utvrđena je nešto viša nesukladnost za laktone rezorcilne kiseline (hormonalno aktivni spojevi koje proizvode gljivice ili su sintetizirani) i kontaminante kao što su mikotoksini i metali. Stopa nesukladnosti po pitanju zabranjenih tvari je najmanja od 2007. godine.
Sveukupno gledajući, više od 730.000 uzoraka je prijavljeno Europskoj komisiji od 28 zemalja članica EU u 2014. godini u odnosu na više od milijun uzoraka prijavljenih u 2013. godini. Ukupan broj uzoraka varira iz godine u godinu, u ovisnosti o ukupnoj proizvodnji pojedine kategorije životinja.

Glavni zaključci


Goveda – ispod 0,5% od 25 milijuna goveda u EU (uključujući mesna i mliječna goveda) su testirani u 2014. godini, što je visoka stopa u odnosu na ostale životinje. Nekih 531 ili 0,42% od preko 125.500 testiranih uzoraka su bili neusklađeni. Teški metali utvrđeni su u 210 uzoraka u goveda (većina kojih se odnose na bakar), a slijede laktoni rezorcilne kiseline u 71 uzorku te mikotoksini u 70 uzoraka. Antitiroidni agens tiouracil nađen je u 48 uzoraka.

Svinje – u EU se godišnje proizvede velik broj svinja (preko 244 milijuna u 2014. godini), a 0,06% njih je testirano na rezidue. Od 135.000 uzoraka uzetih od svinja, 378 je bilo nesukladno (0.28%). Teški metali pronađeni su u njih 210, a većina se odnosi na bakar. Po pitanju antibakterijskih tvari ukupno su utvrđena 74 nesukladna uzorka, a 52 uzorka imali su nesukladne razine mikotoksina.

Ovce i koze – više od 36 milijuna ovaca i koza je proizvedeno u 2014. godini, a 0,07% njih je testirano kroz više od 26.000 uzoraka. Utvrđeno je 85 nesukladnih uzoraka odnosno 0,32% od ukupnog broja, većinom sa nalazima teških metala (32 uzorka, uglavnom bakar) i antibakterijskih tvari (28 uzoraka, uglavnom sulfadiazin). Također, utvrđeno je 10 nesukladnih uzoraka koji su sadržavali anthelmintike iznad dozvoljene razine.

Konji – proizvodnja konja u 2014. godini bila je blizu 216.000 grla, a 1,45% životinja bilo je testirano; uzeto je više od 4.000 uzoraka. Od njih, 192 uzorka (4,67%) bilo je nesukladno. Sa 181 uzorkom, teški metali (uglavnom kadmij) nađeni su u skoro svih utvrđenih nesukladnih uzoraka u konja.

Perad – nekih 13 milijuna tona peradi proizvedeno je u 2014. godini u EU. Broj uzetih uzoraka dosegao je gotovo 72.500, a 69 uzoraka (0,1%) bilo je nesukladno. Antibakterijske tvari utvrđene su u njih 29 (uglavnom doksiciklin), u 18 su utvrđena antikokcidijska sredstva, a u 9 mikotoksini.

Meso zečeva – proizvodnja u 2014. godini bila je 156.000 tona, a uzeto je 2.762 uzorka. Pet uzoraka (0,18%) bilo je nesukladno – na antibakterijske tvari (dva), antikokcidijska sredstva (dva) i olovo (jedan).

Divljač iz uzgoja – proizvodnja u EU od preko 24.000 tona u 2014. godini nije varirala u proteklih pet godina. Uzeto je 1.918 uzoraka od čega je 30 uzoraka (1,56%) bilo nesukladno. Teški metali (kadmij, bakar, živa i olovo) utvrđeni su u njih 19, a antikokcidijska sredstva u četiri.

Divljač – proizvodnja je bila preko 180.000 tona u 2014. godini. Od 2.600 uzetih uzoraka, 140 (5,38%) je bilo nesukladno. Velika većina nesukladnosti (134) odnosi se na teške metale (kadmij, olovo i živu), a u devet nesukladnih uzoraka utvrđeni su dioksini i poliklorirani bifenili.

Akvakultura – u EU je 2014. godine proizvodeno gotovo 610.000 tona ribe iz uzgoja te morskih plodova. Od 7.200 uzetih uzoraka, 34 (0,47%) su bila nesukladna. Većina njih (27 uzoraka) sadržavali su prekomjerne količine bojila, posebice malahitno zelenilo i kristal violet varijacije. U akvakulturi se ova bojila ponekad koriste kao fungicidi.

Mijeko – u 2014. godini, gotovo 148 milijuna tona mijeka je proizvedeno u EU, a uzeto je više od 29.500 uzoraka među kojima je 35 (0,12%) bilo nesukladno. U većini nesukladnih uzoraka utvrđene su antibakterijske tvari (20), mikotoksini (šest) i anthelmintici (četiri).

Jaja – 2014. godine u EU je proizvedeno nekih 6,3 milijuna tona jaja. Od 13.400 uzetih uzoraka, 29 (0,22%) je bilo nesukladno, od čega su u 18 utvrđena antikokcidijska sredstva, u pet dioksini i poliklorirani bifenili, a u četiri antibakterijska sredstva.

Med – uzeto je blizu 4.300 uzoraka od preko 200.000 tona meda proizvedenog u 2014. godini. Među njima je bilo 30 nesukladnih uzoraka (0,7%), među kojima su u 15 utvrđeni teški metali (olovo, kadmij, bakar) a u 13 antibakterijska sredstva.

Kvaliteta podataka


Navedene brojke daju reprezentativnu sliku situacije po pitanju rezidua veterinarskih lijekova u životinja i hrani životinjskog podrijetla diljem EU. Dakako, postoji nekoliko ograničenja koja otežavaju usporedbu kroz godine ili između životinja i kategorija hrane.
Primjerice, analiza je temeljena na djelomično skupljenim podatcima, tj. zbirnim podatcima za grupe tvari, životinja i hrane. Ovi podatci ne indiciraju testirani materijal uzorka (tkivo, krv, masnoća, itd.) niti govore o tome kako su uzorci uzeti niti je raspon tvari koje su bile analizirane nužno isti svake godine.
Također, više je uzoraka za određenu grupu tvari unutar određene kategorije životinja/hrane nego za ostale. Dijelom je to stoga što je uzorkovanje temeljeno na prepisivanju veterinarskih lijekova tijekom proteklih godina. Ovo može utjecati na sveukupno isticanje rezultata između grupa tvari i između grupa životinja/hrane.

Unaprjeđenje prikupljanja podataka


EFSA radi na daljnoj harmonizaciji prikupljanja podataka u čitavoj EU o reziduama veterinarskih lijekova u životinja i u hrani. Harmonizirani podatci su važni jer olakšavaju usporedbu kroz godine ili između kategorija životinja ili hrane.
Od 2018. godine, zemlje članice EU će dostavljati podatke o pojedinačnim uzorcima izravno EFSA-i, koristeći standardizirani format koji je već u primjeni za prikupljanje podataka u područjima kao što su dodatci hrani, kemijski kontaminanti, rezidue pesticida i antimikrobna rezistencija.
Pomak na izravno prikupljanje podataka u strukturiranijem i harmoniziranom formatu – uz podršku EFSA-inih smjernica i financijsku pomoć zemljama članicama – će omogućiti EFSA-i i Europskoj komisiji da još bolje rješavaju pitanja vezana uz procjenu rizika i upravljanje rizicima vezanim uz rezidue veterinarskih lijekova.


Izvor:
Izvješće za 2014. godinu o rezultatima monitoringa rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda i drugih tvari u živih životinja i životinjskih proizvoda, 2016.(http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2903/sp.efsa.2016.EN-923/abstract)

Vezani sadržaji

Gljivične bolesti u veterinarskoj kliničkoj praksi – izazovi dijagnostike i liječenja

Urednik

Međunarodna konferencija “Dani mlijeka” u Münchenu 24. i 25. svibnja 2024.

Urednik

U Osijeku obilježen Svjetski dan sigurnosti hrane

Urednik

17. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

Urednik

Peti simpozij “SIGURNOST HRANE I ZAŠTITA POTROŠAČA” u Velikoj Gorici

Urednik

Uloga veterinara u prijavljivanju nuspojava lijekova u životinja

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više