Rezultati kategorizacije gospodarstava na kojima se drže svinje u odnosu na rizik od afričke svinjske kuge – Prethodno priopćenje

Žaklin Acinger-Rogić
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2019.

Abstract

---

Izvor: Zbornik radova Veterinarski dani, Primošten, 2019.

Biosigurnost – provedba mjera kojima se sprječava unos uzročnika zaraznih bolesti u uzgoj životinja odnosno širenje uzročnika bolesti među životinjama i stadima, u uzgoju životinja ima vrlo visoki značaj. Nakon epidemija klasične svinje kuge (KSK) u razdoblju od 2006. do 2008. godine, u Republici Hrvatskoj propisana je obavezna primjena minimalnih biosigurnosnih mjera na gospodarstvima na kojima se drže svinje kako bi se rizik od unosa i širenja KSK sveo na najmanju moguću mjeru.
Od 2008. biosigurnost se osim u redovnim inspekcijskim nadzorima kontrolirala i tijekom veterinarskih pregleda gospodarstava, no prikupljeni podaci su se koristili isključivo u svrhu pripreme programa nadziranja i plana službenih kontrola, sukladno riziku.

Suočeni širenjem afričke svinjske kuge (ASK) i činjenici da je ASK sve bliže hrvatskoj granici, Stručno tijelo za ASK je tijekom 2018. godine preporučilo provedbu kategorizacije gospodarstva na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost kako bi nadležno tijelo imalo realne podatke o stanju biosigurnosti te kako bi se tijekom kategorizacije prikupili podaci o brojnom stanju svinja prema proizvodnim kategorijama.

Podaci se ujedno mogu koristiti i za procjene rizika te druge epidemiološke analize i izračune, npr. modeliranje.
Shodno navedenome, izdana je Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske (NN 111/18) kojom je propisana provedba kategorizacije od strane ovlaštenih veterinarskih organizacija.

Gospodarstva mogu biti kategorizirana u 5 različitih kategorija:

Kategorija „0“ – gospodarstva koja drže jednu tovnu svinju za vlastite potrebe
Kategorija „1“ – gospodarstva koja ne udovoljavaju uvjetima
Kategorija „2“ – gospodarstva koja djelomično udovoljavaju uvjetima
Kategorija „3“ – gospodarstva koja u potpunosti udovoljavaju uvjetima
Kategorija „4“ – gospodarstva koja drže svinje na otvorenome i koja su odobrena od nadležnog veterinarskog inspektora.

Kategorizacija je započela u ožujku 2019. godine i do danas je kategorizirano 63 578 gospodarstava. Podaci su obrađeni i pohranjeni u aplikaciju u okviru VETIs-a.
Ukupno je u Hrvatskoj 1 119 824 svinja od čega 105 434 krmača, 23 424 nazimica, 5 192 nerasta, 555 640 tovljenika, 243 572 prasadi i 186 566 odojaka (podaci od 27.08.2019.).

Najviše svinja drži se u Osječko-baranjskoj županiji i to 289 598 na 6 212 gospodarstava.
Nešto manje svinja ima u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Najmanje svinja i gospodarstava ima u dalmatinskim županijama.

Samo 18% od ukupne populacije svinja drži se na čak 73% gospodarstava. Radi se o malim gospodarstvima do 10 svinja kojih ima čak 45 798 sa svega 187 679 svinja.
Podaci prikupljeni u okviru kategorizacije daju nadležnom tijelu točan uvid u broj svinja prema proizvodnim kategorijama te o razini biosigurnosti na svakom kategoriziranom gospodarstvu na temelju čega se mogu planirati daljnje mjere sprječavanja unosa i širenja virusa ASK.

U svrhu kategorizacije pripremljen je upitnik koji sadrži 90 pitanja raspoređeno po grupama. Svako pitanje se ovisno o značaju i karakteristikama boduje na odgovarajući način te se potom nakon unosa u aplikaciju pomoću formule izračunava kategorija gospodarstva. Obzirom da su biosigurnosne mjere na snazi već dulje razdoblje, izračun je tako osmišljen da negativan bod na bilo koje pitanje onemogućava da gospodarstvo bude kategorije 3 već mu se dodjeljuje kategorija 2 – djelomično udovoljava. Ukoliko je za pojedinu grupu pitanja ocjena negativna, gospodarstvu se dodjeljuje najniža kategorija 1– ne udovoljava.

Pojedina pitanja imaju tzv. eliminacijski karakter, a radi se o mogućem ilegalnom prometu svinja, neadekvatnom držanju svinja na otvorenom i mogućem korištenju napoja u hranidbi svinja, odnosno o sljedećim pitanjima:

• Na gospodarstvu ima neoznačenih svinja, a posjednik nema, niti je imao krmače
• Na gospodarstvu ima označenih svinja bez popratne dokumentacije i podataka u Registru svinja na gospodarstvu
• Posjeduje li gospodarstvo odobrenje za držanje svinja na otvorenom od strane veterinarske inspekcije
• Svinjama se daje napoj koji sadrži ostatke životinjskog podrijetla.

Ovakva praksa ozbiljno ugrožava trenutni status u odnosu na ASK te je potrebno odmah provesti inspekcijski nadzor i poduzeti odgovarajuće mjere.

Budući su rezultati pokazali da je oko 50% svih gospodarstava u najnižoj kategoriji 1, potrebno je poduzeti dodatne napore i mjere kako bi se smanjio broj ovakvih gospodarstava, odnosno kako bi se unaprijedila biosigurnost. Stoga se na gospodarstvima najniže kategorije 1 uvodi obavezni klinički pregled svinja prije premještanja i prije klanja na vlastitom domaćinstvu kako bi se osiguralo rano otkrivanje unosa virusa ASK te kako bi se moguće širenje svelo na najmanju moguću mjeru.

Od listopada kreće druga faza provedbe u kojoj se omogućuje ponovna kategorizacija u svrhu prelaska u višu kategoriju. Posjednicima se omogućava da zatraže ponovnu kategorizaciju u nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, no isključivo ukoliko se na gospodarstvu primjenjuju sve propisane biosigurnosne mjere što se potvrđuje ponovnim pregledom i unosom podataka u aplikaciju.

Zadaća je svih posjednika te dodatno i veterinarskih djelatnika da se broj gospodarstava u najnižoj kategoriji 1 svede na najmanji mogući broj, a time i da se osigura da većina gospodarstava bude u kategoriji 3.

Dokazano je da se virus ASK unosi i širi na gospodarstva na kojima se drže svinje zbog neodgovarajućih biosigurnosnih mjera, uglavnom zbog ljudskog faktora. Tako je poznato da se ASK vrlo lako širi putem neobrađenih proizvoda životinjskog podrijetla koji se koriste u hranidbi svinja, zatim ilegalnim prometom, vozilima koja se ne čiste ne dezinficiraju, zbog neodgovarajuće primjene osobne zaštite i korištenja zasebne odjeće i obuće prilikom ulaska u objekte sa svinjama, zbog neodgovarajuće ograde koja sprječava kontakt domaćih i divljih svinja, itd. Prema EFSA znanstvenom mišljenju o ASK čak 38% slučajeva ASK bilo je posljedica kontakta putem premještanja svinja, prijevoza, odnosno prometa, dok je u 35% slučajeva virus unesen putem napoja.
Korištenje napoja evidentirano je u 1 % gospodarstava, dok je na 6,5 % gospodarstava utvrđeno nekontrolirano premještanje svinja.

Čak i taj relativno mali postotak dovoljno je visok da omogući unos virusa ASK na hrvatski teritorij, a u kombinaciji s niskom primjenom biosigurnosnih mjera na polovici hrvatskih gospodarstava na kojima se drže svinje i time ozbiljno ugrozi čitavu svinjogojsku proizvodnju.

Visoka biosigurnost je vitalni čimbenik sprječavanja unosa bolesti u uzgoje, a osigurava se na partnerskom odnosu posjednika svinja, veterinarske službe i nadležnih tijela.
Zadaća je svih uključenih da osiguramo bolju provedbu biosigurnosnih mjera kako bi se što je duže moguće virus ASK zadržao izvan hrvatskih granica.

▲

Results of categorization of holdings on which pigs are kept in relation to the risk of African swine fever

---

Žaklin Acinger-Rogić

---

Biosecurity – the implementation of measures to prevent the introduction of infectious disease agents into an animal holding, or the spread of pathogens among animals and herds, has a very high importance in animal production. Following the outbreaks of classical swine fever (CSF) in the period 2006 to 2008, a mandatory biosecurity measures are required in the Republic of Croatia on all holdings where pigs are kept to minimize the risk of CSF introduction and spread.

Since 2008, biosecurity has been monitored in addition to regular inspections during holding veterinary inspections, but the data collected have been used solely for the purpose of preparing the surveillance program and the official controls plan, in accordance with the risk.

Faced with the spread of African swine fever (ASF) and the fact that ASF is getting closer to the Croatian border, the ASF Expert Body recommended to implement categorization of pig-holding holdings with respect to biosecurity so that the competent authority has realistic information on the biosecurity status and to collect information on the number of pigs by production category. The data can also be used for risk assessments and other epidemiological analyzes and calculations, such as modeling.

Accordingly, an Order on Measures to Prevent the Occurrence and Early Detection of African Swine Fever Virus in the Republic of Croatia (OG 111/18) was issued, prescribing the implementation of categorization by authorized veterinary organizations.

Holdings can be categorized into five different categories:

Category “0” – holdings keeping one fattening pig for their own use
Category “1” – non-copmpliant holdings
Category “2” – partially compliant holdings
Category “3” – fully compliant holdings
Category “4” – holdings with outdoor keeping system and approved by the veterinary inspector.

Categorization began in March 2019 and to date, 63 578 holdings have been categorized. The data was processed and stored in the application within VETIs.

There are 1 119 824 pigs in Croatia, of which 105 434 sows, 23 424 gilts, 5 192 boars, 555 640 fattening pigs, 243 572 piglets and 186 566 suckling piglets (data from 08/27/2019).

Most pigs are kept in Osijek-Baranja County, 289 598 on 6 212 holdings. There are slightly fewer pigs in Vukovar-Srijem County. The smallest number of pigs and pig holdings is kept in Dalmatian counties.
Only 18% of the total pig population is held in as many as 73% of holdings. These are small holdings of up to 10 pigs. Albeit 45 798 pig holdings keep only 187 679 pigs.

The data collected within the categorization give the competent authority an accurate view of the number of pigs by production category and the level of biosecurity for each holding based on which further measures to prevent introduction and spread of ASF virus can be planned.

For the purpose of categorization, a questionnaire was prepared containing 90 questions divided per different groups. Each question is appropriately scored according to its importance and characteristics, and then the category of holding is calculated using the formula after entering the dana into the application.

Considering that mandatory biosecurity measures have been in place for a long time, the calculation is designed so that a negative point on any question prevents categorisation in category 3, but the holding is assigned to category 2 – partially compliant. If the rating is negative for a particular group of questions, the holding is assigned the lowest category 1 – not compliant.

Some questions have so-called elimination character, which is related to possible illegal movement of pigs, inadequate keeping of pigs outdoors and possible use of swill feed as follows:

• pigs on the holding are without eartags adn documentations while on the holding sows are not kept
• eartagged pigs are on the holding without documentation and appropriate data in the Pig register are missing
• holding is not approved by a veterinary inspector for outdoor keeping system – use of swill feed.

Such practice seriously jeopardizes the current status in relation to ASF and this requires immediately supervision by veterinary inspection and appropriate measures taken.

As the results show that about 50% of all holdings are in the lowest category 1, additional efforts and measures need to be taken to decrease the number of such holding, that is, to improve biosecurity. Therefore, compulsory clinical examination of pigs before movements and before on farm slaughter for their own consumption is implemented on all holdings of the lowest category 1 to ensure early detection of ASF virus introduction and to minimize possible spread.

From October, the second phase of implementation begins, allowing for re-categorization for the purpose of assigning a higher category. Owners are allowed to request re-categorization in the competent authorized veterinary organization, but only if all prescribed biosecurity measures are applied at the holding, which should be confirmed by re-examination and entry into the application.

It is the task of all holders and, in addition, veterinary staff, to decrease the number of holdings in the lowest category 1 to the smallest possible number, and thus to ensure that most holdings are in category 3.

ASF virus is introduced and spread to pig holdings due to inadequate biosecurity measures, mainly due to the human factor. It is well known that ASF virus spreads very easily through untreated animal products used in pig feeding, then through illegal movements, vehicles that are not clean and not disinfected, due to the inappropriate use of personal protection and the use of separate clothing and footwear when entering pig establishments, due to inadequate enclosure that prevents contact of domestic and feral pigs, etc. According to EFSA scientific opinion on ASF, as many as 38% of ASF cases were the result of contact through the movement of pigs, transport or traffic, while in 35% of cases the virus was introduced by swill feed.

Swill feed use was reported in 1% of holdings, while uncontrolled movement of pigs was detected in 6.5% of holdings.

Even such relatively small percentage is high enough to allow the introduction of ASF virus into the Croatian territory, and combined with the low implementation of biosecurity measures in half of the Croatian pig holdings, thereby seriously endangering the whole pig production.

High biosecurity is a vital factor in preventing the introduction of diseases into animal holdigns, and is ensured through partnerships between pig holders, the veterinary service and the competent authorities. It is the task of all involved to ensure better implementation of biosecurity measures to keep ASF virus out of Croatian borders for as long as possible.