N. Zdolec, Vesna Dobranić, B. Božović, I. Perić, Mirela Juras, D. Ovničević, V. Dolar, Ljubica Kugelman, S. Ljubičić, S. Plazonić, Z. Doboš, I. Penić i T. Pašalić
Dr. sc. Nevijo ZDOLEC, dr. med. vet., docent, dr. sc. Vesna DOBRANIĆ, dr. med. vet., izvanredna profesorica, Veterinarski fakultet Zagreb; mr. sc. Bojan BOŽOVIĆ, dr. med. vet., Ljubica KUGELMAN, dr. med. vet., Vladimir DOLAR, dr. med. vet., Bioinstitut d.o.o. Čakovec; Ivica PERIĆ, dr. med. vet., Mirela JURAS, dr. med. vet., Stipe LJUBIČIĆ, dr. med. vet., Stipe PLAZONIĆ, dr. med. vet., Veterinarska stanica Vrbovec; mr. sc. Domagoj OVNIČEVIĆ, dr. med. vet., Ivan PENIĆ, dr. med. vet., Tomislav PAŠALIĆ, dr. med. vet., Zvonimir DOBOŠ, dr. med. vet., Veterinarska stanica Valpovo
Doc. dr. sc. Nevijo Zdolec, Veterinarski fakultet u ZagrebuZahtjevi europskih uredbi higijenskog paketa tradicionalno prepoznaju post mortem pregled kao važan segment u procjeni ispravnosti mesa s obzirom na klasične zoonoze prenosive mesom, procjeni zdravlja životinja (npr. patološko-anatomske promjene uvjetovane hranidbom, zoohigijenskim uvjetima na farmi i dr.) te procjeni dobrobiti životinja (Zdolec i sur., 2013.). Tehnika pregleda obuhvaća primarno adspekciju te palpaciju i zarezivanje u slučaju potrebe tj. sumnje na promjene koje iziskuju dodatnu procjenu, kao i uzorkovanja za laboratorijske pretrage (Zdolec, 2006.). Post mortem pregled na liniji klanja jedan je od inspekcijskih poslova koji se u Hrvatskoj obavljaju u okviru akreditiranih veterinarskih organizacija tj. kontrolnih tijela. Pregled provode doktori veterinarske medicine, ovlašteni veterinari, dok je u nekim europskim zemljama u pojedinim klaonicama u okviru integrirane proizvodnje svinja to omogućeno službenim pomoćnicima pod nadzorom službenih veterinara (Alban i sur., 2011.). Doktori veterinarske medicine najkompetentniji su u prepoznavanju, analiziranju i povezivanju svih čimbenika koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost mesa u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu. U tom smislu cjelovit pristup u proizvodnji mesa i inspekciji mesa mora uključiti sva veterinarska znanja iz područja primarne proizvodnje i higijene mesa te pri tome treba koristiti sve podatke u cijelom proizvodnom sustava u cilju spoznavanja rizičnosti životinja/mesa (Zdolec, 2007.a,b, Zdolec i sur., 2011., Zdolec i sur., 2012.a,b, Zdolec i sur., 2013.). Post mortem pregled sastavni je dio takvog pristupa i nedjeljivi segment cjelokupne ocjene ispravnosti mesa za prehranu ljudi.
Cilj ovog rada je prikazati rezultate post mortem pregleda na liniji klanja svinja u odabranim hrvatskim klaonicama radi uvida u značenje veterinarskog pregleda s obzirom na prosuđivanje uporabljivosti mesa i organa za prehranu ljudi.
Tijekom razdoblja prosinac 2013.-ožujak 2014. godine prikupljani su podatci o post mortem nalazu na liniji klanja svinja (tovljenici, odojci) u suradnji s kontrolnim tijelima koji obavljaju službene kontrole u četiri odabrane klaonice. Ukupno je obrađeno 24 946 tovljenika (klaonica I=6 550); klaonica II=14 296; klaonica III=3 803; klaonica IV=297) te 21 494 prasadi (klaonica III), odnosno ukupno je pregledano 46 440 trupova i organa svinja (Tabela 1).
Tabela 1. Prikaz broja svinja i farmi podrijetla korištenih u istraživanju post mortem nalaza
Post mortem pregled obavljen je sukladno važećim propisima u vrijeme istraživanja, odnosno prema Zakonu o veterinarstvu (NN 82/2013) i Uredbi (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi.
Zapažene promjene bilježene su u standardni obrazac koji je obuhvaćao sljedeće pokazatelje: promjene na koži, hematome, podljeve, prijelome, tumore, mišićne degeneracije, fekalnu kontaminaciju, apscese, pleuritise, peritonitise, sarkocistozu, cisticerkozu, promjene mandibularnih limfnih čvorova, artritise, burzitise, septikemiju, pijemiju, loše iskrvarenje, upale pluća, promjene limfnih čvorova pluća, plućne parazite/ciste, aspiraciju, granulome jezika, perikarditise, endokarditise, degeneracije jetre, parazite jetre/ciste, hepatitise/cirozu, apscese jetre, patologiju slezene, gastritise, enteritise, crijevne parazite, patologiju mokraćno-spolnih organa. Uočene promjene bilježene su za svaki trup/organe, grupirane prema skupinama svinja koje su zaklane određenog dana u pojedinoj klaonici te potom grupirane prema farmi podrijetla (skupine svinja u promatranom razdoblju s iste farme).
U klaonici I u promatranom razdoblju obavljen je post mortem pregled 6 550 tovljenika s 38 farmi podrijetla. Skupni rezultati pregleda prikazani su na slici 1.
Slika 1. Rezultati post mortem pregleda u klaonici I
U klaonici II pregledano je 14 296 trupova i organa tovnih svinja podrijetlom s 19 farmi, a rezultati su prikazani na slici 2.
Slika 2. Rezultati post mortem pregleda u klaonici II
U trećoj klaonici pregledano je 3 803 organa i trupova tovljenika s 19 farmi te 21 494 odojaka s 34 farme, a rezultati pregleda prikazani su slikom 3 i 4.
Slika 3. Rezultati post mortem pregleda u klaonici III (tovljenici/krmače) Slika 4. Rezultati post mortem pregleda u klaonici III (odojci)
U klaonici IV obrađeno je i pregledano 297 tovljenika individualnih proizvođača (seoska domaćinstva), a rezultati pregleda prikazani su na slici 5.
Slika 5. Rezultati post mortem pregleda u klaonici IV (seoska domaćinstva)
Najčešći razlozi odbacivanja organa i dijelova trupa tovljenika obrađenih u prvoj klaonici bile su patološko-anatomske promjene pluća, srca i jetara, u drugoj klaonici dodatno i promjene na zglobovima, koži te mokraćnom sustavu, a u trećoj pored svega navedenoga i nalaz apscesa na trupu. Post mortem pregledom tovljenika podrijetlom iz seoskih domaćinstava (klaonica IV) dodatno je zapažena značajno veća učestalost promjena mandibularnih i plućnih limfnih čvorova, a dominira nalaz crijevnih parazita. Na slici 6 prikazan je skupni post mortem nalaz svih tovljenika obrađenih u svim klaonicama (n=24 946).
Slika 6. Rezultati post mortem pregleda tovljenika obrađenih u sve 4 klaonice
Vidljivo je da su najučestalije patološko-anatomske promjene utvrđene na plućima, zglobovima, jetrima, srcu i bubrezima.
Što se tiče prasadi (klaonica 3; n=21 494), najčešći je nalaz pleuritisa (n=2 182; 10,15%) te potom promjena na zglobovima i nalaz apscesa na trupu.
U odnosu na tovljenike, u prasadi je zabilježen značajno veći udio peritonitisa, patologije spolnih organa te znakova septikemije.
Iako raspodjela utvrđenih patološko-anatomskih promjena nije ovdje prikazana s obzirom na podrijetlo svinja (farma podrijetla), jasno je da se određena patologija javlja opetovano u različitim partijama svinja iste farme/gospodarstva što je znatno za koncept podataka o lancu prehrane (Zdolec, 2007.b). Ukupno gledajući znatan broj tovljenika pokazuje neki od razloga odbacivanja pojedinih organa, dijelova organa/trupa; npr. 3 315 patološki promijenjenih pluća, 2 832 zglobova nogu, 2 783 degeneriranih jetara, 1 910 trupova s promjenama na koži (ozljede, cirkovirus i dr.), 1 868 pleuritisa, 1 080 perikarditisa itd. Uspoređujući postotne udjele istih patoloških stanja u različitim klaonicama uočavaju se znatne razlike, što može biti ponajprije posljedica proizvodne prakse na pripadajućim farmama/gospodarstvima (npr. veterinarski nadzor, hranidba, zoohigijenski uvjeti, dobrobit i dr.). Mogućnost odstupanja u tim nalazima kao rezultat različite osposobljenosti djelatnih ovlaštenih veterinara je isključena, budući da je organizacija i provođenje pregleda u ovim klaonicama na najvišoj razini.
Potrebno je napomenuti da su sve svinje obrađene u okviru tzv. redovnih rutinskih klanja, tj. radilo se o klinički zdravim životinjama koje prati propisana dokumentacija uključujući podatke o lancu prehrane. Prema izmjenama Uredbe (EZ) 854/2004 takve bi svinje trebalo pregledavati na liniji klanja samo vizualno. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u Znanstvenom mišljenju o opasnostima koje se trebaju spriječiti pregledom mesa svinja (EFSA, 2011.) utvrđuje da palpacija i incizija u post mortem pregledu mogu rezultirati križnim bakterijskim onečišćenjem. Stoga EFSA preporučuje izostavljanje tih tehnika pregleda kod domaćih svinja koje se rutinski kolju, dok kod sumnjivih svinja (npr. vizualno utvrđene anomalije pri post mortem pregledu) nema tog ograničenja (primjenjuje se tradicionalni pregled).
Shodno tome, novom Uredbom Komisije (EU) br. 219/2014 od 7. ožujka 2014. o izmjeni Priloga I Uredbe br. 854/2004 u pogledu posebnih zahtjeva za post mortem pregled domaćih svinja pregled na liniji klanja svinja obavlja se samo vizualno od 1. lipnja 2014. godine. Ipak, da bi se koristila palpacija i incizija pri post mortem pregledu svinja moraju postojati neki od razloga koji predstavljaju opasnost za javno zdravlje te zdravlje ili dobrobit životinja. Navedene razloge utvrđuje nadležni veterinar (u RH ovlašteni veterinari kontrolnog tijela) sukladno analizi podataka o prehrambenom lancu, ante mortem nalazu, provjere podataka o dobrobiti, vizualnom post mortem nalazu i dodatnim epidemiološkim podatcima ili drugim podatcima s gospodarstva podrijetla životinja. U prije spomenutom mišljenju EFSA-e ističe se kako sustav podataka o lancu prehrane (FCI) u Europskoj uniji ne funkcionira na primjeren način te ga treba znatno unaprijediti. Nadalje, prema mišljenju EFSA-e, klaonička praksa u obradi svinja nije prilagođena sprječavanju pojave aktualnih bakterijskih opasnosti u mesu svinja (Salmonella spp. i Yersinia enterocolitica).
Rezultati našeg istraživanja mogu doprinijeti sagledavanju trenutnog stanja u pogledu zdravlja i dobrobiti rutinski zaklanih svinja u našim klaonicama.
Narav utvrđenih promjena te njihovi uzroci i mikrobiološki uzročnici vjerojatno nisu primarno javnozdravstveni problem, ali utječu na zdravlje i dobrobit svinja pa posljedično i kakvoću i zdravstvenu ispravnost mesa. U takvim se uvjetima zaštita interesa potrošača kao i interesa subjekata u poslovanju s hranom može osigurati jedino kontinuiranim veterinarskim kontrolama u klaonicama primjenom tradicionalnog post mortem pregleda (adspekcijom, palpacijom i zarezivanjem). Standardni postupak veterinarskog pregleda na liniji klanja manualnim tehnikama obuhvaća dekontaminaciju pribora nakon svakog trupa/organa svinja, čime je spriječena križna kontaminacija.
U radu su prikazani rezultati veterinarskog post mortem pregleda svinja u četiri odabrane klaonice u Hrvatskoj od prosinca 2013. do travnja 2014. godine. Pregled je obavljan prema tada važećoj Uredbi (EZ) 854/2004 koja zahtijeva tehnike adspekcije, palpacije i zarezivanja. Ukupno je obrađeno i pregledano 24 946 tovljenika sa 76 farmi i obiteljskih gospodarstava (klaonica I = 6 550; klaonica II = 14 296; klaonica III = 3 803; klaonica IV = 297) te 21 494 prasadi s 34 farme podrijetla (klaonica III). U farmskih tovljenika dominantne su bile patološko-anatomske promjene pluća (13,3%), srca (4,3%), jetara (11,1%), zglobova (11,35%), kože (7,9%) i bubrega (5,2%), a u tovljenika iz seoskih domaćinstava dodatno i promjene mandibularnih (11,4%) i plućnih limfnih čvorova (5,4%). Najučestalija patološko-anatomska stanja zaklane prasadi bili su pleuritis (10,1%), artritis (5,3%) te apscesi na trupu (5,3%). Ovlašteni veterinari su tijekom svih pregleda zabilježili preko 20 000 promjena koje su rezultirale odgovarajućim postupanjem pri procjeni upotrjebljivosti mesa i organa.
Dobiveni rezultati pokazuju koje je značenje veterinarskog post mortem pregleda s obzirom na učestalost patološko-anatomskih promjena svinja obrađenih u našim klaonicama. Narav utvrđenih promjena post mortem upućuje na neprovođenje dobre farmske/poljoprivredne prakse u svinjogojstvu. U takvim se uvjetima zaštita interesa potrošača kao i interesa subjekata u poslovanju s hranom može osigurati jedino kontinuiranim veterinarskim kontrolama primjenom tradicionalnog post mortem pregleda.
1. ALBAN, L., B. STEENBERG, F. T. STEPHENSEN, A.-M. OLSEN and J. V. PETERSEN (2011): Overview of current practices of meat inspection in the EU. Scientific report submitted to EFSA. Danish Agriculture & Food Council, 1-2.
2. EFSA (2011): Scientific Opinion on the public health hazards to be covered by inspection of meat (swine). EFSA Journal 9 (10):2351. [198 pp.]
3. ZDOLEC, N. (2006): Pregled mesa i organa nakon klanja prema propisima EU. Meso VIII, 328-332.
4. ZDOLEC, N. (2007a): Uredbe Europske unije o higijeni namirnica (II) – zadaci veterinarsko-sanitarnog nadzora. Meso IX, 66-69.
5. ZDOLEC, N. (2007b): Uredbe Europske unije o higijeni namirnica (I). Meso IX, 6-9.
6. ZDOLEC, N., I. PERIĆ, B. MIOKOVIĆ, V. DOBRANIĆ i B. NJARI (2011): Prisilno klanje životinja u legislativi i praksi. Vet. stn. 42, 291-295.
7. ZDOLEC, N., I. VUJEVIĆ, V. DOBRANIĆ, D. ŽUŽUL, F. VUKŠIĆ, Z. PERAK, A. VALUŠEK i B. NJARI (2012a): Značenje cisticerkoze goveda u veterinarskom javnom zdravstvu. Vet. stn. 43, 319-325.
8. ZDOLEC, N., I. VUJEVIĆ, V. DOBRANIĆ, M. JURAS, N. GRGUREVIĆ, D. ARDALIĆ and B. NJARI (2012b): Prevalence of Cysticercus bovis in slaughtered cattle determined by traditional meat inspection in Croatian abattoir from 2005 to 2010. Helminthologia 49, 229-232.
9. ZDOLEC, N., I. FILIPOVIĆ i V. DOBRANIĆ (2013): Inspekcija mesa u Europskoj uniji – stanje i perspektive. Veterinarski dani 2013 (Opatija, 9. – 12. listopada 2013). Zbornik radova. (61-66).
10. Uredba (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi.
11. Uredba Komisije (EU) br. 219/2014 od 7. ožujka o izmjeni Priloga I Uredbe br. 854/2004 u pogledu posebnih zahtjeva za post mortem pregled domaćih svinja
12. Zakon o veterinarstvu (NN 82/2013).
Results of veterinary post mortem meat inspection in Croatian pig slaughterhouses
Nevijo ZDOLEC, DVM, PhD Assistant Professor, Vesna DOBRANIĆ, DVM, PhD, Associate Professor, Faculty of Veterinary Medicine, Zagreb; Bojan BOŽOVIĆ, DVM, MSc, Ljubica KUGELMAN, DVM, Vladimir DOLAR, DVM, Bioinstitut d.o.o. Čakovec; Ivica PERIĆ, DVM, Mirela JURAS, DVM, Stipe LJUBIČIĆ, DVM, Stipe PLAZONIĆ, DVM, Veterinary Practice Vrbovec; Domagoj OVNIČEVIĆ, DVM, MSc, Ivan PENIĆ, DVM, Tomislav PAŠALIĆ, DVM, Zvonimir DOBOŠ, DVM, Veterinary Practice Valpovo
This paper presents the results of veterinary post mortem meat inspection of pigs from four selected slaughterhouses in Croatia during the period from December 2013 to April 2014. Post mortem inspection was performed according to Regulation (EC) 854/2004 which lays down the inspection, palpation and incision techniques. A total of 24,946 fattening pigs, originating from 76 farms and households (slaughterhouse I = 6,550; slaughterhouse II = 14,296; slaughterhouse III = 3,803; slaughterhouse IV = 297) and 21,494 piglets from 34 farms (slaughterhouse III) were examined. The dominant pathological findings in farm fattening pigs were related to lungs (13.3%), heart (4.3%), liver (11.1%), joints (11.35%), skin (7.9%) and kidney (5.2%).
Furthermore, household reared pigs showed a high prevalence of changes in the mandibular (11.4%) and pulmonary lymph nodes (5.4%).
The most prevalent pathological changes in piglets were pleurisy (10.1%), arthritis (5.3%) and abscesses (5.3%). Veterinarians noticed more than 20,000 changes to carcasses or offal, which resulted in specific treatments related to meat/organ examination. Due to the incidence of pathological findings, the results of the present study clearly show the significance of veterinary post mortem examination in Croatian pig slaughterhouses.
The nature of the changes found suggests poor farm/agriculture practices in pig breeding. Having those conditions in mind, the protection of consumers and protection of food business operator interests is only possible with continuous veterinary controls using traditional post mortem techniques.
Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. PrihvatiViše
Istraživanje je provedeno u suradnji Hrvatske veterinarske komore, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i kontrolnih tijela nadležnih u predmetnim klaonicama. Autori se zahvaljuju svim ovlaštenim veterinarima koji su prikupljali podatke o post mortem nalazu, kao i klaonicama koje su dopustile provođenje istraživanja.