Uredbom Komisije (EU) br. 219/2014 propisuje se provođenje vizualnog post mortem pregleda rutinski zaklanih (zdravih) svinja. Uredba dozvoljava i provođenje tradicionalnih tehnika pregleda palpacijom i zarezivanjem što ovisi o procjeni nadležnog veterinara. Uvođenje samo vizualnog pregleda ima podlogu u mogućem bakterijskom križnom onečišćenju mesa/organa palpiranjem i zarezivanjem. Imajući u vidu navedeno, obradili smo rezultate veterinarskih post mortem pregleda u hrvatskim klaonicama te proveli istraživanje prevalencije Salmonella spp. i Yersinia enterocolitica u tonzilama i mandibularnim limfnim čvorovima.
Svrha prvog dijela istraživanja bila je utvrditi postoje li uvjeti za provođenje samo vizualnog pregleda na liniji klanja s obzirom na postojeće patološko-anatomske nalaze zaklanih svinja u Hrvatskoj.
Cilj drugog dijela istraživanja bio je utvrditi lokalizaciju patogena, odnosno nalaze li se na površini ili u dubini tonzila i mandibularnih limfnih čvorova kako bi procijenili rizik onečišćenja tijekom klaoničke obrade i veterinarskog pregleda. Rezultati istraživanja opravdavaju daljnje provođenje tradicionalnog post mortem pregleda, dok je rizik od dodatnog bakterijskog onečišćenja mesa/organa tijekom post mortem pregleda zanemariv. Ključne riječi: vizualni pregled mesa, svinje, rizik
Veterinarski pregled na liniji klanja završni je segment cjelokupne kontrole/nadzora farmskih životinja od primarne proizvodnje do klaonice. Post mortem nalaz ovisan je o nizu čimbenika poput zdravstveno-higijenskih uvjeta na farmi, hranidbi životinja, dobrobiti na farmi i u klaonici, ali i osposobljenosti klaoničkog osoblja (npr. omamljivanje) i samih ovlaštenih veterinara (tehnike pregleda, poznavanje, prepoznavanje i procjenjivanje patološko-anatomskih promjena). Ovo posljednje posebno je danas naglašeno zbog nove regulative u pregledu mesa svinja koja potencira samo vizualni pregled na liniji klanja (Uredba Komisije (EU) br. 219/2014). Međutim, tradicionalni pregled adspekcijom, palpacijom i zarezivanjem može se provoditi i dalje sukladno procjeni veterinara nakon analize podataka o lancu prehrane, sumnje na zoonoze, neprovođenje dobrobiti i dr. Iz navedenog proizlazi uska povezanost primarne proizvodnje i načina kontrole u klaonicama; što je proizvodnja više integrirana to su kontrole životinja/mesa u klaonici manjeg opsega, i obrnuto. U svakom slučaju, subjektu u poslovanju s hranom (klaonica) u interesu je da meso bude pregledano sukladno važećem zakonodavstvu i pravilima struke te da ne ugrozi zdravlje potrošača.
S druge strane, zdravstvena ispravnost mesa može uvelike biti u svezi s o higijensko-tehnološkim postupcima u klaoničkoj obradi i potencijalnom bakterijskom (križnom) onečišćenju mesa od strane klaoničkog osoblja. U takvim uvjetima razmatranje mogućnosti onečišćenja mesa tijekom veterinarskog pregleda potpuno je irelevantno (Zdolec i sur., 2014.). Analizom rizika koji je provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA, 2011.) zaključeno je da se tradicionalnim tehnikama post mortem pregleda ne otkrivaju danas aktualne biološke opasnosti iz mesa svinja (npr. Salmonella, Yersinia enterocolitica) te se preporuča izbjegavanje palpacije i zarezivanja mesa i organa.
Uvođenje samo vizualnog post mortem pregleda svinja obrazlaže se, između ostalog, postojanjem rizika od križnog bakterijskog onečišćenja palpacijom i zarezivanjem.
S obzirom na sve navedeno cilj ovog rada bio je prikazati rezultate tradicionalnog post mortem pregleda na liniji klanja svinja u odabranim hrvatskim klaonicama radi uvida u značaj veterinarskog pregleda s obzirom na prosuđivanje upotrebljivosti mesa i organa za prehranu ljudi. U drugom dijelu istraživanja određivana je prevalencija Salmonella spp. i Yersinia enterocolitica u i/ili na tonzilama i mandibularnim limfnim čvorovima radi uvida u potencijalni rizik onečišćenja mesa/organa tijekom klaoničke obrade i veterinarskog pregleda.
Tradicionalni post mortem pregled na liniji klanja svinja
Materijal i metode
Tijekom razdoblja prosinac 2013. – ožujak 2014. godine prikupljani su podaci o post mortem nalazu na liniji klanja svinja (tovljenici, odojci) u suradnji s kontrolnim tijelima koji obavljaju službene kontrole u četiri odabrane klaonice. Ukupno je obrađeno 24.946 tovljenika te 21.494 prasadi odnosno ukupno je pregledano 46.440 trupova i organa svinja (Tablica 1).
Tablica 1. Prikaz broja svinja i farmi podrijetla korištenih u istraživanju post mortem nalaza
Post mortem pregled obavljen je sukladno važećim propisima u vrijeme istraživanja, odnosno prema Zakonu o veterinarstvu (NN 82/2013) i Uredbi (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi.
Slika 1. Rezultati post mortem pregleda tovljenika obrađenih u 4 klaonice
Rezultati i rasprava
Na slici 1 prikazan je skupni post mortem nalaz svih tovljenika obrađenih u svim klaonicama (n = 24 946). Vidljivo je da su najučestalije patološko-anatomske promjene utvrđene na plućima, zglobovima, jetrima, srcu i bubregu. Što se tiče prasadi (n = 21.494), najčešći je nalaz pleuritisa (n = 2 182; 10,15%) te potom promjena na zglobovima i nalaz apscesa na trupu. U odnosu na tovljenike, u prasadi je zabilježen značajno veći udio peritonitisa, patologije spolnih organa te znakova septikemije.
Ukupno gledajući značajan broj tovljenika pokazuje neki od razloga odbacivanja pojedinih organa, dijelova organa/trupa; npr. 3.315 patološki promijenjenih pluća, 2.832 zglobova nogu, 2.783 degeneriranih jetara, 1.910 trupova s promjenama na koži (ozljede, cirkovirus i dr.), 1.868 pleuritisa, 1.080 perikarditisa itd. Potrebno je napomenuti da su sve svinje obrađene u okviru tzv. redovnih rutinskih klanja, tj. radilo se o klinički zdravim životinjama koje prati propisana dokumentacija uključujući podatke o lancu prehrane. Prema izmjenama Uredbe (EZ) 854/2004 takve svinje trebale bi se pregledavati na liniji klanja samo vizualno. Međutim, danas se (krajem 2014.) u Hrvatskoj statistika patološko-anatomskih promjena na trupovima/organima svinja sigurno nije promijenila (uvjetovanost uvjetima na farmama) te se takve vizualno utvrđene promjene trebaju prosuditi i primjenom manualnih tehnika (palpacija, zarezivanje).
Nalaz Salmonella spp. i Yersinia enterocolitica u/na tonzilama i mandibularnim limfnim čvorovima svinja
Materijal i metode
Uzorci tonzila i mandibularnih limfnih čvorova svinja prikupljani su u odobrenim klaonicama tijekom razdoblja od siječnja do travnja 2014. godine. Po uzorkovanju (n = 13) uzimano je nasumično 12 uzoraka tonzila i 12 mandibularnih limfnih čvorova.
Uzorci su uzimani sterilnim priborom, koji je dezinficiran i steriliziran nakon svakog uzorkovanja na liniji klanja. Ukupno je uzeto 156 tonzila i 156 mandibularnih limfnih čvorova, od svinja koje su potjecale s 13 različitih farmi.
Po dopremi u laboratorij tijekom svakog od 13 uzorkovanja, polovica uzoraka tonzila (n = 6) i mandibularnih limfnih čvorova (n = 6) je uronjena u sterilne stomaher-vrećice sa 70%-tnim etilnim alkoholom i dobro promućkano. Svrha ovog tretiranja je bila potpuna dezinfekcija površine tonzila i mandibularnog limfnog čvora, kako bi isključili površinsko onečišćenje u interpretaciji rezultata (izdvajanje uzročnika u slučaju dezinficirane površine uzorka označava njegovu lokalizaciju u dubini uzorka).
Na prisutnost Salmonella spp. i Yersinia enterocolitica pretraženo je ukupno 78 tonzila i 78 mandibularnih limfnih čvorova svinja s 13 farmi, primjenom HRN ISO 6579:2002 odnosno ISO 10273:2003.
Rezultati i rasprava
U tablici 2 prikazani su rezultati mikrobioloških pretraga tonzila svinja. Vidljivo je da su bakterije roda Salmonella izolirane iz tonzila samo dviju svinja podrijetlom s jedne farme. S druge strane, Yersinia enterocolitica izolirana je iz 26 uzoraka tonzila svinja s 10 farmi podrijetla. Distribucija bakterija bila je podjednaka s obzirom na površinu/dubinu tonzila.
Tablica 2. Nalaz Salmonella i Yersinia enterocolitica u tonzilama svinja
Prikazani rezultati u suglasju su s istraživanjima pojedinih autora koji izvješćuju o niskoj prevalenciji salmonela u tonzilama svinja. Tako su Sarno i sur. (2012) izolirali salmonele iz 2 uzorka tonzila od 250 pretraženih svinja u švicarskim klaonicama (0.8 %), Bonardi i sur. (2003.) u Italiji iz 8 tonzila od 150 pretraženih (5,3 %), a Fredriksson-Ahomaa i sur. (2009) u bavarskih tovljenika (n = 50) niti jednu kao ni Lowe i sur. (2011.) u SAD-u. Drugi autori navode veće postotke Salmonella-pozitivnih tonzila svinja, primjerice 7-50 % u Nizozemskoj (Swanenburg i sur., 2001.), 10-26 % u Portugalu (Oliveira i sur., 2012.), 10,6 % odnosno 16 % u Njemačkoj (Methner i sur., 2011.; Nowak i sur., 2007.). Što se tiče nalaza patogene Yersinia enterocolitica u tonzilama, prevalencija utvrđena u našem istraživanju na razini je podataka drugih europskih autora (Frederiksson-Ahomaa i sur., 2007; Gütler i sur., 2005.; Van Damme i sur., 2010.; Terentjeva i sur., 2010.). Značajno veće postotke (42-93 %) Yersinia-pozitivnih tonzila svinja izvješćuju De Boer i sur. (1991.), Fredriksson-Ahomma i sur., 2000., 2001.; Korte i sur., 2004.; Martinez i sur., 2009., 2011.; Ortiz Martinez i sur., 2010.). Suprotno, nisku prevalenciju od 1,8 %, 3,75 %, 7,5 %, 9,1 %, 10,8 %, 13,02 i 14,7 % utvrdili su O’Sullivan i sur. (2011.), Kot i sur. (2007.), Simonova i sur. (2008.), Fondrevez i sur. (2010.), Bonardi i sur. (2013.), Kot i sur. (2008.) odnosno Bonardi i sur. (2003.).
U tablici 3 prikazani su rezultati mikrobioloških pretraga mandibularnih limfnih čvorova svinja. Vidljivo je da bakterije roda Salmonella nisu izolirane ni iz jednog limfnog čvora pretraženih svinja s 13 farmi. Yersinia enterocolitica izolirana je iz 8 uzoraka limfnih čvorova od čega su dva izolata izdvojena iz dubine limfnog čvora. Oliveira i sur. (2012.) su izolirali salmonelu iz 13,86 % mandibularnih limfnih čvorova (n = 101).
Vieira-Pinto (2012.) ističu povezanost nalaza salmonele u tonzilama i mandibularnim limfnim čvorovima. Tako su salmonelu utvrdili u 12,9 % mandibularnih limfnih čvorova i 9,9 % tonzila svinja, od kojih je 70 % bilo povezano s pozitivnim nalazom u mandibularnim limfnim čvorovima. Naši rezultati u suprotnosti su s ovim nalazima, budući da je salmonela bila prisutna tek u 2 tonzile i ni jednom limfnom čvoru.
Nesbakken i sur. (2003.) izolirali su patogenu Y. enterocolitica iz 5,2 % mandibularnih limfnih čvorova (n = 97) tijekom 1999. godine, odnosno 12,5 % (n = 24) tijekom 2000.-2001. godine. Time su zaključili kako zarezivanje mandibularnog limfnog čvora tijekom veterinarskog pregleda predstavlja rizik za onečišćenje mesa. U našem slučaju dva su limfna čvora sadržavala Y. enterocolitica od 39 pretraženih (s dezinficiranom površinom) i smatramo da je rizik dodatnog (križnog) onečišćenja mesa zarezivanjem limfnog čvora zanemariv.
Tablica 3. Nalaz Salmonella i Yersinia enterocolitica u mandibularnim limfnim čvorovima svinja
Rezultati istraživanja pokazuju nisku prevalenciju salmonela u tonzilama i mandibularnim limfnim čvorovima svinja zaklanih u hrvatskim klaonicama. Yersinia enterocolitica prisutna je u/na tonzilama 33,33 % pretraženih svinja što predstavlja značajan rizik za onečišćenje mesa/organa svinja. Međutim, pitanje ostaje je li ova prevalencija stvarna (zaživotna), ili je to prije posljedica križnog onečišćenja pri rasijecanju glave zajedno s trupom (glava se ne odvaja od trupa prije rasijecanja). Nadalje, u mandibularnim limfnim čvorovima prevalencija Y. enterocolitica je bila niska. Veći broj Y. enterocolitica utvrđen na površini limfnih čvorova u odnosu na njihovu dubinu (3:1) također ukazuje na (križno) onečišćenje pri rasijecanju glave. Sukladno navedenom, smatramo da se tradicionalni post mortem pregled ne može jednostrano proglašavati rizičnim mjestom za bakterijsko onečišćenje u takvim uvjetima klaoničke obrade. Istovremeno podaci prikupljeni o post mortem nalazu u hrvatskim klaonicama podržavaju daljnju primjenu tradicionalnog post mortem pregleda.
Nevijo Zdolec, Vesna Dobranić RISK OF VISUAL-ONLY MEAT INSPECTION OF SWINE
Abstract
The European Regulation No 219/2014 lays down the visual-only meat inspection rules of routinely slaughtered (healthy) pigs. The regulation allows the usage of traditional techniques such as palpation and incision, depending on veterinary risk assessment.
One of the reasons for introducing visual-only meat inspection is possibility of bacterial cross contamination due veterinary palpation and incision. Regarding that opinions, we analyzed the results of veterinary post mortem examinations in Croatian slaughterhouses, as well as the prevalence of Salmonella spp. and Yersinia enterocolitica in/on tonsils and mandibular lymph nodes. The purpose of first part of study was to evaluate the presence of prerequisites for performing visual only meat inspection with regard to existing patho-anatomical findings of slaughtered pigs. The purpose of second part of study was to determinate the localization of pathogens, i.e. their presence on the surface or in the depth of lymph tissues, in order to assess the risk of cross contamination during slaughter processing and veterinary controls.
Results observed are supporting the need for further implementation of traditional meat inspection. The risk of additional bacterial contamination of meat/offal by veterinary inspectors is negligible.
Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. PrihvatiViše
