Iz ovog predavanja izdvajamo nekoliko važnijih informacija vrlo korisnih za pravilnu procjenu razloga nedavnih povlačenja određenih proizvoda mesa peradi sa tržišta EU.
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Pretraga jata peradi su bile također opsežne, pretražena su jata kokoši kao i purana, i to proizvodna i rasplodna jata. Rasplodna i zbog toga što u peradarstvu imamo dvije salmonele koje su zoonotski čimbenici, to su Salmonella Enteritidis i Salmonella Typhimurium koje se vertikalno prenose s roditelja na potomstvo. Provedeno je više od 6000 bakterioloških testova i izdvojeno je 166 bakterija roda Salmonella – najučestalije su bile Mbandaka, Infantis, Enteritidis, Typhimurim i Senftenberg.
Peradari rade razliku između pojedinih serotipova salmonela, obzirom na epizooziološki i preventivni značaj, ali i gospodarski značaj.
-
1. Primarno razlikujemo specifične salmonele za perad – S. Gallinarum i S. Pullorum – za koje možemo reći da smo ih uspjeli eradicirati u Europi i to striktnim provođenjem mjera. Kadgod bi se ta salmonela pojavila mi smo neškodljivo uklanjali jato jer su to salmonele koje izazivaju veliki morbiditet i mortalitet peradi i zaista velike gospodarske štete. Na svu sreću te dvije salmonele se ne prenose na čovjeka iako su u peradarstvu vrlo značajne. -
2. Na drugom mjestu su u peradi dobro prilagođene Salmonella Enteritidis i Salmonella Typhimurium. Nakon 1986. godine kada je u UK izbila epidemija sa S. Enteritidis u jajima, tek tada smo se počeli brinuti oko te salmonele i malo se tih osamdesetih godina znalo o njezinim zoonotskim potencijalima. Tek kad je buknulo u Engleskoj počelo se rasvjetljavati što i kako. U međuvremenu se Salmonella Enteritidis vrlo dobro prilagodila peradi, počela se transovarijelno prenositi na potomstvo, a nakon nje smo ustanovili da je to i Salmonella Typhimurium koja i intracelularno dobro preživljava, a u peradarstvu pravi velike probleme zbog toga što kliničkih znakova također gotovo uopće nema, osim eventualno kod mlade peradi i peradi koja je izložena stresu i kojoj je imunitet narušen ili slično. No, u pravilu, pogotovo kod odraslih životinja može apsolutno proći bez bilo kakvih vidljivih kliničkih simptoma, ali može se ugraditi u jajčanu masu i naravno naći se i u mesu peradi. -
3. Treće su sve ostale salmonelne infekcije i o tome je bilo govora posljednjih dana. Pitanje je: da li trebamo na sve salmonele jednako gledati? Stajalište da ne trebamo možemo argumentirati činjenicom da sve druge salmonele nisu ni toliko otporne na temperaturu kao što je to primjerice Salmonella Enteritidis, niti se vertikalno prenose te ju zapravo dobrom higijenskom praksom u našim kuhinjama i termičkom obradom, koja je uobičajena u Hrvatskoj kad se priređuje piletina, uglavnom možemo eliminirati iz mesa.
Salmonela ulazi u organizam i kroz probavni i kroz dišni sustav, a da li će perad oboljeti uvelike ovisi o tome koliko je bakterija unešeno u organizam. Inkubacija traje različito dugo, međutim smatramo da je to najčešće pet dana. Najosjetljiviji su mladi organizmi, a vrlo rijetko bolest nastupa poslije četvrtog tjedna starosti. Vertikalni prijenos je nama najopasniji. Klinička slika bi mogla biti septikemija, u odraslih je to najčešće bakterijemija pa se zbog toga može transovarijelno prenijeti i ugraditi u jajnu masu, može eventualno doći i do proljeva, a smanjuje se i nesivost odraslih kokoši.
Što se aktualne situacije tiče, 28.10.2016. EFSA (European Food Safety Authority) je objavila da se Salmonella Enteritidis pojavila u većem broju zemalja pa ističu da je od 1.5. do 12.10.2016. bilo čak 112 potvrđenih slučajeva u ljudi, a u Hrvatskoj smo nažalost doživjeli i to da je jedno dijete umrlo zaraženo sa salmonelom iz jaja i to uvezenih iz Poljske, što se ipak zaustavilo i na sreću više takvih incidencija nema. No, nakon jaja sve skupa se ‘prebacilo’ na meso peradi, a prva objava je bila 16.11.2016. kad je pronađena Salmonella Enteritidis i zaista (i u skladu sa zakonom) to je meso maknuto sa tržišta i neškodljivo uklonjeno, iako priča ide i dalje i nadamo se da neće dugo trajati.
No, u prilog tome da je Poljska možda zaista donekle odgovorna za salmonelu enteritidis je izvješće EFSA-e u kojemu je na neki način poentirano da je u Poljskoj, od svih zemalja u Europi, najčešće zabilježena Salmonella Enteritidis iako su i neke druge zemlje poprilično blizu, primjerice Nizozemska koja ima gotovo 2% incidencije. Takva je situacija i u jata u uzgoju.
Salmonella Infantis
Hrvatska agencija za hranu je prošle godine napravila istraživanje na temelju kojeg je dana preporuka da bi se i o ovoj salmoneli trebalo voditi brigu. Pretraženo je 347 uzoraka, a 10 % bilo je pozitivnih na salmonelu infantis, također je i iz uvoza bilo dosta pozitivnih slučajeva.
Treba reći da Salmonella Infantis nije ništa novo. Ona je još nekako ’94. godine bila iznenađenje za, primjerice, Fince koji jako rijetko imaju salmonele, ali oni nisu uspjeli dokazati da infekcija u ljudi potječe od peradi. Oni su to još davno primjenom koncepta kompetitivne ekskluzije (Nurmi, 1973.) uspjeli suzbiti tako da se skandinavske zemlje i inače smatraju zemljama koje najrjeđe imaju salmonelu.
Ustvari, zaključak je da salmonele infantis ima vrlo često u okolišu.
Zamjetna je rezistencija te salmonele, ali nasreću nije dokazan transovarijelni prijenos.
U peradarstvu se Salmonella Enteritidis i Salmonella Typhimurium od ’90-tih godina intenzivno cijepe. Salmonella Enteritidis pripada serogrupi D, Salmonella Typhimurium grupi B, a Salmonella Infantis je serogrupa C. Vakcinirajući perad protiv salmonele enteritidis koja pripada grupi D nekako se i druge salmonele iz te skupine uspiju suzbiti jer su sličnog serološkog tipa, tako da smo možda jednostavno otvorili šansu za salmonele skupine C da se češće pojavljuju. U zadnje vrijeme se govori o pojavi salmonele Kentucky, a mi smo 2014. godine zabilježili da je u peradarstvu u Hrvatskoj najčešća Mbandaka, česta je Livinston, Virchow, Hadar, a to su sve salmonele skupine C kao što je i Salmonella Infantis.
A ko se već bojimo mesa koje je zaraženo salmonelom onda se ne trebamo bojati samo mesa peradi. Incidencija u svinjskom mesu vidljiva je iz podataka koje je EFSA zabilježila, no ima je naravno i u goveđem mesu, mesu purana i u drugih životinja jer je salmonela svugdje oko nas.“ prethodna objava