Salmoneloze peradi

Izvor: VETERINARSKI PRIRUČNIK, Medicinska naklada Zagreb, 2012.

---

Bakterije roda Salmonella vrlo često zaražavaju perad, ali i sve druge životinjske vrste, pa i čovjeka, uzrokujući različite kliničke oblike akutne ili kronične bolesti, te klinički inaparentne infekcije. To je gram-negativna bakterija iz porodice Enterobacteriaceae, a do sada je poznato oko 2.400 različitih serovarova. Vrlo su raširene u prirodi, a najčešći su prirodni nositelji i izlučivači divlje životinje, divlje ptice, glodavci, ribe, zmije, gušteri i kornjače. Domaća je perad također stalan izvor zaražavanja salmonelama zbog trajne prisutnosti bolesti i obnavljanja kliconoštva.
Salmoneloze u peradi dijelimo s obzirom na epizootiološku, gospodarsku i preventivnu važnost na:

1. Bolesti specifične za perad – puloroza i tifus, prouzročene specifičnim serovarovima za perad (S. Gallinarum i S. Pullorum), koje su iznimno važne s ekonomskog stajališta za peradarsku proizvodnju, ali nemaju važnosti za javno zdravstvo.
2. Bolesti peradi prouzročene izrazito invazivnim sojevima salmonela, koje se također vertikalno prenose na potomstvo (S. Enteritidis i S. Typhimurium), vrlo često uzrokuju zoonoze te su od posebna interesa za javno zdravstvo.
3. Ostale infekcije salmonelama, koje se najčešće u peradi pojavljuju u latentnom obliku, mogu biti prouzročene svim ostalim serovarovima salmonela i prenose se isključivo horizontalno. Do sada je izdvojeno oko 200 takvih sojeva, koji su prouzročili bolest u neke vrste ptica.

Etiologija. Rod bakterije Salmonella iz porodice Enterobacteriaceae sastoji se od dviju vrsta: S. enterica koja se dijeli u šest podvrsta (subspeciesa): enterica, salamae, arizonae, diarizonae, houtenae i indica, te S. bongori […]
Epizootiologija. Salmoneloze se u ptica prenose vertikalno (jajima) i horizontalno. Perad se može zaraziti iz različitih izvora: stelja, izmet, hrana, prašina, insekti, glodavci i oprema samo su neki od mogućih izvora zaraze. Bakterija ulazi u organizam kroz probavni i dišni sustav, a tijek i ishod bolesti ovise o vrsti i broju bakterija unesenih u organizam, te o otpornosti nositelja.
Inkubacija traje različito dugo, najčešće 3 – 5 dana. Najosjetljiviji su mladi organizmi, a infekcija se najčešće pojavljuje četvrtog dana, te vrlo rijetko poslije trećeg tjedna starosti. Salmoneloze se često pojavljuju kao latentne infekcije bez kliničkih znakova bolesti […]

---

* Napomena: nije dozvoljeno prenošenje i daljnja objava ovog teksta bez pisanog dopuštenja izdavača.

---

Autor teksta: prof.dr.sc. Prukner-Radovčić Estella, dr.med.vet., Zavod za bolesti peradi s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Odabrala: doc.dr.sc. Vlasta Herak-Perković, dr.med.vet., urednica 6. izdanja

---

O salmonelozama peradi pročitajte u Veterinarskom priručniku (Medicinska naklada Zagreb, 2012.)