SARS-CoV-2 u kućnih ljubimaca

Vladimir Stevanović¹, Tatjana Vilibić-Čavlek²,³, Irena Tabain², Iva Benvin¹, Snjezana Kovač¹, Željka Hruškar², Maja Maurić¹, Ljiljana Milašinčić², Ljiljana Antolašić², Alenka Škrinjarić¹, Vilim Starešina¹, Ljubo Barbić¹

¹ Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska, ² Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska, ³ Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; e-mail: vladimir.stevanovic@vef.hr

Krajem 2019. godine pojavio se novi koronavirus SARS-CoV-2 koji je do danas uzrokovao globalnu pandemiju. U terenskim uvjetima dokazi infekcije u pasa i mačaka su sporadični. Početna istraživanja dokazala su prijemljivost pasa i mačaka na infekciju ovim uzročnikom u laboratorijskim uvjetima, ali je značaj kućnih ljubimaca u epidemiologiji SARS-CoV-2 i dalje nejasan. Ovo istraživanje prikazuje rezultate prvog opsežnog serološkog pretraživanja uzoraka seruma pasa i mačaka u Europi.

Od 26. veljače 2020. godine, samo jedan dan nakon prvog potvrđenog slučaja infekcije SARS-CoV-2 u ljudi u Hrvatskoj, do 15. lipnja 2020. godine prikupljani su ostatni uzorci seruma pasa i mačaka zaprimljenih u tri veterinarske organizacije s područja Zagreba i Splita. Ukupno je prikupljeno 656 uzoraka seruma pasa i 131 uzorak seruma mačaka koji su pretraženi virus neutralizacijskim testom razvijenim za potrebe ovog istraživanja. Od navedenih uzoraka nasumično je odabrano 172 uzorka seruma pasa koji su dodatno pretraženi imunoenzimnim testom. Korišteni imunoenzimni test nastao je preinakom komercijalno dostupnog kompleta koji je prilagođen pretraživanju uzoraka seruma pasa na prisutnost protutijela za SARS-CoV-2 virus.

Neutralizirajuća protutijela su dokazana u 0,76% seruma mačaka. Seroprevalencija SARS-CoV-2 infekcije u mačaka u Hrvatskoj je niska, osobito kada se usporedi sa seroprevalencijom u mačaka u Wuhanu. S druge strane, prevalencija neutralizirajućih protutijela u mačaka je slična udjelu mačaka koje su pokazale pozitivan rezultat imunoenzimnog testa u Francuskoj. Kako se čini, u terenskim uvjetima infekcija u mačaka u Europi je rijetka. Kod pasa u 0,31% seruma dokazana je neutralizacijska aktivnost te su imunoenzimnim testom protutijela dokazana i u 7,56% pretraženih životinja. U dostupnoj literaturi ne postoje podaci o sličnim istraživanjima za usporedbu. Što je zanimljivo – prvi, imunoenzimnim testom, pozitivni uzorak seruma psa uzorkovan je u Zagrebu 17. travnja, oko sedam tjedana nakon prvog dokaza infekcije u ljudi u istom području, a najveći broj pozitivnih pasa je uzorkovan šest tjedana nakon najvećeg zabilježenog broja infekcija u ljudi što govori u prilog da dinamika infekcije SARS-CoV-2 u pasa prati dinamiku infekcije u ljudi te nije bilo naznaka o pojavi neovisne epizootije među pretraživanim psima.

Zaključno, niska seroprevalencija i nizak titar neutralizirajućih protutijela u pozitivnih životinja govori u prilog da su infekcije u kućnih ljubimaca rijetke. Usporedbom rezultata seroprevalencije u kućnih ljubimaca i širenja infekcije SARS-CoV-2 u populaciji ljudi u Hrvatskoj nema dokaza da se ovaj virus širio neovisno među kućnim ljubimcima već da su primaran izvor infekcije za pse i mačke zaraženi ljudi.