Semikvantitativna procjena rizika od unosa virusa afričke svinjske kuge u Republiku Hrvatsku

Dražen Knežević¹, Žaklin Acinger Rogić², Brigita Hengl¹
¹ Hrvatska agencija za hranu, Osijek, ² Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Zagreb

▲

Sažetak

---

S obzirom na trenutnu epizootiološku situaciju vezanu za pojavu afričke svinjske kuge (ASK) u državama članicama Europske unije te činjenicu da je posljednje izbijanje ASK potvrđeno u susjednoj Republici Mađarskoj, Stručno tijelo za afričku svinjsku kugu Ministarstva poljoprivrede odlučilo je kako će se obaviti brza procjena rizika od unosa virusa ASK korištenjem semikvantitativnog modela brze procjene rizika „Pandora“. Uzimajući u obzir trenutno raspoložive epizootiološke informacije te dostupne znanstvene činjenice, pomoću kojih je provedena semikvantitativna procjena rizika od unosa virusa ASK u Republiku Hrvatsku, utvrđen je visoki ukupni rizik od unosa virusa ASK u predstojećem vremenskom razdoblju. Utvrđena razina rizika ukazuje na opravdanost postojećih i donošenja novih preventivnih i nadzornih mjera, usmjerenih na sprječavanje unosa i širenje virusa ASK te sprečavanje nastanka endemičnosti ASK u populacijama domaćih i divljih svinja.
Ključne riječi: afrička svinjska kuga, procjena rizika, Republika Hrvatska

▲

Uvod

---

S obzirom na trenutnu epizootiološku situaciju vezanu za pojavu slučajeva afričke svinjske kuge (ASK) u državama članicama Europske unije te činjenicu da je posljednje izbijanje ASK potvrđeno u susjednoj Republici Mađarskoj, Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je, sukladno Pravilniku o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (NN 112/07) i Kriznom planu za ASK, Stručno tijelo za afričku svinjsku kugu, kako bi ono pomoglo Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane u donošenju i poduzimanju odgovarajućih preventivnih mjera za sprječavanje unošenja i širenja virusa ASK na području Republike Hrvatske. Stručno tijelo za afričku svinjsku kugu donijelo je odluku o potrebi izrade brze procjena rizika od unosa virusa ASK u Republiku Hrvatsku korištenjem semikvantitativnog modela procjene rizika „Pandora“, kako bi se stvorio znanstveni temelj donošenja novih preventivnih i nadzornih mjera, usmjerenih na sprječavanje unosa i širenja virusa ASK te sprečavanje nastanka endemičnosti ASK u populacijama domaćih i divljih svinja.

▲

Materijal i metode

---

Semikvantitativna procjena ukupnog rizika od unosa virusa ASK u Republiku Hrvatsku obavljena je pomoću protokola „Pandora“, koji se temelji na općim epidemiološkim načelima u odnosu na puteve infekcije (izlučivanje – izlaganje), na definiciji rizika kao rezultata vjerojatnosti nastanka štetnog učinka i posljedica tog učinka te postojećim međunarodnim shemama procjene rizika (WHO, 2008; ISO, 2009; OIE, 2012a, b, 2018). Protokol su u potpunosti razvili i opisali D’hondt i sur. (2015), a dodatno su ga validirali Roelandt i sur. (2015). Protokol Pandora temelji se na upitniku s nekoliko skupina pitanja, koja se smatraju važnima za razumijevanje rizika od specifičnog patogena u određenom zemljopisnom području, na koja bi relevantni stručnjaci trebali dati odgovore.

Pitanja su grupirana u nekoliko modula, od kojih se svaki odnosi na različite epidemiološke faze zaraznih bolesti:

1. unos (pitanje vezano za vjerojatnost unosa patogena u određeno područje);
2. izloženost (2 pitanja vezana za održavanje i širenje u bilo kakvom rezervoaru i potencijal prijenosa iz rezervoara do pojedinačnih ciljeva, čime se procjenjuju putovi potrebni za izlaganje prijemčive vrste patogenu na određenom području);
3. okolišne posljedice – posljedice na divlje životinje (2 pitanja vezana za kvalifikaciju posljedica od patogena na pojedinačne divlje životinje i populacije divljih životinja);
4. posljedice na domaće životinje (2 pitanja vezana za kvalifikaciju posljedica od patogena na pojedinačne domaće životinje i populacije domaćih životinja);
5. ostale posljedice (2 pitanja vezana za međunarodnu trgovinu i turizam te javnu percepciju i zabrinutost građana).

Za popunjavanje Pandora on-line upitnika odabrani su hrvatski stručnjaci u ovom području, koji su članovi Stručnog tijela za ASK.

Rangiranje rizika
Odgovori na postavljena pitanja unutar svih modula kvantificirani kako bi se dobili brojčani rezultati za modul Pojavnost i modul Ukupne posljedice, čijim je umnoškom dobiven Pandorin konačni rezultat za Ukupni rizik. Na taj je način omogućeno rangiranje semikvantitativnih rezultata u određene razine rizika s povezanim bodovnim rasponom:

• 0.00-0.33 = nizak rizik;
• 0.34-0.66 = srednji rizik i
• 0.67-1.00 = visoki rizik.

Statistička obrada podataka
Statističku obradu podataka obavila je Hrvatska agencija za hranu korištenjem programa Statistica 13.0.

▲

Rezultati

---

On-line upitnik protokola Pandora popunilo je 15 stručnjaka, koji su iskazali visoku razinu suglasja u davanju odgovara, što je rezultiralo homogenošću krajnjih rezultata.

Za modul Unos dobiven je kao konačni rezultat od ulaska virusa ASK: visoki rizik i vrlo visoka pouzdanost procjene.

Za modul Izloženost dobiven je kao konačni rezultat za izloženosti virusu ASK domaćih i divljih svinja: visoki rizik i vrlo visoka pouzdanost procjene.

Za modul Okolišne posljedice – posljedice na divlje životinje (divlje svinje) dobiven je kao konačni rezultat za posljedice od virusa ASK na pojedinačne divlje svinje i populaciju divljih svinja: visoki rizik i visoka pouzdanost procjene.

Za modul Posljedice na domaće životinje (svinje) dobiven je kao konačni rezultat za posljedice od virusa ASK na domaće svinje: visoki rizik i vrlo visoka pouzdanost procjene.

Za modul Ostale posljedice dobiven je kao konačni rezultat za posljedice od virusa ASK na ostale posljedice u koje se ubrajaju sloboda trgovine na domaćoj i međunarodnoj razini ili turizam, te percepcija odnosno mišljenje javnosti: visoki rizik i visoka pouzdanost procjene.

U modulu Pojavnost izračunata je geometrijska sredina rezultata modula Unos i modula Izloženost, te je konačni rezultat ovog modula: visoki rizik i visoka pouzdanost procjene.

U modulu Ukupne posljedice prikazan je scenarij najgoreg slučaja i iz tog razloga korištene su najveće vrijednosti rezultata koje su dobivene u modulima Okolišne posljedice – posljedice na divlje životinje (divlje svinje), Posljedice na domaće životinje (svinje) i Ostale posljedice. Konačni rezultat ovog modula je: visoki rizik i vrlo visoka pouzdanost procjene.

Rezultat procjene rizika prikazan je u modulu Ukupni rizik, na način da je pomnožen rezultat modula Pojavnost i Ukupne posljedice. Konačni rezultat ovog modula, koji je ujedno i rezultat cjelokupne procjene je: visoki rizik i vrlo visoka pouzdanost procjene (Slika 1).

▲

Zaključak

---

Uzimajući u obzir trenutno raspoložive epizootiološke informacije i dostupne znanstvene činjenice, pomoću kojih je provedena semikvantitativna procjena rizika od unosa virusa ASK u Republiku Hrvatsku, utvrđen je visoki ukupni rizik od unosa virusa ASK u predstojećem vremenskom razdoblju. Takva je razina rizika utvrđena na temelju kvantificiranja odgovora koje su iznosili stručnjaci i njihovom daljnjom statističkom obradom.

Kao matriks koji je u konačnici upotrijebljen za procjenu razine rizika od ASK za Republiku Hrvatsku primijenjena je varijabla vjerojatnosti pojavljivanja virusa ASK u Republici Hrvatskoj i varijabla težine procijenjenih posljedica.

Težina svih varijabli korištenih pri izračunu razine rizika kalibrirana je na način koji onemogućuje naglašavanje bilo kojeg pitanja u modulu, odnosno pojedinog modula.
Takvim je pristupom utvrđen rizik za dvije glavne varijable – pojavnost i posljedice, koje pridonose visokom ukupnom riziku od ASK za Republiku Hrvatsku (Slika 2).

Pored odgovora na upite iz modula stručnjaci navode kako vjerojatnost širenja virusa iz populacije divljih svinja na populaciju domaćih svinja uvelike ovisi o razini biosigurnosnih mjera na farmama. Također navode kako je populacija divljih svinja u Republici Hrvatskoj vrlo velika i da se njihove migracije ne mogu kontrolirati, te će zbog toga vjerojatnost širenja ASK biti visoka.

Iskazan je jedinstven stav kako će posljedice pojave ASK na izvorne pasmina svinja biti značajne zbog držanja na otvorenom i loših biosigurnosnih uvjeta. Unos virusa ASK imao bi direktan negativan socio-ekonomski učinak pogotovo kod dionika poljoprivredno-prehrambenog sektora i šire javnosti, posebice potrošača. Pojava ASK indirektno bi uzrokovala štetne posljedice na ljude u vidu stresa i straha od oboljenja (iako ova bolest nije zoonoza). Unos virusa ASK imao bi negativne posljedice na biološku raznolikost divljih svinja i ravnotežu prirodnih staništa divljih životinja i lovni turizam.

Utvrđena razina rizika ukazuje na opravdanost postojećih i donošenja novih preventivnih i nadzornih mjera, usmjerenih na sprječavanje unosa i širenje (pojave epidemije) virusa ASK te nastanka endemičnosti ASK u populacijama domaćih i divljih svinja (Program nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2018. godini; Naredba o mjerama za sprječavanje pojave afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske – u izradi).

Zahvala

---

Autori zahvaljuju na sudjelovanju u izradi procjene rizika sljedećim stručnjacima: prof. dr. sc. Ljubo Barbić, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Sveučilište u Zagrebu — Veterinarski fakultet; doc. dr. sc. Dean Konjević, Zavod za veterinarsku ekonomiku i analitičku epidemiologiju, Sveučilišta u Zagrebu — Veterinarski fakultet; izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić, znanstvena savjetnica – voditeljica Laboratorija za dijagnostiku klasične svinjske kuge, molekularnu virologiju i genetiku, Hrvatski veterinarski institut; dr. sc. Tomislav Keros, viši znanstveni suradnik u Laboratoriju za dijagnostiku klasične svinjske kuge, molekularnu virologiju i genetiku, Hrvatski veterinarski institut; dr. sc. Željko Mihaljević, viši znanstveni suradnik-voditelj Laboratorija za patologiju, Hrvatski veterinarski institut; Gordan Jerbić, dr. med. vet., načelnik Sektora inspekcijskog nadzora, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede; Ivana Lohman Janković, dr. med. vet., voditeljica Odjela za zdravlje životinja, krizno planiranje i provedbu mjera, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede; Tihana Miškić, dr. med. vet., viša stručna savjetnica, Odjel za zdravlje životinja, krizno planiranje i provedbu mjera, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede; Martina Rubin, dr. med. vet., viša stručna savjetnica, Odjel za zdravlje životinja, krizno planiranje i provedbu mjera, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede; Branka Buković Šošić, dr. med. vet., voditeljica Odjela za zaštitu životinja Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede; Željko Mahnet, dipl. ing., načelnik Službe za razvoj svinjogojstva, Hrvatska poljoprivredna agencija; Davorin Pranić, dipl. ing., načelnik Službe za informatičku podršku, Hrvatska poljoprivredna agencija; Domagoj Križaj, viši savjetnik – specijalist, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Ministarstvo poljoprivrede

Literatura [… prikaži]