Šepavost mliječnih krava u Hrvatskoj – značaj, stanje i prevencija

¹Mr.sc. Milan Husnjak, dr.med.vet., ²Emina Burek, dipl. ing. agr., ³Prof. dr.sc. Ozren Smolec, dr. med.vet.

¹Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, milan.husnjak@mps.hr
²OPG Burek, Mostari, Dubrava,
³Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

▲

Sažetak

---

Zbog svoje rasprostranjenosti i ozbiljnosti bolesti, hromost je jedan od najznačajnijih i najopasnijih problema za zdravlje mliječnih krava u Hrvatskoj. Kronična ili recidivirajuća hromost uzrokuje pad mliječnosti, smanjenje plodnosti i preuranjeno izlučivanje. To onemogućava potrebnu razinu produktivnosti i konkurentnosti te ugrožava opstanak farme. Pored tih činjenica, moralno je neprihvatljivo da sudionici proizvodnog procesa zanemaruju dobrobit životinja ignorirajući veliku i kroničnu bol i patnju koju trpe šepave mliječne krave.

Utvrđivanjem pojavnosti bolesti i patologije papaka na farmama mliječnih goveda dovelo bi do smanjenja gospodarske štete, te boljih uvjeta za dobrobit životinja. Također, educiranjem gospodarstvenika, te svih koji sudjeluju u proizvodnji na farmama mliječnih goveda, o bolestima papaka i korekciji papaka moguće je postići veću mliječnost goveda. Iskustvo i zapažanje stručnjaka iz drugih zemalja pokazuje da rješenje ove problematike leži u dobroj edukaciji svih koji sudjeluju u proizvodnji na farmama mliječnih goveda, te u eliminiranju čimbenika rizika, što bi rezultiralo smanjenjem štete kao posljedice bolesti i patologije papaka (Lucić, 2016).

Izborom bikova čije kćeri imaju manje problema sa deformacijama i bolestima papaka dugoročno se poboljšava zdravlje papaka, a rizik od pojave šepavosti značajno se smanjuje.

▲

Uvod

---

U mnogobrojnim znanstvenim radovima, projektima, disertacijama i drugoj stručnoj literaturi, nedvojbeno je utvrđeno da šepavost mliječnih krava značajno smanjuje ekonomičnost proizvodnje i dobrobit krava na mliječnim farmama. Šepavost u stadima mliječnih krava je, nakon bolesti vimena i smanjene plodnosti, treći najznačajniji zdravstveni problem, te glavni razlog smanjenja dobrobiti. Smanjenje proizvodnje mlijeka i plodnosti, kraćeg životnog vijeka krave, te troškovi liječenja uzrokuju ogromne ekonomske štete na farmama mliječnih krava. Šepavost je posljedica bola u nogama, 90% svih šepavosti je uzrokovano oštećenjima ili bolestima papaka, i to najčešće papaka stražnjih nogu.

Na temelju opsežne dostupne literature u EU izračunate su razine i vrste šteta koje uzrokuje šepavost na mliječnim farmama, Guggenbichler (2016) navodi kako je ukupna šteta radi šepavosti na tipičnoj britanskoj mliječnoj farmi sa 112 krava Holstein pasmine, u iznosu od 9454,6 eura godišnje. Prema dostupnim podacima na farmama u Hrvatskoj šepavost je prisutna kod 30-60 % krava. Godišnja šteta po svakoj šepavoj kravi je oko 3000 kuna. Fokusiranje zainteresiranih aktera na provedbu raznih mjera za smanjenje šteta koje šepavosti nanose mliječnoj proizvodnji u Hrvatskoj, moguće je značajno u roku 2-3 godine, poboljšati zdravstveno stanje papaka mliječnih krava u stadima.

U niz izvora i projekata (5,6,7,8,9) navodi se kako korištenje rezultata mnogobrojnih EU projekata na temu šepavosti mliječnih krava, koji u velikoj mjeri implementiraju digitalne tehnologije budućnosti, može također doprinijeti učinkovitosti nacionalih projekata i programa za postizanje prihvatljive učestalosti šepavosti na mliječnim farmama u Hrvatskoj. Korištenje rezultata EU projekta koji potiču implementaciju digitalnih tehnologija u poljoprivredi, a provode se i u Hrvatskoj (9, 10, 11), može ubrzati prihvaćanje ovih tehnologija i na našim malim i srednjim mliječnim farmama.

Cilj mjera prevencije je da na mliječnim farmama postignemo prevalenciju šepavosti do 2% (broj svih slučajeva šepavosti u stadu u jednoj godini). Kada se prevalenca prepoznatljivih lokomotornih poteškoća u stadu mliječnih krava približi 10%, to ukazuje da su postojeći sustavi za smještaj i upravljanje neadekvatni (16).

▲

Šepave krave su slabije plodne

---

U jednom diplomskom radu istražen je utjecaj šepavost na plodnost mliječnih krava u Austriji. Podaci o šepavosti, zdravlju i plodnosti potječu iz projekta »Učinkovita krava«, tijekom kojeg je 2014. godine provedeno opsežno prikupljanje podataka na mliječnim farmama diljem Austrije. Ukupno su evidentirani podaci za 5392 krave smeđe, simentalske i holštajn pasmine sa 166 farmi. Rezultati istraživanja pokazuju da su svi indikatori plodnosti kod šepavih krava lošiji u usporedbi sa kravama koje nisu šepale. Pa je tako, na primjer, međutelidbeno razdoblje holštajn krava koje nisu bile šepave 392,5 dana, a kod šepavih krava je 425,3 dana, odnoso 32,8 dana duže, (4,18).

▲

Šepave krave doje manje

---

Prema jednom istraživanju u Hrvatskoj, od ukupno 206 krava, utvrđena je hromost kod 34% krava, te je direktni gubitak samo zbog smanjene mliječnosti iznosio 3120 kuna po kravi godišnje (1). Dakako da pad mliječnosti ovisi o stupnju šepavosti, pa je tako u jednom diplomskom radu navedeno da pad mliječnosti kod 4. stupnja šepavosti (na skali od 1-5 po Sprecheru) iznosi 17 %, a kod 5. stupnja čak 36 % (3). Jedan vrlo angažirani hrvatski stručnjak navodi da šepava krava daje 10-40% manje mlijeka (11).

▲

Šepave krave idu prije na prisilno klanje

---

Godišnja statistika objavljena od strane njemačke federacije uzgajivača goveda pokazuje da se postotak ranije izlučenih krava zbog bolesti papaka i nogu od 1980. do 2009. povećao s 4,4 na 10,4 %. Vidljivo je da je udio krava izlučenih zbog šepavosti u 30 godina povećan 2,36 puta (2).

▲

Nasljednost rizika od šepavosti

---

Kod 20 najboljih bikova, selekcioniranih i na zdravlje papaka, će manje od 2 % njihovih kćeri barem jednom u životu imati bolesne papke, a kod 20 najlošijih bikova selekcioniranih i na zdravlje papaka će oko 10 % njihovih kćeri barem jednom u životu imati bolesne papke. Radi ove visoke razine nasljednosti rizika od šepavosti, uzgojni su postupci za dugoročno i održivo poboljšanje zdravlja papaka i smanjenja šepavosti mliječnih krava vrlo značajni. Izborom bikova čije kćeri imaju manje problema sa deformacijama i bolestima papaka rizik od pojave šepavosti može se značajno smanjiti (2, 6). S tim ciljem je Organizacija za uzgoj goveda u Austriji (Die Rinderzucht Austria) zajedno sa austrijskim Udruženjem obrezivača papaka (Arbeitsgemeinschaft der österreichischen Klauenpfleger) pokrenula projekt pod nazivom »Papci – dobrobit krava« (Klauen-Q-Wohl). Projekt je startao u 2017. godini i traje do 2020. godine.

▲

Šepavost krava uzrok je ogromnih ekonomskih šteta

---

Većina će farmera otkriti samo 25% do 40% uistinu šepavih krava. To je uzrok da su financijske posljedice šepavosti krava poljoprivrednicima manje očigledne od onih uzrokovanih upalama vimena i problemima s plodnošću. Krave u ranim fazama niza bolesti papaka radi evolucijskog refleksa sakrivaju bolnost, pa pokazuju samo slabo vidljive znakove šepavosti (17).

Struktura financijskih gubitaka zbog šepavosti miječnih krava je slijedeća. Manja plodnost – 36%, ranije izlučenje – 24%, smanjena mliječnost – 24%, troškovi lijekova – 10%, povećani opseg rada – 2%, te veterinarske usluge – 1% (4- Willshire und Bell 2009). Prema podacima iz jednog nacionalnog projketa u Austriji, gubici zbog šepavosti iznose 130-600 eura po kravi godišnje, ovisno o stupnju i trajanju šepavosti. Kod prosječnog financijskog gubitka od 450 eura po kravim, gubitak za farmu od 50 krava je 7500 eura odnosno 56200 kuna (1). U ovom slučaju je 16 krava, od njih 50 u stadu, godišnje šepavo odnosno učestalost šepavosti je 32% (1).

Prema jednom istraživanju u Hrvatskoj (14) u periodu od rujna 2009. do kolovoza 2010. izvršeno je obrezivanje papaka kod 9659 krava na 250 farmi. Sve bolesne promjene na papcima su dokumentirane prema tada aktualnom jedinstvenom dijagnostičkom ključu (DLG, 2004.), koji je usklađen sa internacionalnom terminologijom. Kod 5704 krava (60%) su na papcima utvrđene bolesne promjene. Najučestalija dijagnoza je laminitis – 44,61%, slijede dermatitis digitalis (mortelaro) – 10,75% te čir tabana – 10,35%. S obzirom da se kod većine krava radilo o težem stupnju promjena, procjenili smo da ekonomski gubitak, radi smanjene mliječnosti i plodnosti, te ranijih izlučenja na tim farmama, štete zbog bolesti papaka procijenjeme su na 2600 kuna po kravi godišnje.

Prema jednom ranijem istraživanju u Hrvatskoj (1) na 206 krava, utvrđena je hromost u 34% krava, pri čemu je zabilježeno 206 dijagnoza na jednom ili više ekstremitetu. Imajući u vidu trajanje hromosti kao i različite patologije, te potrebito vrijeme liječenja i karence za mlijeko, u prosjeku u tih krava je smanjena proizvodnja za 20%. To po kravi znači ako je prosječna proizvodnja bila oko 6000 kg da je samo direktni gubitak 1200 kg mlijeka po kravi odnosno 3120 kuna u jednoj laktaciji.
To su samo direktni troškovi. No nužno je imati na umu da je kod tih životinja bila smanjena plodnost, učestalo neplansko izlučivanje odnosno kratki proizvodni vijek – u prosjeku 2 laktacije. Nadalje, posljedice su i povećan broj upala vimena te nezanemarujuće smanjenje kakvoće mlijeka, tj. povećan broj somatskih stanica i lošija mikrobiološka vrijednost, a što se neposredno reflektira na klasu mlijeka i njegovu tržnu vrijednost.

▲

Prevencija

---

S obzirom na mnogobrojne uzroke šepavosti, kompleksne su i mjere za sanaciju šepavosti na nacionalnoj razini. Za savku pojedinu farmu mjere za smanjenje pojave šepavosti moraju biti specifične za tu farmu u ovisnosti o uzrocima.

Neki od ključnih uzroka šepavosti su greške u hranidbi, prvenstveno neuravnoteženost obroka, kao i drugi čimbenici koji remete ravnotežu hranjivih tvari u organizmu (uvjeti držanja, stres, hormonalni status, bolesti, genetika) mogu sudjelovati u etiologiji hromosti. Stajsko držanje, tvrde površine, nedostatak ili slaba upotreba stelje, nehigijena, kratka ležišta i sl., pridonose pojavi bolesti lokomotornog sustava. Sve vrste stresa (psihološki, fizički, nutritivni, stres uzrokovan bolesnim stanjima) kao i hormonalne promjene povezane s porodom i fazama laktacijskog ciklusa, te različita bolesna stanja (mastitis, metritis, zarazne bolesti, metaboličke bolesti) mogu dovesti do šepavosti, iako šepavost može biti i simptom puno kompleksnijih zdravstvenih poremećaja (13). Gore nabrojene uzroke može se označiti kao nespecifične uzroke šepavosti koji utječu i na pojavu drugih bolesti.

▲

Zaključak

---

Specifični uzroci pojave dugotrajnog šepanja mliječnih krava, prema navodima mnogobrojne literature, su nedovoljna znanja i svijest relevantnih aktera o značaju šepavosti mliječnih krava. Slijedeći ključni uzroci su neprepoznavanje šepavosti u stadu, neprovođenje redovitog, dvokratnog i stručnog godišnjeg obrezivanja svih krava u stadu sa dokumentiranjem, analizom i stručnom interpretacijom nalaza na papcima i nogama. Nepravovremeno i često neadekvatno liječenje šepavih krava slijedeći je razlog velikih šteta koje šepavost izaziva u stadima mliječnih krava. Iz gore navedenih činjenica proizlaze potrebne mjere za svođenje šepavosti krava u mliječnim stadima u ciljne i podnošljive okvire – ispod 2 % šepavih krava na farmi tijekom jedne godine (16). To je moguće provedbom nacionalnih i farmskih Programa smanjenja pojave šepavosti, koji uključuju konkretne mjere za poboljšanje zdravlja papaka nakon procjene specifičnih čimbenika rizika.

Literatura [… prikaži]

---