Seroprevalencija virusa Zapadnog Nila u peradi u Hrvatskoj

Ivana Rončević¹, Mirta Balenović¹, Tajana Amšel Zelenika¹, Ljubo Barbić², Tatjana Vilibić-Čavlek³^,⁴, Vladimir Savić¹
¹ Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, ²Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ³Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ⁴Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
e-mail autora za dopisivanje: roncevic@veinst.hr

“Virus Zapadnog Nila (WNV), iako ne predstavlja vjerojatnog uzročnika za pandemiju, značajni je flavivirus za javno i veterinarsko zdravstvo te je ujedno i jedan od najrasprostranjenijih flavivirusa.

Bolest Zapadnog Nila je emergentna, vektorska zoonoza koja se u prirodi održava unutar enzootskog ciklusa između ptica i komaraca. Konji, perad i ljudi, zbog razvoja niske viremije, predstavljaju slučajne, ‘slijepe’ domaćine za WNV. Domaća perad, naročito kokoš i puran, ne predstavlja kompetentnog, amplificirajućeg domaćina niti je osjetljiva na ovaj virus, ali vrlo brzo nastupa serokonverzija pa je stoga perad prikladni sentinel. Aktivni sustav nadzora arbovirusnih zoonoza kod sentinel životinja omogućava uvid u cirkulaciju virusa na pretraživanom području i prije evidentiranih oboljenja kod ljudi. Prvi serološki potvrđen slučaj infekcije peradi WNV-om u Hrvatskoj zabilježen je 2013. godine u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Od tada se niz godina perad kontinuirano i sustavno serološki pretraživala na prisutnost WNV IgG protutijela, međutim proteklih nekoliko godina seroprevalencija u peradi se prati samo u okviru znanstvenih istraživanja.

Tijekom 2024. godine pretražili smo 3.404 seruma iz 221 jata kokoši i purana iz svih županija osim Koprivničko-križevačke, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske. Ukupna seroprevalencija jedinki je iznosila 10,8% i bila je slična u kokoši (10,6%) i purana (11,6%). Na razini jata seroprevalencija je iznosila 40,3%, s tim da je bilo više seropozitivnih jata purana (53,6%) nego kokoši (38,3%). Seropozitivna perad je nađena u 14 županija, dok je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj županiji i gradu Zagrebu perad bila negativna, ali u ovim županijama je pretražen manji broj jata. Najveći udio seropozitivnih jata nađen je u Virovitičko-podravskoj županiji (83,3%), nakon koje slijede Osječko-baranjska (77,1%), Zagrebačka (53,3%) i Vukovarsko-srijemska županija (52,4%). Uspoređivali smo i seroprevalenciju kod ekstenzivno i intenzivno držane peradi, ali uočene razlike nisu bile statistički značajne.

Istraživanje seroprevalencije u domaće peradi ukazuje na cirkulaciju WNV-a tijekom 2024. godine u većini županija, s većom seroprevalencijom u županijama s povećanom gustoćom populacije komaraca.
Rezultati upućuju i na potrebu ponovnog uvođenja programa sustavnog praćenja ranog otkrivanja virusne aktivnosti u peradi kao sentinelima i koordinirano obavještavanje epidemiološke službe kako bi se pravovremeno poduzele protuepidemijske mjere, prvenstveno temeljita dezinsekcija u zahvaćenim područjima te jačanje sustava aktivnog monitoringa kod ljudi.