Simpozij “Aktualne parazitske zoonoze”

v. izlaganja

Simpozij “Aktualne parazitske zoonoze” održan 17. studenoga 2022. godine, a posvećen 100. obljetnici rođenja akademika Teodora Wikerhausera (Zemun, 28. kolovoza 1922. – Zagreb, 12. lipnja 2018.) organizirao je Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i ove je godine bila mjesto održavanja simpozija na kojemu su svoja najnovija saznanja iznijeli stručnjaci nekoliko različitih znanstvenih, obrazovnih i zdravstvenih institucija, a kojima je tema sadržana u naslovu ovoga simpozija jedan od zajedničkih interesa u svakodnevnom profesionalnom radu. Odabir predavača pokazuje i njihovu povezanost sa Akademijom ispred koje ističemo akademika Josipa Madića kao predsjednika Organizacijskog odbora Simpozija, aktualnog predsjednika Odbora za animalnu i komparativnu patologiju i jednog od članova znanstvenog odbora kojeg čine redoviti članovi Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ovaj simpozij jedan je u nizu simpozija kojim se ispred Akademije kao organizatora ističu odabrane teme značajne za javnost, a kada su u pitanju aktivnosti Razreda za medicinske znanosti to je zdravlje ljudi i životinja, briga o njemu i njegovo očuvanje, ali i širenje znanja o tome u cilju zaštite javnosti kroz podizanje i jačanje svijesti o ovim temama.U kontekstu međunarodnog karaktera skupa, potrebno je istaknuti da su uz dobro poznate hrvatske institucije na ovom simpoziju (redoslijedom u programu: Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski veterinarski institut, Institut za oceanografiju i ribarstvo), svoje uvaženo mjesto dobili i Nacionalni veterinarski institut Sveučilišta u Ljubljani te češki Parazitološki institut Biološkog centra CAS. Simpozij je okupio četrdesetak sudionika, većinom doktora veterinarske medicine kojima je Hrvatska veterinarska komora sudjelovanje bodovala sa dva boda, u skladu s Pravilnikom o stručnom usavršavanju doktora veterinarske medicine.Na početku Simpozija okupljenima se ispred organizatora obratio akademik Josip Madić i u svom pozdravu najavio akademkinju Vidu Demarin, tajnicu Razreda za medicinske znanosti.Ona je u svom kratkom obraćanju istaknula aktivnosti akademika Madića koji “organizira ove skupove koji doprinose širenju znanja u svima nama vrlo korisnim zapravo situacijama za svakodnevni život i naravno za ono što trebamo znati“.
Akademik Madić podsjetio je da Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti posljednjih godina kontinuirano priprema simpozije na aktualne teme navodeći pritom pojedine prethodno održane simpozije. Dodajmo tome da su simpoziji u organizaciji HAZU u zadnjih nekoliko godina već uobičajeno opisani i obrađeni na Veterina portalu uz objave sažetaka pojedinih izlaganja (v. HAZU). U kontekstu povezanosti Akademije i veterinarske struke, akademik Madić podsjetio je okupljene na akademika Ivu Babića koji je izborom 1948. godine postao prvi veterinar “pravi” član HAZU, što je ekvivalent statusa današnjeg redovitog člana Akademije. Akademik Ivo Babić “bio je dobar suradnik sa akademikom Andrijom Štamparom” (tadašnjim predsjednikom Akademije). Tek s imenovanjem akademika Ive Babića “započelo je i njezino praćenje događanja unutar veterinarskih znanosti“. U to doba današnji Razred za medicinske znanosti bio je u sklopu Odjela za prirodne i medicinske znanosti, da bi 1950. godine bio odvojen kao samostalan razred. Tek tada je veterinarska struka zapravo prvi puta javno spomenuta u formalnom nazivlju organizacijske strukture jer su tada oformljene sekcije, među kojima Medicinska sekcija i Veterinarska sekcija ovog razreda, a koju je vodio parazitolog akademik Teodor Wikerhauser. Prema riječima akademika Madića, sve je započelo sa profesorom na Zavodu za parazitologiju Veterinarskoga fakulteta sa prvim akademikom veterinarom Ivom Babićem. Tako bismo mogli reći “da su veterinarske znanosti u Akademiju ušle preko parazitologije“.

Kako je Simpozij posvećen 100. obljetnici rođenja akademika Teodora Wikerhausera, uvod u simpozij obilježilo je njegovo ime i djelo. Prema riječima prof. dr. sc. Alberta Marinculića, “o akademiku Wikerhauseru možemo mnogo toga reći, ali možda kao najbitnije: to je osoba koja je otvarala sva vrata“. Više detalja o akademiku Teodoru Wikerhauseru, njegovim dosezima, radu, životu i značaju okupljenima je u prvom izlaganju ovog simpozija iznio akademik Josip Madić, a zatim su slijedila i druga izlaganja predviđena programom, ali i rasprave.U raspravama, posebice prvoj, moglo se prepoznati konkretna i jasna upozorenja koja se tiču evidentnih javnozdravstvenih rizika od parazita koji u ovom trenutku nisu prepoznati unutar sustava sigurnosti hrane.

Održana izlaganja

■ 100. OBLJETNICA ROĐENJA AKADEMIKA TEODORA WIKERHAUSERA znanstvenika međunarodnog ugleda
Josip Madić
Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

■ MJESTO I ULOGA ČOVJEKA U EPIDEMIOLOGIJI PARAZITSKIH ZOONOZA
Tatjana Živičnjak
Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

■ PARAZITSKE ZOONOZE O KOJIMA DO SADA NISMO RAZMIŠLJALI
Albert Marinculić
Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

■ VISCERALNA LIŠMENIOZA
Davorka Lukas
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

■ DIJAGNOSTIKA LIŠMANIOZE
Franjo Martinković
Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

■ ECHINOCOCCUS MULTILOCULARIS U SLOVENIJI I HRVATSKOJ: SADAŠNJE STANJE I BUDUĆI IZAZOVI
Janez Posedi, Relja Beck
Inštitut za mikrobiologijo in parazitologijo, Nacionalni veterinarski inštitut, Univerza v Ljubljani, Veterinarska fakulteta;
Odjel za bakteriologiju i parazitologiju, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

■ PARAZITI RODA TRICHINELLA: OD EGIPTA DO OSIJEKA
Davor Balić
Nacionalni referentni laboratorij za parazite (rod Trichinella), Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci

■ TOXOPLASMA GONDII – GDJE JU PRONAĆI
Lea Grbavac, Tatjana Živičnjak
Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

■ ZOONOTSKI NAMETNICI RIBA KAO KANCEROGENI SKUPINE I
Ivona Mladineo, Jerko Hrabar
Laboratory of Functional Helminthology, Institute of Parasitology BCAS, Češke Budejovice, Czech Republic;
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za akvakulturu, Split

■ ANISAKIS I ANISAKIOZA U TREĆEM MILENIJU
Ivona Mladineo, Jerko Hrabar
Laboratory of Functional Helminthology, Institute of Parasitology BCAS, Češke Budejovice, Czech Republic;
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za akvakulturu, Split

■ DIROFILARIA REPENS: ČIMBENICI EMERGENTNOSTI I DOKAZI PRILAGODBE NA LJUDE
Relja Beck
Odjel za bakteriologiju i parazitologiju, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb