IzdvojenoMeđunarodna suradnjaSimpozijSkupoviZnanost i znanstveni radovi

Simpozij “Bolest kvrgave kože u Europi – stanje i izazovi”

bolest-kvrgave-koze-hazu-simpozij-728U cilju rasvijetljavanja epizootioloških čimbenika važnih za širenje bolesti kvrgave kože na jugoistoku Europe te razmatranja mjera za sprječavanje njezina daljnjeg širenja u Europi i prijenosa na područje Hrvatske, Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti HAZU organizirao je 17. studenoga 2016. godine simpozij na temu “Bolest kvrgave kože u Europi – stanje i izazovi“.bolest-kvrgave-koze-hazu-simpozij-728-02

Akademik Josip Madić
Akademik Josip Madić
Nakon pozdravne riječi predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića i tajnika Razreda za medicinske znanosti HAZU akademika Marka Pećine, ispred organizatora – Odbora za animalnu i komparativnu patologiju – u skup je sudionike uveo akademik Josip Madić.


O različitim aspektima širenja, dijagnostike i suzbijanja bolesti govorili su stručnjaci Europske komisije, FAO/IAEA Agriculture and Biotechnology Laboratories iz Beča zatim iz Izraela, Grčke, Makedonije, Srbije i Hrvatske. Iznijeti su aktualni epizootiološki podatci o emergentnim zaraznim bolestima životinja te o njihovim prijenosnicima u Hrvatskoj. Gosti predavači iz susjednih zemalja govorili su o svojim iskustvima o pojavi, širenju i dijagnostici bolesti kvrgave kože u njihovim zemljama. Na simpoziju je raspravljano i o mogućnostima suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti cijepljenjem s posebnim osvrtom na sigurnost i učinkovitost različitih cjepiva, a zasebno predavanje bilo je posvećeno aktivnostima što ih poduzima Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane radi sprječavanja pojave bolesti u nas.

akademik Josip Madić


Hrvatska je pravovremeno započela pripreme za nadzor i sprječavanje širenja bolesti kvrgave kože te je u tom smislu prva država s pomno pripremljenom cjelovitom strategijom za kontrolu bolesti prije njezine pojave u nas.Širenje bolesti kvrgave kože u državama jugoistočne Europe tijekom 2016. godine zateklo je veterinarstvo EU s propisanim restriktivnim mjerama suzbijanja i posljedično velikim gospodarskim štetama za govedarstvo nekih europskih država. Stoga je na kraju simpozija bilo govora o sadašnjim i budućim aktivnostima Europske komisije s obzirom na kontrolu i suzbijanje bolesti kvrgave kože u Europi.
Preventivno cijepljenje cjelokupne populacije goveda u Hrvatskoj nije bilo u skladu s propisima EU, stoga je poduzeta višemjesečna stručna i diplomatska aktivnost u svrhu izmjena propisa EU s ciljem očuvanja našeg stočnog fonda. Ta su nastojanja urodila plodom te je na inicijativu Hrvatske promijenjena strategija nadzora bolesti kvrgave kože u državama EU, a Hrvatska je, nakon provedenog cijepljenja, zadržala status zemlje slobodne od bolesti kvrgave kože.

Održana predavanja:

josipmadic300

Bolest kvrgave kože

akademik Josip Madić


Bolest kvrgave kože je virusna bolest goveda čiji uzročnik pripada skupini virusa boginja. Očituje se vrućicom i naglom pojavom okruglih tvrdih čvorića po koži koji prelaze u čireve. Slične promjene nalaze se i na sluznici dišnih i probavnih organa. Prvi put je opisana u Sjevernoj Rodeziji (današnja Zambija) 1929. Polako se širila te je za 50-tak godina zahvatila cijelu Afriku. Iz Egipta je 1989. prenijeta u Izrael. Godine 2012. i 2013. dokazana je u Libanonu, Jordanu i Turskoj u koju je prenijeta iz Sirije. U Iranu, Iraku, Azerbajdžanu, Cipru i Grčkoj zabilježena je 2015. godine. Velika zabrinutost nastupila je kad se bolest 2016. uz Grčku pojavila i u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori.
Ubraja se u skupinu osobito opasnih zaraznih bolesti životinja pa se suzbija veterinarsko-upravnim mjerama što će reći neškodljivim uklanjanjem zaraženih i na zarazu sumnjivih životinja, zabranom prometa životinjama na zaraženom području te cijepljenjem. Prirodni domaćin virusa su goveda i bivoli, a mogu oboljeti i antilope. Virus je dokazan u slini zaražene životinje, a u mužjaka i u sjemenu. Glavni prijenosnik bolesti je stajska muha (Stomoxis calcitrans). I druge vrste muha mogu biti prijenosnici virusa pa se smatra da ga mehanički može prenijeti i domaća, kućna muha (Musca domestica). Pokusno je dokazano da, osim muha, i neke vrste komaraca i krpelja također mogu prenositi virus bolesti kvrgave kože.

Vezani sadržaji

Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

Urednik

Akademik Ivo Tomašec – u povodu 120. obljetnice njegova rođenja

Urednik

Međunarodni promet kućnih ljubimaca (psi, mačke i pitome vretice)

Urednik

Održan simpozij “Suvremeni pristupi u prevenciji i kontroli bolesti pčela”

Urednik

7. Hrvatski veterinarski kongres

Urednik

Službeni/ovlašteni veterinari – demografska slika u RH i usporedba sa situacijom u EU

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više