Uvijek mi je drago kada mogu pozdraviti interdisciplinarni skup, pa tako i ovaj gdje smo sa kolegama veterinarima. Mislim da je pristup ‘Jedno zdravlje’ vrlo važan jer dijelimo neke bolesti i svaki postupak na jednoj strani ima utjecaj na onu drugu. Tu je prilika da se vrlo blisko i intenzivno surađuje, a mi imamo tu sreću da sa Veterinarskim fakultetom i sa Hrvatskim veterinarskim institutom imamo odličnu suradnju.”
U ime Hrvatskog veterinarskog instituta sudionike je pozdravio dr. sc. Vladimir Savić potvrdivši zadovoljstvo činjenicom da “Institut ima jako dobru suradnju sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i to upravo na području ‘Jednog zdravlja'”. Prof. dr. sc. Ljubo Barbić je pozdravio sudionike u ime Veterinarskoga fakulteta i iznio mišljenje da je ovakva suradnja i potrebna i uspješna te nadu da će ona biti “nastavljena ne samo na razini postojećih aktualnih projekata nego i na svim mjestima gdje bi liječnik i veterinar trebali biti prva zajednička linija u borbi protiv zoonoza – u ovom slučaju govorimo o respiratornim infekcijama, a naglasak je na influencu čija je sezona započela – ali i u svim drugim segmentima.”
Nakon niza godina zajedničkih skupova posvećenih uglavnom arbovirusima ovim simpozijem organizatori su teme proširili i na druga područja.
Simpozij je otvorila prim. dr. sc. Blaženka Hunjak, dr. med., voditeljica Službe za mikrobiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, također istaknuvši značaj inicijative i pristupa ‘Jedno zdravlje’, iskazavši zadovoljstvo cjelokupnom dosadašnjom stručnom suradnjom sa uključenim veterinarskim institucijama. Posebno se zahvalila suorganizatorima sa Veterinarskoga fakulteta i Hrvatskog veterinarskog instituta te naglasila da “pristup ‘Jedno zdravlje’ obavezuje nas na suradnju i na polju bakteriologije i na polju antimikrobne rezistencije i po pitanju zoonoza, pa tako i virusnih infekcija.”
Obzirom na brojne različite aspekte, praćenje influence predstavlja velik javnozdravstveni izazov, pa je i sustav njezinog praćenja kompleksan, a otežava ju i činjenica da je tijekom sezone gripe povećana učestalost i drugih respiratornih virusa. O tome je na kraju prvog bloka predavanja “Influenca u kontekstu jednog zdravlja” govorila Goranka Petrović, dr. med. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).
Dr. sc. Irena Tabain, dr. med., moderirala je drugi blok predavanja “Virusne infekcije dišnog sustava” kojeg je predavanjem na temu “Gripa ‘Bolest velikih brojeva'” otvorio Vladimir Draženović, dr. med. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo). Naime, “gripa svake godine u cijelom svijetu izaziva epidemije, a jedna je od rijetkih bolesti koja ima i vrlo visoki pandemijski potencijal.” Među ostalim, pojasnio je da osim što se radi o visoko kontagioznom virusu koji je sklon čestim mutacijama, a prenosi se aerogeno i uobičajenim socijalnim kontaktom, tome zasigurno u ogromnoj mjeri pogoduje i iznimno velik broj ljudi koji živi u gradovima (4 milijarde), ali i “više od dvije milijarde ljudi koji godišnje putuju zrakoplovima”. I ovo izlaganje upućuje na prilično izgledne, pa i očekivane pandemije gripe u budućnosti.
Govoreći o kliničkom značenju virusnih infekcija dišnog sustava, doc. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med. (Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”) je ukazao na problem smanjenog cijepnog obuhvata u djece, ustvrdivši da se u Hrvatskoj posljednih godina “bilježi kontinuirani pad cijepnih obuhvata u djece zbog kojega je ozbiljno ugrožena razina kolektivnog imuniteta, prvenstveno kod djece predškolske dobi”, iako se radi o preventabilnim infekcijama dišnog sustava (gripa i pneumokokna bolest).
O infekcijama dišnog sustava respiratornim sincicijskim virusom govorio je prim. mr. sc. Srđan Roglić, dr. med. (Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”), a o epidemiološkim promjenama u pojavnosti ovih infekcija, voditeljica simpozija dr. sc. Irena Tabain, dr. med. Simpozij je završio predavanjem dr. sc. Anamarije Slović, dipl. ing. molekularne biologije (Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu) na temu “Molekularna epidemiologija virusa iz porodice Pneumoviridae“, a vjerojatno najvažniji zaključak simpozija ostaje onaj već i prethodno potvrđeni, da je sva dosadašnja znanja i iskustva neophodno nadopunjavati kroz nastavak svakodnevnog rada na praćenju epizootiološke situacije i globalnih migracija ljudi, ali i životinja te pojave najznačajnijih infekcija dišnog sustava u ljudi i životinja, prvenstveno influence.