Bolesti domaćih životinjaIzlaganje sa skupaKućni ljubimci

Sistemska arterijska hipertenzija

doc. dr. sc. Marin Torti
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
marin.torti@vef.hr

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2017.

Izvor: Zbornik, Veterinarski dani, Opatija, 2017.

Sistemsku arterijsku hipertenziju u pasa i mačaka definiramo kao perzistirajući porast sistoličkog krvnog tlaka iznad 160 mmHg i dijastoličkog krvnog tlaka iznad 100 mmHg.
Ovisno o etiologiji sistemsku arterijsku hipertenziju možemo podijeliti na primarnu i sekundarnu, odnosnu hipertenziju koja je nastala posljedično primarnoj bolesti (primjerice, posljedično bubrežnim bolestima, endokrinopatijama, kroničnoj anemiji itd.) i hipertenziju kod koje unatoč opsežnoj dijagnostičkoj obradi nismo našli uzroka, pa govorimo o idiopatskoj ili esencijalnoj hipertenziji. U pasa i mačaka sekundarna sistemska arterijska hipertenzija je češća. Sistemsku arterijsku hipertenziju najčešće nalazimo kod srednje starih i starih pasa i mačaka, a samu težinu definiramo stupnjem rizika od nastanka oštećenja ciljnih organa (engl. target organ damage, TOD). Prema tome, razlikujemo slijedeće kategorije: I – minimalan rizik, vrijednosti krvnog tlaka su <150/95; II – blagi rizik, vrijednosti krvnog tlaka kreću se od 150-159/95-99 mmHg; III – umjereni rizik, vrijednosti krvnog tlaka kreću se od 160-179/100-119, i IV – izraziti rizik, kada je krvni tlak >180/120 mmHg.

Klinički znakovi koji prate sistemsku arterijsku hipertenziju povezani su s nekom primarnom bolešću koja je dovela do porasta krvnog tlaka, ali i oštećenjem ciljnih organa. Ciljni organi koji bivaju zahvaćeni oštećenjima uzrokovanim povišenim arterijskim krvnim tlakom su oči, bubrezi, mozak i srce. Tako je jedan od najčešćih znakova koji prate sistemsku arterijsku hipertenziju sljepoća uzrokovana retinalnim krvarenjem ili ablacijom retine; u slučajevima maligne hipertenzije, kada su vrijednosti sistoličkog arterijskog krvnog tlaka više od 300 mmHg razvija se sindrom progresivnog stupora.

Dijagnozu sistemske arterijske hipertenzije postavljamo na temelju mjerenja krvnog tlaka, prisustva oštećenja ciljnih organa, kao i postojanja primarnih bolesti koje prati porast arterijskog krvnog tlaka. Sistemski arterijski krvni tlak možemo izmjeriti izravno, uvođenjem unutaržilnog katetera u arteriju (najčešće dio naprednog monitoringa kritično bolesne životinje), doplerom i oscilometrijski. Oscilometrijskom metodom, te novijom oscilometrijskom metodom tzv. visoke razlučivosti (engl. high definition oscillometry, HDO) dobivamo vrijednosti sistoličkog, dijastoličkog i srednjeg arterijskog tlaka. Oscilometrijska metoda najpogodnija je za srednje velike i velike pasmine pasa, dok HDO metodom možemo mjeriti tlak i u pasa (neovisno o veličini) i mačaka. Dopler ultrazvučna metoda daje vrlo točne vrijednosti tlaka, odnosno mjeri vrijednost sistoličkog arterijskog tlaka; najpogodnija je za mačke.

Liječenje verificirane sistemske arterijske hiperetenzije (dokaz perzistirajućeg porasta krvnog tlaka) temelji se na primjeni antihipertenzivnih lijekova, prvenstveno dihidropiridinskih blokatora kalcijskih kanala (amlodipina) i inhibitora konvertaze angiotenzina (enalaprila, benazeprila, ramiprila i dr.). Pritome je blokatori kalcijskih kanala imaju izraženiji antihipertenzivan učinak u odnosu na inhibitore konvertaze angiotenzina, dok inhibitori konvertaze angiontenzina imaju izražen renoprotektivan učinak. Ciljevi antihipertenzivnog liječenja su smanjiti rizik od progresije/nastanka novih oštećenja ciljnih organa i snižavanje vrijednosti krvnog tlaka na one niže od 160/100 mmHg.

Reference
Dostupne na zahtjev kod autora.

Marin Torti je studirao veterinarsku medicinu na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2006. godine nakon uspješnog obranjenog diplomskog rada stekao titulu doktora veterinarske medicine. Neposredno nakon završetka studija zaposlio se kao pripravnik u Klinici za male životinje Veterinarske stanice grada Zagreba, no ubrzo prelazi na Kliniku za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2013. obranio je doktorski rad iz područja vektorima prenosivih bolesti i njihovog utjecaja na kliničku sliku i tijek babezioze u pasa. Od 2009. godine se stručno usavršava u području veterinarske kardiologije (prvenstveno na Veterinarsko-medicinskom sveučilištu u Beču), a 2014. godine započinje specijalizaciju iz kardiologije na Klinici za male životinje Veterinarskog fakulteta Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu.

Marin Torti

Systemic arterial hypertension


Systemic arterial hypertension in dogs and cats is defined as a persistent increase in systolic blood pressure above 160 mmHg and diastolic blood pressure above 100 mmHg. Depending on the etiology, systemic arterial hypertension can be divided into primary and secondary. Secondary hypertension is the consequence of a primary disease process (e.g., renal disease, endocrinopathy, chronic anemia, etc.) while in cases of primary hypertension (idiopathic or essential hypertension), despite extensive diagnostic work-up, we did not find any cause. In dogs and cats, secondary systemic arterial hypertension is more common. Systemic arterial hypertension is most commonly found in middle aged and older dogs and cats. The severity of the disease is on based on the degree of the risk of target organ damage (TOD): category I – minimum risk, blood pressure values ​​<150/95; category II - mild risk, blood pressure values ​​ranging from 150-159 / 95-99 mmHg; category III - moderate risk, blood pressure values ​​ranging from 160-179 / 100-119, and category IV - express the risk when the blood pressure is >180/120 mmHg.

Clinical signs that accompany systemic arterial hypertension are associated with some primary disease that has led to increased blood pressure but also damage to target organs. Target organs that are affected by damage caused by elevated arterial blood pressure are the eyes, kidneys, brain and heart. Thus, one of the most common signs associated with systemic hypertension is blindness caused by retinal bleeding or retinal ablation; in cases of malignant hypertension, when systolic arterial blood pressure is higher than 300 mmHg progressive stupor syndrome develops.

Diagnosis of systemic arterial hypertension is made by measurement of blood pressure, the presence of target organ damage, and the presence of primary disease associated with the increase of the arterial blood pressure. Systemic arterial blood pressure can be measured directly, by introducing an intra-arterial catheter into the artery (most commonly as a part of advanced monitoring of critically ill animal), by doppler and oscillometric techniques. By measuring the blood pressure with oscillometric method, and by a newer high definition oscillometric (HDO) method we can get values ​​of systolic, diastolic and mean arterial pressure. The oscillometric method is most suitable for medium and large breeds of dogs, while the HDO method can measure the pressure in dogs (regardless of size) and cats. The doppler ultrasonic method provides very accurate pressure values, but measures only the systolic arterial pressure, and is best suited for cats.

Treatment of verified systemic arterial hypertension (evidence of persistent blood pressure elevation) is based on the use of antihypertensive drugs, primarily dihydropyridine calcium channel blockers (amlodipine) and angiotensin converting enzyme inhibitors (enalapril, benazepril, ramipril and other). In particular, calcium channel blockers have a more pronounced antihypertensive effect compared to angiotensin converting inhibitors, whereas angiotensin converting inhibitors have a pronounced renoprotective effect. The goals of antihypertensive treatment are to reduce the risk of progression/new target organ damage and lower blood pressure to values lower than 160/100 mmHg.

Vezani sadržaji

Spongiformna encefalopatija jelena – Chronic wasting disease (CWD)

Urednik

Pregled brahicefalne opstruktivne bolesti dišnih putova: patofiziologija, dijagnoza, liječenje i perspektive

Urednik

Psihičke ozljede i “izgaranje” veterinara u Republici Hrvatskoj

Urednik

Javni poziv za iskaz interesa za provedbu subvencioniranog postupka sterilizacije vlasničkih pasa na području Grada Zagreba za 2024.

Urednik

Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”

Urednik

Nasljedne bolesti konja i mogućnosti testiranja roditelja

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više