Službeni/ovlašteni veterinari – demografska slika u RH i usporedba sa situacijom u EU

Brigita Hengl¹, Eduarda Gomes Neves², Margarida F. Cardoso³, Nevijo Zdolec⁴, Mirela Juras^5
1Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Hrvatska; ²Department of Pathology and Molecular Immunology, Instituto de Ciências Biomédicas Abel Salazar (ICBAS), University of Porto, 4050-313, Porto, Portugal; ³Department of Populations Studies, Instituto de Ciências Biomédicas Abel Salazar (ICBAS), University of Porto, 4050-313, Porto, Portugal; ⁴Veterinarski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; ⁵Veterinarska stanica Vrbovec d.o.o., Vrbovec, Hrvatska

▲

Sažetak

---

Opsežna anketa u kojoj su prikupljeni demografski podaci o službeni/ovlaštenim veterinarima (S/OV) provedena je po prvi puta na području EU i okolnih zemalja, i u njoj je sudjelovalo 29 zemalja. Cilj je bio dobiti uvid u populaciju ovlaštenih veterinara u trenutku u kojoj su se već počele zamjećivati promjene kako u spolnoj ravnopravnosti, tako i u novom pristupu inspekcije mesa koji se provodi već 10-ak godina, a koji je bitnije izmijenio dotadašnji način provođenja veterinarskosanitarnog pregleda u klaonici. U radu je opisana situacija koja je prisutna u RH, te uspoređena s prosječnim rezultatom za istu demografsku kategoriju u ostalim EU zemljama. Unatoč manjim odstupanjima u rezultatima ove dvije skupine, prisutno je i dosta sličnosti. S obzirom da još uvijek traje prilagodba na zakonodavstvo, i da je ono na različitim stupnjevima prisutno u EU zemljama, može se u budućnosti očekivati kako će razlike među zemljama EU biti sve manje i manje.
Ključne riječi: službeni veterinar, ovlašteni veterinar, demografija, Hrvatska, Europska unija.

▲

Uvod

---

Populacija službenih/ovlaštenih veterinara (S/OV) različita je i specifična u različitim zemljama. Od 2018. do 2023. godine, u okvira COST akcije CA18105, pod nazivom „Risk-based mest inspection and integrated meat safety assurance – RIBMINS“ provodile su se aktivnosti vezane za istraživanja kojima se može doprinijeti modernom sustavu sigurnosti mesa u Europi.
Ovakav sustav je prije gotovo jednog desetljeća predložila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u nizu svojih znanstvenih mišljenja, te znanstvenih i tehničkih izvještaja https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/meat-inspection). Međutim, implementacija novog sustava nije jednako zaživjela niti napredovala u europskim zemljama. RIBMINS je kroz utvrđivanje postojećih praksi i pristupa, pregledom raspoloživih literature, te kroz kreativne ankete, ne samo pokušao dati detaljan pregled trenutne situacije, nego razvijati i usmjeriti sigurnost mesa i više nego što je EFSA pokrenula, te utrti put svakom daljnjem razvoju i doprinosu kroz metode i najbolje prakse, kako bi se sigurnost mesa, a time i zaštita zdravlja ljudi, životinja i te dobrobiti životinja, dovela na još višu razinu. Time se i potvrdio smisao COST akcija čiji je prioritet umrežavanje stručnjaka istog ili sličnog profila te dijeljenje znanja. Kako bi ostavština ove akcije bila što više prilagođena trenutnoj situaciji, napravljeno je opsežno ispitivanje trenutne situacije sa službenim veterinarima/ovlaštenim veterinarima, u kojem je utvrđeno više demografskih karakteristika ove populacije u pojedinačnim zemljama te su prikazani zajedno za prostoru Europe.

S/OV u zemljama EU moraju udovoljiti minimalnim zahtjevima koji su propisani u EU zakonodavstvu. Uredba 2019/624 podrazumijeva barem 200 sati praktičnog treninga pod nadzorom mentora koji je i sam S/OV u klaonicama, rasjekavaonicama i gospodarstvima, s posebnim naglaskom na dobru higijensku praksu i procedure koje se temelje na principima analize opasnosti i kritičnim kontrolnim točkama (HACCP). No S/OV se mora cjeloživotno educirati i pratiti nova profesionalna dostignuća i zakonodavne izmjene vezane za ovo područje. Ovim se istraživanjem željelo doprinijeti nastanku praktičnih treninga u budućnosti, koji bi bili prilagođeni stvarnim potrebama za edukacijama.

▲

Materijali i metode

---

Za prikupljanje informacija korišten je anonimni upitnik koji je distribuiran preko nacionalnih kontakt točki u okviru COST Akcije RIBMINS 18105 (Risk based Meat Inspection and Integrated Meat Safety Assurance; www.ribmins.com), pod potporom COST-a (European Cooperation in Science and Technology; www.cost.eu). Za prikupljanje podatka u Hrvatskoj upitnik je preveden na hrvatski jezik.

Upitnik se sastojao od 32 pitanja podijeljena u 8 kategorije. Kategorije su bile: 1) demografski podaci (zemlja u kojoj se radi, nacionalnost, spol, godina rođenja); 2) podaci o obrazovanju (godina diplomiranja, najviši postignut akademski stupanj, specijalistička diploma, ranije iskustvo, specifični trening, traženi uvjeti); 3) radno iskustvo (godine rada na radnom mjestu, vrsta klaonice); 4) svakodnevni posao (udio koji se radi kao O/VS, samostalni ili timski rad, pouzdanost u provođenje samo vizualne inspekcije); 5) informacije o zaposlenosti (trenutačni poslodavac, vrsta ugovora, stupanj zadovoljstva na radnom mjestu); 6) informacije o edukaciji (organizacija, učestalost i vremensko trajanje edukacija, sudjelovanje); 7) prijedlozi tema za edukacije; 8) završne opaske.

Većina pitanja imala je ponuđene odgovore s mogućnošću davanja odgovora koji nije bio među ponuđenima. Za pitanja koja su uključivala gradijaciju odgovora, kao npr. pitanje o zadovoljstvu i sigurnosti, koristila se Likertova ljestvica (skala) odgovora (Jamieson, 2004) pri čemu je 1 značilo „uopće nisam zadovoljan“ ili „uopće nisam siguran“, a 5 „u potpunosti sam zadovoljan“ ili „u potpunosti sam siguran“.

Ispitanici su imali rok od 4 mjeseca da on line popune upitnik, od prosinca 2021 do travnja 2022 godine.

Statistička obrada rezultata napravljena je u R Studio (verzija 2022.12.0 + 353).

▲

Rezultati i rasprava

---

Upitnik je za popunjavanje bio na raspolaganju O/SV u zemljama koje su članice i koje nisu članice EU: Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Irska, Island, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska, Švedska, Turska, Velika Britanija. Upitnikom su prikupljeni odgovori iz 29 europskih zemalja, koje su sudjelovale u RIBMINS Akciji. Odgovori nisu prispjeli iz Bugarske, Luksemburga, Latvije i Litve, dok je u Albaniji, Češkoj, Estoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj, odgovorilo manje od 6 ispitanika.

Upitnik je u Hrvatskoj popunilo 75 veterinara, od 332 koliko ih je registrirano u vrijeme provođenja ovog upitnika u Hrvatskoj, što čini udio od 22,59 %, odnosno nešto više od jedne petine službenih veterinara. 96 % ispitanika je hrvatske nacionalnosti, 1,3 % nije, a 2,7 % se nije izjasnilo. U ukupnim rezultatima 91 % O/SV radi u vlastitoj zemlji, ali ima izuzetaka u kojima udio lokalnih veterinara svega 6 % i 38 %, kao što su Velika Britanija i Island, te Nizozemska (68%) i Danska (78 %).

Među ispitanicima u HR je bilo 34,7 % žena i 65,3 % muškaraca. Na europskom nivou 54 % su bili muškarci, 45 % žene, dok se 1 % ispitanika nije izjasnio o ovom pitanju. U zemljama u kojima su više od 50 % ispitanika bile žene su Njemačka, Danska, Finska, Francuska, Norveška, Portugal, Srbija i Velika Britanija. U skladu s FVE istraživanjem (FVE, 2019) iz 2019., zabilježen je trend feminizacije u veterinarskoj struci, posebno u zemljama u kojima je to pokazala i anketa, a spomenuto istraživanje ukazalo je da se i na fakultetima javlja ista situacija i da broj žena koje studiraju na veterinarskim fakultetima raste i postaje dominantan u odnosu na broj upisanih muškaraca.
Dob ispitanika se kretala od 29 do 69 godina, s prosječnom dobi koja je iznosila 49 godina.
Žene OS/V su imale prosječnu dob od 45 godina, a muškarci 51. Dobno obilježje populacije O/SV u HR ide u prilog činjenici da je trend sve većeg prisustva žena u ovoj struci prisutan i kod nas.
49 godina je prosječna dob O/SV u cjelokupnom istraživanju s tim da prosječno mlađe OV imaju Austrija (48), Bosna i Hercegovina (45), Finska (43), Island (45), Nizozemska (48), Norveška (42), Portugal (47), Rumunjska (44), Švedska (46), Turska (38) i Velika Britanija (38). Prema dostupnim podacima Schünemann i sur. (2021) utvrdili su da je u Njemačkoj čak 28 % O/SV imaju više od 60 godina.

Što se tiče najvišeg završenog stupnja obrazovanja, 79 % ispitanika završilo je akademski stupanj za doktora veterinarske medicine, a 21 % su magistri znanosti. Niti jedan ispitanik iz HR nije prijavio da ima znanstveni doktorat. Doktora znanosti, osim kod nas nema niti u Danskoj, Finskoj, Irskoj, Portugalu i Srbiji. U HR 32 % ispitanika posjeduju nacionalnu specijalističku diplomu koja je dosta prisutna u ostalim zemljama, a nemaju je O/SV niti u Norveškoj i Sloveniji. Kako u pitanju nije specificirano o kakvoj se diplomi radi, teško je odrediti na što su i sami ispitanici mislili, tj. bilo koji certifikat koji su dobili na tečaju o higijeni i sličnom su mogli smatrati specijalističkom diplomom. Situacija s Europskom specijalističkom diplomom (engl. European Board of Veterinary Specialisation – EBVS) je gotovo obrnuta, u nas nije nitko prijavio da ju ima, a i u ostalim zemljama (14) posjeduje je manji broj ispitanika (4 %). Najviše ispitanika, oko 7 % ispitanika imaju je u Francuskoj, Rumunjskoj, Turskoj i Velikoj Britaniji. S obzirom da kurikulum ovog programa obuhvaća edukaciju vezanu za vrijeme prije, tijekom i nakon klanja koja se odnosi na hranu koja je animalnog podrijetla, mogli bismo očekivati kako će biti nužno da određen broj O/SV u RH završi i ovu specijalizaciju (https://ebvs.eu/colleges/ECVPH).

Nešto malo više od 93 % OS/V je izjavilo da je potrebno iskustvo rada na poslovima veterinara kako bi se moglo raditi kao službeni veterinar.
Ovo je u nas izrijekom bilo navedeno u prijašnjim zakonima o veterinarstvu (HR. 1997, HR. 2007, HR. 2013). Prethodno iskustvo traži se i u ostalim EU zemljama, a raspon potvrdnih odgovara je od 6,9 % u Belgiji do 96,8 % u Bosni i Hercegovini (uz koju HR, Slovenija i Srbija imaju najveći postotak potvrdnog odgovora). Veliki postotak potvrdnih odgovara dan je i na pitanje postoji li specifičan ispit koji se mora položiti prije nego što se postane O/SV, a manje od 10 % ispitanika se slaže u Francuskoj, Grčkoj i Irskoj. U svim zemljama koje su odgovarale na pitanja izjavljeno je da se specifični trening najviše organizira i na fakultetu i od strane nacionalnog nadležno tijela, u većini zemalja više nadležno tijelo, dok u Italiji, Rumunjskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Turskoj i Velikoj Britaniji više na fakultetu. Konačno se može zaključiti kako je pristup obrazovanju i pripremi veterinara kako bi postao O/SV prilično različit u EU zemljama. Očekuje se kako će se to promijeniti i uniformirati u predstojećem vremenu jer na takav pristup bio cilj, a na njega se odnose i odredbe iz relativno nove Uredbe (2019/624).

Prema rezultatima ankete, najviše O/SV u RH radi u klaonici goveda (55%), svinja (53%), malih preživača i peradi ( po 37%), klaonici farmske divljači (17%), kopitara (4%) i lagomorfa (1%).
U EU najviše O/SV radi u klaonici svinja (50%), goveda (44%), malih preživača (30%), peradi (24%), farmske divljači (8%), kopitara (5%) i lagomorfa (3%). Kada govorimo o preradi, u HR najviše O/SV radi u preradi crvenog mesa (39%), onda preradi divljači (17%) te preradi mesa peradi (12%), dok u preradi ribe radi 12 %. U EU ima manje O/SV koji rade u preradi. Tako u preradi crvenog mesa radi 22%, peradi 12%, divljači 7% i riba 6%.

I u HR kao i u EU, 63 % O/SV radi taj posao puno radno vrijeme, dok pola radnog vremena u HR radi 25 %, a u EU 16 % ispitanika. Neka „druga opcija“ bila je izbor kod 12 % ispitanika u HR i 21 % u EU. U HR 40 % rade sami, 52% u timu, 7% ima OA i 1% nešto drugo. U EU 28 % rade sami, 39 % u timu, 23 %u timu s OA, a 9 % sami s više OA, te 3 % nešto drugo. U skladu s Uredbom (EU) 2019/627 u inspekciju mesa moguće je uključiti „službenog pomoćnika“ („official auxiliary“, OA), međutim u našem sustavu ta opcija za sada nije zaživjela.

Prosječna ocjena za vizualnu pouzdanost u inspekciju mesa u HR je viša nego u EU i iznosi 3,69 u odnosu na 3,40, a takav je stav i dodatno potvrđen time što u HR samo 12 % ispitanika izjavilo da je ovakva inspekcija manje pouzdana u odnosu na tradicionalnu, dok u EU to misli čak 19 % ispitanika. Što se tiče mišljenja ispitanika o pouzdanosti inspekcije mesa koja se temelji na riziku (engl. risk-based meat inspection – RBMI) prosječna je ocjena niža od prethodne i iznosi 3,45, dok je u EU 3,13. U HR 24 % a u EU 30 % ispitanika se ne može pouzdati u ovaj pristup. S obzirom da RBMI ovisi o dugim dijelovima sustava, kao što su „informacije o lancu hrane“ (engl. Food chaine information – FCI) i „harmonizirani epidemiološki indikatori“ (engl. Harmonised epidemiological indicators – HEI), moguće je da u tom dijelu sustav još nije zaživio, te je stoga i razumljivo nepovjerenje O/SV u ovakav pristup.

U HR prema rezultatima ankete, O/SV su uglavnom zaposlenici u privatnim tvrtkama (91 %), dok u EU svega 25 % radi za privatnu tvrtku.
U EU najveći broj 40 % je zaposleno u regionalnoj upravi, dok je u državnom nadležnom tijelu za veterinarstvo zaposleno oko 31 %. 91 % je izjavilo da su zaposleni na neodređeno vrijeme, dok je u HR taj tako zaposleno 97 %. Zanimljivo je da su ispitanici u RH odgovorili kako su izuzetni zadovoljni i zadovoljni u 73 % slučajeva, s prosječnom ocjenom zadovoljstva 3,96, što je slično sa zadovoljstvom u EU gdje je prosječna ocjena 3,83 , dok su nezadovoljni u 15 % slučajeva naspram 11% u HR. Rezultati, kako za našu zemlju, tako i za EU u skladu su s nekim drugim studijama o zadovoljstvu veterinara koje su također dobile rezultate o visokom zadovoljstvu ljudi koji se bave ovom djelatnošću (Wojtacka i sur., 2020; FVE, 2019).

Privatna tvrtka je kao poslodavac posebno istaknuta, osim u HR, u Poljskoj i Velikoj Britaniji. U Uredbi (EU) 2017/625 (EU, 2017), propisana je mogućnost delegiranja službenih kontrola na privatne tvrtke, a odluka o organizaciji inspekcijske djelatnosti je ovisna o stavu svake EU zemlju. Rojas (2018) je ovakvu suradnju opisao kao javnoprivatno partnerstvo (JPP) i najvjerojatnije je povezana s političkim odlukama smanjivanja broja zaposlenika u javnom sektoru, ukidanju određenih grupa aktivnosti ili poboljšavanje određenih aktivnosti baš uključivanjem privatnog sektora.

Edukaciju u RH redovno pohađa 72 % ispitanika što je malo više od EU rezultata (70 %).
Njih 25 % povremeno ili rijetko, a 3 % (2 ispitanika) su izjavila da nikad ne pohađaju edukacije. U HR 79 % ih je zadnji puta bilo na edukaciji u vremenu kraćem od godinu dana, a na EU razini izjavilo 69 % ispitanika. U RH ispitanici najviše sudjeluju na edukacijama koje provodi Veterinarski fakultet (59 %), nadležno tijelo (33 %) te EU (5 %), dok u EU najviše (74 %) pohode edukacije koje organizira nadležno tijelo, EU (19 %) i najmanje fakultet (16 %). Uz prosječnu ocjenu svih ispitanika u RH od 3,55, čak 67 % je zadovoljno i vrlo zadovoljno, a svega 10 % nije zadovoljno s dosadašnjim edukacijama. U EU je slična prosječna ocjena i iznosi 3,56. Ispitanici u RH preferiraju da se edukacije održavao uživo (51 %), i da se radi o praktičnim radionicama u objektima (65 %), dok je na EU razini čak 61 % za radionice uživo, a njih 60 % želi praktične radionice. Online treninzi su bolje prihvaćeni na EU razini (32 %) kao i korištenje knjiga i priručnika (13 %) za koje su kod nas izrazili zanimanje u 8 % za oba slučaja. Velika većina (72 %) nije nikada bila predavač (mentor). S obzirom da u skladu s Uredbom 625/2017 O/SV moraju imati mentora, može se očekivati da će se ova statistika izmijeniti u budućnosti. Inače u EU 44 % ispitanika nije imalo iskustva u provođenju treninga, dok se time bavi redovno ili ponekad njih 50 %, znači znatno veći broj nego u RH.

Ispitanici su u anketi imali mogućnosti odabrati teme koje su do sada slušali na edukacijama i koje bi im bile zanimljive za buduće edukacije.
U Tablici 1. prikazani su odgovori i napravljena je usporedba s provedenim i potrebnim edukcijama koje su rezultat ankete na EU razini. Prilično jednako rangirane teme su one vezane za novu legislativu u području veterinarske inspekcije, koja je na prvom ili drugom mjestu. Ostali se interesi više ili manje razlikuju.

▲

Zaključak

---

Ovo je bilo prvo opsežno ispitivanje o osobitostima specifične populacije veterinara (ovlaštenih/službenih) koja se bavi nadzorom dobrobiti životinja koje se dopremaju na klanje i nadzorom mesa i proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih za prehranu ljudi. Odgovori koji su zaprimljeni u Hrvatskoj u odnosu na prosječne od govore iz EU ukazuju na određene sličnosti, ali i manje razlike u toj populaciji. Može se zaključiti da unatoč različitim pristupima i nekim osobnim preferencijama, veterinari koji rade kao O/SV u RH su uglavnom muškarci, srednje prema starijoj radnoj dobi, koji su zadovoljni sa svojim zanimanjem i radom kojim se bave, te čak i s povjerenjem u noviji vizualni način inspekcije, sa željom da se i dalje educiraju, i to najvažnije u području zakonskih odredbi. Unatoč određenim razlikama između populacija O/SV u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU, te će razlike u budućnosti vjerojatno biti sve manje, najviše iz razloga zajedničkog zakonodavstva, ali i ujednačenog pristupa ovoj važnoj i odgovornoj djelatnosti očuvanja zdravlja ljudi, za koje se u velikoj europskoj zajednici teži da svugdje bude na podjednakoj razini.

Literatura [… prikaži]

▲

OFFICIAL/AUTHORISED VETERINARIANS – DEMOGRAPHIC DATA IN CROATIA AND COMPARISON WITH EU COUNTRIES

---

Brigita Hengl, Eduarda Gomes Neves, Margarida F. Cardoso, Nevijo Zdolec, Mirela Juras

---

Abstract
An extensive survey in which demographic data on official/authorised veterinarians was collected was conducted for the first time in the territory of the EU and neighboring countries, and 29 countries participated in it. The goal was to gain an insight into the population of official/authorized veterinarians at a time when changes had already begun to be noticed both in gender equality and in the new approach to meat inspection that has been implemented for about 10 years, and which significantly changed the previous way of conducting veterinary-sanitary inspection in the slaughterhouse. The paper describes the situation in the Republic of Croatia and compares it with the average result for the same demographic category in other EU countries. Despite minor differences in the results of these two groups, there are also many similarities. Considering that the adaptation to the legislation is still ongoing, and that it is present to varying degrees in the EU countries, it can be expected that the differences between the EU countries will be evan smaller in the future.

Key words: official veterinarian, authorised veterinarian, demography, Croatia, Europen Union.

Vezano (ovlašteni veterinari, RIBMINS, službene kontrole):

• 17. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane
• Utvrđena nova 4 slučaja afričke svinjske kuge
• Prva sjednica Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge
• Nove “edukacije” za ovlaštene veterinare OVO i veterinarske inspektore DIRH
• VA Brinje nudi posao