1Bačić, G., 2J. Daud, 3M. Benić, 1T. Karadjole, 1M. Lojkić, 1N. Prvanović Babić, 1M. Samardžija, 1J. Šavorić, 1I. Butković, 4I. Bačić, 2T. Fumić, 1N. Maćešić
kontakt: bacic@vef.hr, 1 Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Zagreb, Heinzelova 55, 2 doktorant Veterinarski fakultet Zagreb, Heinzelova 55, 3 Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Savska 143, 4 studentica 6. godine Veterinarski fakultet Zagreb, Heinzelova 55
Izlaganje sa skupa: 15. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj
Sažetak
Gornja granica proizvodnosti životinja je praktički već odavno došla do svojih limita. Današnje krave iako genetskim potencijalom odgovaraju većoj proizvodnji mlijeka jednostavno ne mogu unijeti dovoljno energije da bi se taj potencijal ostvario. Svako daljnje forsiranje visoke proizvodnje neminovno dovodi do ozbljnih zdravstvenih problema. Dovoljne su male promjene da životinje izgube tu ravnotežu i od zdravih postanu bolesne.
Najvažniji je zadatak veterinara konstantno praćenje zdravlja i proizvodnosti mliječnih krava (ili bilo kojih drugih proizvodnih životinja). Korištenje rezultata najnovijih istraživanja i upotreba novih generacija lijekova i vakcina pomoći će u održavanju visoke proizvodnje u zdravom stadu.
Uvod
Broj somatskih stanica utječe na »SVE NA FARMI«
BSS ima utjecaj na sve segmente farme pa smanjenje BSS-a nudi brojne mogućnosti povećanja zarade. Današnji zakonski dozvoljeni prag BSS-a od 400.000/ml nije dovoljan i zapravo je mrtvo slovo na papiru.
Za primjer možemo uzeti najbolju trećinu stada koja ima BSS 132.000/ml i najgoru trećinu gdje je BSS 284.000/ml. Ovu razliku možemo izraziti i kao 5,5 l/dan veću proizvodnju mlijeka u krava s manjim BSS-om što iznosi oko 150 Eura ili cca 1000 kuna godišnje veću zaradu. Treba imati na umu da je gubitak mlijeka na svakih BSS od 100.000ml oko 3 litre. Znajući taj podatak, prag od 200.000/ml čini se previsok i treba stremiti vrijednostima od 150.000/ml ili čak 100.000/ml i manje.
Da li je moguće ostvariti BSS ispod 100.000/ml?
- Stalni monitoring BSS-a uključuje permanentnu provjeru individualnog BSS-a i pojavu novih infekcija. Treba izraditi protokole za identifikaciju uzročnika mastitisa i njihovo liječenje.
- Smanjenje rizičnih čimbenika za nastanak mastitisa donosi financijsku korist tj. smanjuje troškove liječenja nastalih mastitisa. Postoje genomska testiranja (Clarifide Plus®, Zoetis) koja pokazuju koje su životinje s velikom vjerojatnošću otpornije na nastanak mastitisa od ostalih. Istraživanja su pokazala da najbolja četvrtina stada, prema genomskim testovima, uključuje krave koje imaju 47% manje slučajeva mastitisa (McNeel et al., 2017). To znači da te krave trebaju dvostruko manje antibiotika, dvostruko manje mlijeka se odbacuje zbog karence i pola manje dana provedenih odvojene od ostatka stada zbog
liječenja u usporedbi s kravama iz najgore četvrtine stada. - Prevencija novih infekcija – primjer je broj koliformnih infekcija oko 4 puta veći u suhostaju nego u laktaciji (National Mastitis Council, 2016). Znači da prilikom ulaska u suhostaj moramo imati protokole koji će osigurati izlječenje postojećih infekcija, ali i spriječiti nastanak novih. To znači da krave u suhostaju tretiramo antibioticima za zasušenje, sisnim zatvaračima i vakcinacijom protiv koliformnih infekcija ako su takve česte na farmi.
BSS utječe na mnoštvo čimbenika na mliječnoj farmi koji su povezani uz profitabilnost
BSS ne trebamo gledati samo kroz povećani rizik za mastitis ili mogući gubitak premija zbog loše kvalitete mlijeka. Mnoge studije (Chebel, 2007, Hertl et al., 2010, Hertl et al., 2014, Lavon et al., 2011) pokazuju da BSS znatno utječe na reprodukciju i produženje servis perioda nakon teljenja. To se događa zbog negativnog fiziološkog efekta koji visok BSS ima na reprodukcijski sustav krava.
Lošija reprodukcija znači slabiju zaradu farme zbog povećanja troškova za remont stada. Viši BSS često se povezuje i s povećanom smrtnošću. Ovi podatci ne moraju nužno biti povezani s mastitisima, već izlučenje takvih krava provodimo iz različitih razloga.
Nije krivo ako kažemo da je BSS zapravo pokazatelj cjelokupne brige i držanja krava na nekoj farmi. Farme koje uspijevaju držati niski nivo BSS-a uspješnije su u izbjegavanju svih rizičnih čimbenika za zdravlje životinja.
Kako izbjeći ponovljene slučajeve matitisa pomoću jednostavnih svakodnevnih rutina?
- Znajući da je povišen BSS pokazatelj subkliničkih mastitisa treba težiti cilju da nemamo više od 10% krava s BSS višim od 200.000/ml u prvih 45 dana nakon teljenja. Radi uspješnosti provedbe treba formirati posebne individualne liste za krave koje imaju BSS viši od 200.000/ml da bi obratili veću pažnju upravo na te krave.
- Osigurati kompletno bakteriološko izlječenje; dobro je poznato da krave koje su samo klinički, ali ne i potpuno bakteriološki izliječene, pokazuju kasnije ponovljene slučajeve mastitisa ili liječene infekcije prelaze u kronične.
Uspješnost liječenja svakog pojedinog slučaja mora se pratiti (smanjenje broja ponovljenih infekcija i smanjenje BSS-a). Samo tako ćemo znati da li je liječenje bilo uspješno. Krave obično u početku liječenja dobro reagiraju, ali ako se liječenje nije provede kompletno u dozama i vremenskom periodu kao u uputama, često dolazi do ponavljanja infekcije ili rezistencije mikroorganizama na pojedine lijekove. Uvijek treba poštovati doze i vremenske okvire u kojim treba davati lijekove jer sve drugo je puno opasnije i štetnije.
Koliki su troškovi mastitisa?
Gledajući subkliničke mastitise stvari su još alarmantnije. Uvijek ima znatno više subkliničkih od kliničkih slučajeva. Iako postoji tendencija da »nešto što ne vidimo ne trebamo liječiti« financijski gubitci su preveliki da bi ih zanemarivali.
- Računica je da ako krava ima BSS viši od 200.000/ml u prvih 30 – 45 dana laktacije, u toj će laktaciji (ako se ne liječi) izgubiti između 150 i 700 litara, a ta količina množi se s cijenom mlijeka na pojedinom tržištu. (Kirkpatrick and Olson, 2015).
- Takve krave sklonije su razvoju kliničkog oblika mastitisa 2,5 puta više od ostatka stada u prvih 60 dana laktacije što drastično povećava troškove (Kirkpatrick and Olson, 2015).
- Ako ih usporedimo s ostatkom stada te krave imaju 3 puta veću šansu da će biti izlučene u prvih 60 dana laktacije (Hertl et al., 2011)
- Isto tako takve krave imaju 17 dana duži servis period (Chebel 2007, Hertl et al., 2010, Hertl et al., 2014, Lavon et al., 2011).
Veterinari i farmeri školovani su da uoče simptome bolesti i onda interveniraju.
Kad nema simptoma nema niti liječenja, ali to nije uvijek točno. Vidi se to u individualnim mjesečnim mjerenjima BSS-a i u mjerenjima BSS-a u laktofrizu gdje svatko može uočiti povećanje BSS-a. Prvi korak je izdvojiti sve krave s BSS-om većim od 200.000/ml pri prvom testu (30 – 45 dana laktacije). Većina dobrih vlasnika i veterinara odmah izdvoji ovakve krave kako bi mogli obratiti više pažnje na njih. Osim ovih krava koje treba izdvojiti postoji još nekoliko stvari na koje treba obratiti pažnju.
- Provjeriti postotak krava koje imaju BSS viši od 200.000/ml na prvom testu
- Prvotelke nemaju prethodnu povijest mastitisa ali mogu razviti mastitis odmah na početku laktacije. Treba usporediti broj prvotelki s povišenim BSS s kravama viših laktacija.
- Poželjno je ne imati više od 10% krava s visokim BSS-om u prvih 45 dana laktacije. Radi boljeg pregleda treba uzeti liste za minimalno godinu dana kako bi imali pravi uvid u situaciju jer se broj krava s povišenim BSS-om na početku laktacije može jako razlikovati iz mjeseca u mjesec. Njihov postotak tijekom godinu dana dat će nam realniju sliku situacije na farmi.
- Napraviti krizne liste za krave s visokim BSS
- Izdvojiti sve krave s BSS-om višim od 200.000/ml koje zaslužuju povećanu pažnju
- Uključiti veterinara
- Podijeliti liste takvih krava s veterinarom
- Veterinar treba izraditi protokole za promatranje, uzimanje uzoraka mlijeka za bakteriološke pretrage i liječenje infekcija temeljeno na specifičnim uzročnicima koji se otkriju bakteriološkom pretragom. Samo ovakav pristup osigurati će maksimalan uspjeh i bakteriološko izlječenje.
- Napraviti listu patogenih uzročnika mastitisa
- Utvrditi četvrti s visokim BSS-om pomoću mastitis testa ili nekom drugom provjerenom metodom.
- Uzeti uzorke iz svih inficiranih četvrti da bi utvrdili specifičnog uzročnika
- Jednom kada utvrdimo sve uzročnike možemo napraviti mapu patogenih uzročnika mastitisa na farmi.
- Nju koristimo da bi izabrali najbolji način i vrstu liječenja.
- Uvođenje rutinske bakteriološke pretrage krava na početku laktacije pomoći će da shvatimo koji su najčešći uzročnici tijekom suhostaja i na taj način možemo popraviti protokole pri zasušenju. Isto tako možemo poboljšati higijenu i držanje krava tijekom suhostaja.
- Liječiti subkliničke mastitise (iako je česta praksa ne liječiti)
- Liječenje subkliničkih slučajeva povećava mogućnost da se infekcija izliječi prije nego postane kronični ili klinički oblik. Normalno je da starije krave imaju viši BSS na prvom testu od prvotelki. Primjer ovakvog liječenja je upotreba antibiotika za zasušenje i sisnih zatvarača prilikom zasušenja tih starijih krava, nakon čega možemo očekivati iste ili čak neznatno bolje rezultate BSS-a nego kod krava u prvoj laktaciji. Veterinar treba odrediti koji slučajevi subkliničkih mastitisa se trebaju liječiti jer nije svaka krava s povišenim BSS-om kandidat za liječenje. Veterinar treba proučiti kompletnu zdravstvenu anamnezu krave, a posebno dio povezan sa zdravljem vimena. Prilikom odluke o liječenju treba uzeti u obzir rezultate bakteriološke pretrage mlijeka, stadij laktacije, paritet, prethodne slučajeve kliničkih mastitisa i četvrti koje su bile zahvaćene, prethodne rezultate mjerenja BSS-a, kronicitet slučajeva masitisa, ostale zdravstvene probleme (pneumonije, šepavost, metabolički poremećaji), podatke o proizvodnji mlijeka i reprodukcijske parametre.
Krave koje imaju povišen BSS na prvom testu nakon telenja tijekom laktacije imaju oko 250 litara manje mlijeka nego krave koje su imale slučaj kliničkog mastitisa tijekom prvih 60 dana laktacije (Kirkpatrick and Olson, 2015). Ovaj podatak upućuje na važnost prevencije kliničkih i subkliničkih oblika mastitisa u prvih 60 dana laktacije.
Zaključak
Literatura [… prikaži]