Španjolska gripa – 100 godina

8. kolokvij iz povijesti i filozofije znanosti

U četvrtak 29. studenog 2018. godine, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska zaklada za znanost u suradnji sa Zavodom za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici, održala je 8. kolokvij iz povijesti i filozofije znanosti u sklopu istraživačkoga projekta Hrvatska znanstvena i filozofska baština Transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća u Europskom kontekstu, na temu „Španjolska gripa – 100 godina”.Pozdravne riječi sudionicima uputili su akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice.
“Danas nas je okupila španjolska gripa čija se pandemija događala u pozadini Prvog svjetskog rata”, kazao je u uvodnim riječima akademik Željko Cvetnić.

“Dok danas razmišljamo o prijetnji virusom influence koji će evoluirati ili kao rekombinirani vrlo patogeni virus opet napasti svijet, stvarno ne možemo zaobići ovu pandemiju koja se pojavila 1918. godine, koja je stvarna paradigma noćne more. Španjolska gripa bila je najveća prirodna katastrofa početkom dvadesetoga stoljeća od koje je tada oboljela trećina svjetske populacije. Dakle, oko petsto milijuna ljudi je tada imalo kliničke znakove influence, a prema dostupnim podatcima, umrlo je između 50 i 100 milijuna ljudi, što je pet puta više u odnosu na broj od 10 do 15 milijuna ljudi poginulih u ratnim zbivanjima Prvog svjetskoga rata.” Iz knjige gđe Gine Kolate o pandemiji gripe iz 1918. godine, objavljene 2001. godine citirao je “da se bolest pojavi danas i usmrti jednaki broj američkog stanovništva, umrlo bi više od milijun i pol Amerikanaca. Ubila bi više ljudi u jednoj godini nego što ih svake godine umre od srčanih bolesti, raka, moždanog udara, kroničnih plućnih bolesti, AIDS-a, Alzheimerove bolesti. Epidemija je utjecala na tijek povijesti ubijajući više Amerikanaca u jednoj godini nego što ih je umrlo u bitkama u Prvom i Drugom svjetskom ratu, Korejskom i Vijetnamskom ratu. Unatoč svega, ostala je u sjeni velikog rata. Španjolska gripa može se smatrati povijesnom nezgodom i posljedicom Prvog svjetskog rata”.

Nakon uvodnih riječi akademika Cvetnića, ugledni auditorij je pozdravio Dražen Barišić, gradonačelnik Grada Velike Gorice, grada koji je kao šesti po veličini u Republici Hrvatskoj svjestan svoje pozicije te poput pravoga mecene u svakom pogledu podržava i potiče rad ne samo novoga Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU čiji je domaćin, nego i svih drugih aktivnosti koje doprinose njegovoj intelektualizaciji. Gradonačelnik Barišić iskazao je veliko zadovoljstvo suradnjom sa HAZU pa tako i sudjelovanjem Grada u ovakvom serijalu, naglasivši kako Grad Velika Gorica tako značajan proces ne provodi samo kroz kadrove nego i kroz svoje visoko i srednje školstvo.

Predavanje Španjolska gripa: povijesni kontekst teorije patocenoze održao je prof. dr. sc. Nikola Anušić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nakon njega je dr. sc. Vladimir Savić, predstojnik Centra za peradarstvo HVI, održao predavanje na temu Virusi influence (gripe): od ptica do ljudi.

Moderator kolokvija prof. dr. sc. Željko Dugac, ispred Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, kazao je kako je ideja ovih kolokvija prije svega da se potakne znanstvena zajednica, znanstvenici, a jednako tako i studenti različitih područja i humanističkih znanosti i medicine da na drugačiji način počnu promišljati o svojoj struci i o njezinoj povijesti, čime se postojeći okviri šire i izmještaju unutar interdisciplinarnih proučavanja. Lepeza predavača na dosadašnjim kolokvijima bila je u akademskom smislu prilično široka, od doktorskih studenata do znanstvenika s dugogodišnjim bogatim znanstvenim karijerama, a najvažnija ideja da se inspiriraju i potaknu mlađi te intrigiraju starije generacije znanstvenika i izazove njihova reakcija kako bi uključili svoje bogato znanje i u znanstvena promišljanja najnovijega doba.