Divlje životinje i divljačDobrobit, zaštita i zbrinjavanje

Spašavanje dinarske populacije risa od izumiranja

Silvia Blašković, dr. med. vet.,
Ira Topličanec dr. med. vet.


Prenešeno iz časopisa VETERINAR br. 58-2, 2020.[download/preuzmi pdf ovdje]

LIFE Lynx je međunarodni projekt s ciljem zaustavljanja izumiranja dinarske i jugoistočne alpske populacije risa u kojemu sudjeluju Hrvatska, Slovenija, Italija, Rumunjska i Slovačka. Naime, nakon izumiranja krajem 19. stoljeća, dinarska populacija je ponovno uspostavljena 1973. reintrodukcijom šest životinja iz Slovačke u Sloveniju, te su svi risovi koji danas žive u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini potomci tih šest životinja. Kako bi se zaustavilo daljnje parenje u srodstvu i održala postojeća populacija risa, nužno je naseljavanje novih, zdravih jedinki.

Slika 1. Ispuštanje risa Alojzija u NP Paklenica
S tim su ciljem prošle godine u Dinaride ispuštena dva risa, dok je ove godine pet risova iz slovačkih i rumunjskih Karpata uspješno preseljeno u Hrvatsku i Sloveniju unatoč epidemiološkoj situaciji. Osim risa Pina u Hrvatsku je u ožujku ove godine ispušten ris Alojzije u Nacionalnom parku Paklenica.

Do ožujka 2024. planirano je naseljavanje ukupno 14 risova iz Karpata u Dinaride, dakle još minimalno jedan ris ispušten u Hrvatsku, a preostalih šest u Sloveniju.
Od risova koji će biti premješteni u Sloveniju jedan će biti ispušten u dinarski dio uz hrvatsku granicu, a ostalih pet u alpski dio uz Italiju. Kako ondje trenutačno nema risova, cilj je stvaranjem nove jezgre životinja povezati risove u Dinaridima i Alpama kako bi se omogućio prirodni protok gena i dugoročno održala genska raznolikost ovih ugroženih populacija.

Prilikom hvatanja u Slovačkoj ili Rumunjskoj od svake se jedinke uzimaju uzorci (krv, brisovi sluznica, izmet) te se cijepe protiv bjesnoće. Uzorci se zatim šalju na Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kako bi se uradile pretrage na prisutnost virusnih bolesti – herpesvirusi, koronavirus, panleukopenija mačaka, virus mačje imunodeficijencije (FIV) i virusna leukemija mačaka (FeLV).

Slika 2. Ris u karantenskoj nastambi
Doru, prvi ris ispušten u Hrvatskoj u svibnju 2019., bio je pozitivan na panleukopeniju mačaka, no bez kliničkih znakova. Kako je panleukopenija vrlo kontagiozna zarazna bolest, Doru je bio u izolaciji uz stroge epidemiološke mjere te je transportiran i ispušten u Hrvatskoj tek nakon negativnog nalaza serološkog testiranja.

Praćenje zdravstvenog statusa životinja koje ulaze u malobrojne i genski oslabljene populacije, kao što je dinarska populacija risa, iznimno je važno jer bi pojava zarazne bolesti mogla biti kobna za takvu populaciju. Projektni tim ima predviđen protokol za ovakve slučajeve jer je to realan rizik koji treba uzeti u obzir prilikom rada s divljim i domaćim životinjama. Među ostalim to i je svrha karantene – dijagnostika i sprečavanje širenja potencijalnih zaraznih i parazitskih bolesti.

Sve su ispuštene životinje opremljene telemetrijskim ogrlicama koje sadržavaju GPS/GSM i VHF tehnologiju zahvaljujući kojima se prati njihovo kretanje kako bi se utvrdilo jesu li risovi uspostavili svoj teritorij te imaju li potomstvo sa ženkama s tog područja. Osim telemetrijskim ogrlicama to se postiže analizom DNA izolirane iz uzoraka izmeta i dlaka te redovitim pregledavanjem snimki s automatskih kamera postavljenih po šumi.

Slika 3. Kretanje risa Goru zabilježeno pomoću fotozamke i telemetrijske ogrlice
Na taj je način otkriveno da je ris Goru, koji je ispušten 2019. u Sloveniji, uspostavio svoj teritorij u blizini Male Gore u Sloveniji. Na istom je području već bila prisutna ženka Teja, čije je kretanje također praćeno pomoću telemetrijske ogrlice. Teja je u kolovozu 2019. na svijet donijela mladunca za kojega se opravdano smatralo da je potomak ispuštenog risa. Nakon što su znanstvenici u siječnju ove godine uhvatili mladunče, potvrdili su da se radi o ženki te DNA analizom dokazali da je otac zaista ispušteni ris Goru. Risovica je nazvana Mala i time je potvrđeno prvo uspješno miješanje gena risova iz Karpata s našom populacijom.

Idući važan korak jest neinvazivnom metodom prikupiti što veći broj uzoraka genskog materijala (dlaka, urin i/ili izmet) na područjima gdje su ispušteni risovi uspostavili teritorij.
Analiza prikupljenih uzoraka ima za cilj zabilježiti genski profil jedinki dinarskih risova koji se kreću istim područjem te uspješnost reprodukcije ispuštenih risova. Dokazivanje potomaka karpatskih risova unutar dinarske populacije najvredniji je pokazatelj uspješnosti repopulacije koja osigurava opstanak dinarske i jugoistočne alpske populacije risa.

Vezani sadržaji

Okrugli stol „Praćenje i očuvanje sentinel vrsta – dobrog dupina i morskih kornjača u Jadranskome moru“

Urednik

“VETERINAR” :: znanstveno-stručni časopis studenata veterinarske medicine

Urednik

Marinet – Umrežavanje u marikulturi: Primjena novih tehnologija za diversificiarnu održivu akvakulturu usmjerenu na zdravo društvo i konkurentne regije

Urednik

Epizootiološki čimbenici infekcije respiratornim koronavirusom pasa u Republici Hrvatskoj

Urednik

Bakterijske zoonoze u pasa

Urednik

U uzgoj riba i školjkaša uključuje se umjetna inteligencija

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više