Silvia Blašković, dr. med. vet.,
Ira Topličanec dr. med. vet.
Do ožujka 2024. planirano je naseljavanje ukupno 14 risova iz Karpata u Dinaride, dakle još minimalno jedan ris ispušten u Hrvatsku, a preostalih šest u Sloveniju.
Od risova koji će biti premješteni u Sloveniju jedan će biti ispušten u dinarski dio uz hrvatsku granicu, a ostalih pet u alpski dio uz Italiju. Kako ondje trenutačno nema risova, cilj je stvaranjem nove jezgre životinja povezati risove u Dinaridima i Alpama kako bi se omogućio prirodni protok gena i dugoročno održala genska raznolikost ovih ugroženih populacija.
Prilikom hvatanja u Slovačkoj ili Rumunjskoj od svake se jedinke uzimaju uzorci (krv, brisovi sluznica, izmet) te se cijepe protiv bjesnoće. Uzorci se zatim šalju na Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kako bi se uradile pretrage na prisutnost virusnih bolesti – herpesvirusi, koronavirus, panleukopenija mačaka, virus mačje imunodeficijencije (FIV) i virusna leukemija mačaka (FeLV).
Praćenje zdravstvenog statusa životinja koje ulaze u malobrojne i genski oslabljene populacije, kao što je dinarska populacija risa, iznimno je važno jer bi pojava zarazne bolesti mogla biti kobna za takvu populaciju. Projektni tim ima predviđen protokol za ovakve slučajeve jer je to realan rizik koji treba uzeti u obzir prilikom rada s divljim i domaćim životinjama. Među ostalim to i je svrha karantene – dijagnostika i sprečavanje širenja potencijalnih zaraznih i parazitskih bolesti.
Sve su ispuštene životinje opremljene telemetrijskim ogrlicama koje sadržavaju GPS/GSM i VHF tehnologiju zahvaljujući kojima se prati njihovo kretanje kako bi se utvrdilo jesu li risovi uspostavili svoj teritorij te imaju li potomstvo sa ženkama s tog područja. Osim telemetrijskim ogrlicama to se postiže analizom DNA izolirane iz uzoraka izmeta i dlaka te redovitim pregledavanjem snimki s automatskih kamera postavljenih po šumi.
Idući važan korak jest neinvazivnom metodom prikupiti što veći broj uzoraka genskog materijala (dlaka, urin i/ili izmet) na područjima gdje su ispušteni risovi uspostavili teritorij.
Analiza prikupljenih uzoraka ima za cilj zabilježiti genski profil jedinki dinarskih risova koji se kreću istim područjem te uspješnost reprodukcije ispuštenih risova. Dokazivanje potomaka karpatskih risova unutar dinarske populacije najvredniji je pokazatelj uspješnosti repopulacije koja osigurava opstanak dinarske i jugoistočne alpske populacije risa.
- Istraživanje retrovirusnih infekcija u ugroženoj populaciji euroazijskog risa (Lynx lynx) u Hrvatskoj
- Karpatski risovi pristižu u spas dinarskoj populaciji
- Koliko risova živi na Velebitu?
- Lovstvo u Republici Hrvatskoj – održivo gospodarenje s divljači
- CARNIVORA DINARICA – Prekogranična suradnja za dugoročno očuvanje velikih zvijeri