Specifičnosti njege i pravilnog držanja gravidnih kobila

Izv. prof. dr. sc. Nikica Prvanović Babić
Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Heinzelova 55, Zagreb, e-mail: nikica@vef.hr

▲
U cilju dobivanja zdravog vitalnog ždrebeta neobično je važno obratiti pažnju na sam tijek gravidnosti te kobili osigurati adekvatnu njegu, zdravstvenu skrb i optimalne uvjete. Iako je pristup svakoj kobili individualan i ovisi o čitavom nizu faktora, ipak postoje određene postavke koje definitivno pomažu boljoj kvaliteti života gravidne kobile i posljedično kvalitetnom potomstvu. Također je važno poznavati sve fiziološke promjene koje prate graviditet kako bismo na vrijeme uočili svako odstupanje koje bi moglo dovesti do abortusa ili prijevremenog poroda te na vrijeme uočili znakove fiziološkog poroda. Prosječno trajanje gravidnosti u kobila iznosi 335 do 342 dana. Premda se ždrijebad rođena i prije 305. dana gravidnosti uz dobru njegu iznimno uspiju održati na životu i odrasti u zdrave i vitalne jedinke, u načelu smatramo da je ždrijebad rođena 300.-320. dana prijevremeno rođena, slabo vitalna i ima manje šansi za preživljavanje.

Također je vrlo važno utvrditi koji je uzrok prijevremenog poroda kako se takve pojave ne bi ponavljale ako i ako je ždrijebe rođeno u terminu (320.-342. dan) a svejedno je slabo vitalno i nezrelo. Ponekad graviditet traje i znatno dulje, oko 360 dana a da nema vidljivih znakova bilo kakvog poremećaja ni na plodu ni na majci, već se oždrijebi sasvim normalno i zdravo ždrijebe, kao da je rođeno 335. do 342. dana. To se objašnjava dosad još nedokazanom teorijom po kojoj zametak u kobile miruje određeni vremenski period tijekom prva dva mjeseca gravidnosti a potom «oživi» i normalno nastavi rasti.

Na duljinu gravidnosti utječe i godišnje doba pa tako kobile koje koncipiraju u veljači i ožujku najčešće nose 5-10 dana dulje od onih koje koncipiraju u svibnju i lipnju. Ukoliko kobilama koje koncipiraju krajem zime i u rano proljeće promijenimo svjetlosni režim i izložimo ih većem broju sati na svjetlu dnevno, tada će se graviditet skratiti za navedenih 5-10 dana. Od ostalih čimbenika koji utječu na duljinu gravidnosti treba istaknuti spol ždrebeta, prehranu kobile, okolišni stres i utjecaj toksina unesenih hranom (prvenstveno ergot alkaloida) od kojih neki mogu biti prisutni u zagađenom sijenu i pašnjacima. Poznati su i slučajevi kada je kobila nosila mrtav plod koji je otkriven tek nakon što je uvelike premašila termin poroda.

Vlasnicima gravidnih kobila se stoga preporuča da osiguraju kontinuirani nadzor nad gravidnim kobilama, naročito u posljednjem mjesecu gravidnosti. U slučaju bilo kakvih odstupanja od normalnog ponašanja, potrebno je odmah pozvati veterinara koji će pregledati i kobilu i fetus jer je svako oboljenje u tom razdoblju uzročno posljedično povezano i utječe i na zdravlje i na dobrobit i kobile i ždrebeta.

▲

Preventivna zdravstvena njega i veterinarska kontrola gravidne kobile

Kobila koja je pripuštena treba biti pregledana kako bi se utvrdilo da li je ždrebna.
Iako neki uzgajivači smatraju da je kobila ždrebna ako se ne tjera nakon pripusta to nije siguran znak. Ponekad se kobile koje nisu ždrebne prestanu tjerati dok se neke koje su ždrebne i dalje tjeraju. Jako je opasno pripuštati ždrebne kobile koje se tjeraju jer pripust najčešće izazove pobačaj. Stoga je sve pripuštene kobile potrebno pregledati ili uzeti uzorak krvi odnosno mokraće i poslati u laboratorij da se napravi test na ždrebnost. Sigurne i pouzdane metode dijagnostike ždrebnosti su slijedeće:

1. Ultrazvučni pregled daje sigurnu dijagnozu od 15. dana nakon pripusta pa sve do ždrijebljenja
2. Rektalna pretraga daje sigurnu dijagnozu od 30 dana nakon pripusta pa sve do ždrijebljenja
3. Laboratorijska pretraga krvi daje pouzdan nalaz na ždrebnost od 60. do 150 dana ždrebnosti
4. Laboratorijska pretraga mokraće daje pouzdan nalaz na ždrebnost od 150.-300. dana ždrebnosti

Ultrazvučni pregled daje sigurnu dijagnozu od 15. dana nakon pripusta pa sve do ždrijebljenja. Kobilu bi trebalo pregledati dva puta. Prvi put u ranoj fazi (15.-18. dana od pripusta) kako bi se utvrdilo da li je ostala ždrebna te da bi se vidjelo da li kobila nosi blizance. Ukoliko kobila ne nosi blizance, potrebno ju je pregledati ponovno oko 45. dana ždrebnosti kako bismo utvrdili da se ždrijebe normalno razvija. Ukoliko je nalaz uredan takva kobila se ima veoma velike šanse oždrijebiti pod uvjetom da joj pružimo adekvatnu njegu i skrb.

Ukoliko kobila nosi blizance potrebno je što prije izvršiti medicinsku redukciju blizanaca na samo jedan plod. Opasno je ostaviti kobilu da nosi blizance do termina jer najčešće dođe ili do pobačaja ili do teškog poroda. Osim toga, blizanci nikada ne izrastu u kvalitetne konje. Pojava blizanaca je nasljedna i često se ponavlja pa je kobilu koja je jednom imala blizance potrebno češće pregledavati.

Preventivne mjere koje se preporučuju vlasnicima gravidnih kobila prvenstveno uključuju imunizaciju protiv čitavog niza zaraznih bolesti čija je funkcija dvojaka: zaštita kobile, a potom i njenog potomka, putem prijenosa pasivne imunosti. Naime, iako su antitijela koja nastaju kao odgovor na vakcinaciju prevelika da bi prešla kroz posteljicu iz ona se selektivno luče u kolostrum i time omogućuju pasivnu imunizaciju novorođenčeta. Najoptimalnije je imunizirati kobilu 3-4 tjedna prije očekivanog poroda. Izbor vakcina koje ćemo aplicirati gravidnoj kobili ovisi o više faktora pa je najbolje primijeniti individualni pristup koji ovisi o epizotiološkoj situaciji, stanju na ergeli i zdravstvenom stanju svakog pojedinog grla. Preporuča se svakako vakcinirati kobile protiv:

Od ostalih preventivnih mjera svakako se preporuča kobilama pregledati zube svakih 6-12 mjeseci te izbrusiti sve eventualno oštre rubove kutnjaka što će pomoći održavanju optimalne kondicije i spriječiti poteškoće s uzimanjem hrane. Nadalje, potrebno je redovito provoditi dehelmentizaciju. Antihelmintici u načelu ne škode gravidnim kobilama premda i tu postoje određene iznimke. Bez bojazni možemo primjenjivati preparate koji sadrže ivermektin, pirantel pamoat, pirantel tartrat, tiobendazol, fenbendazol i piperazin. Kambendazol ne smijemo primjenjivati tijekom prva 3 mjeseca graviditeta, a uvijek je dobro prije primjene i bilo kojeg drugog antihelmintika pogledati uputu proizvođača. Učestala je praksa u nekim zemljama Zapadne Europe da se kobili na dan ždrijebljenja aplicira ivermektin kako bi se spriječila invazija sa Strongiloides westeri čije larve invadiraju ždrijebe otprilike 4. dana poslije poroda, a prenesu se s majke na novorođenče.

Općenito je dobro provoditi koprološke pretrage i obratiti pažnju na management pašnjaka (gustoća i rotacija grla na paši) kako bi zaštita od parazitarnih invazija mogla biti kompletna.

Kobile moramo promatrati i s obzirom na tjelesnu kondiciju jer i o njoj uvelike ovisi normalan rast i životni vigor fetusa u razvoju. Najbolje se razvija ždrebad kobila čiji BCS (body condition score) iznosi 6-7, ukoliko BCS mjerimo u rasponu 1-9. Kobilama čiji je BCS lošiji možemo pomoći tako da im poboljšamo hranidbu i posljedično kondiciju što može pomoći u održanju gravidnosti i razvoju ploda. Nije dobro niti da su kobile pretile jer tada rađaju slabo vitalnu, premalenu i slabu ždrijebad. Svakako je potrebno hranidbu prilagoditi razvoju ploda, a po porodu razini laktacije. Hranidbu je potrebno pojačati osobito u zadnjem tromjesečju jer 60-65% razvoja ploda otpada na zadnja tri mjeseca a kako u tom periodu plod zauzima veliki dio abdomena hranidba mora biti takva da ne optereti crijeva. Obrok mora biti uravnotežen, a od minerala su osobito bitni kalcij i fosfor. Nadalje, da bismo spriječili pojavu osteohondroze u fetusa bolje je kalcij dati primiješan u smjesu nego da kobila može uzimati kalcij ad libitum iz blokova koji sadrže sol i minerale. Od ostalih minerala važni su cink, bakar, mangan, jod i selen.
Također je kobilama važno osigurati dovoljne količine vitamina te uvijek svježu vodu.
Hranidba kobila tijekom gravidnosti daje dobru osnovu i za kasniju laktaciju što je također neobično važno jer kobile lakih pasmina tokom prvih 12 tjedana laktacije dnevno proizvedu mlijeka u ekvivalentu od 3% svoje tjelesne mase a potom od 13. do 24. tjedna u ekvivalentu od 2% svoje tjelesne mase. Količina mlijeka jako varira ovisno o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu obroka i količini svježe vode koju kobila unese.
Tako su potrebe za energijom u ranoj laktaciji povećane za 70%, za proteinima za 120% a za kalcijem i fosforom su jednake kao u gravidnih kobila. Te potrebe postepeno opadaju kako laktacija odmiče.

▲

Praćenje vitalnosti, viabilnosti i razvoja ploda

Ozljeda ili bolest gravidne kobile mogu izazvati stres, uginuće i abortus ploda.
Kako ove promjene nisu uvijek jasno vidljive potrebno je pratiti gravidne kobile i tijek gravidnosti kako bismo mogli blagovremeno pomoći. Vlasnik najčešće primijeti da se kobila drugačije ponaša, da se abdomen abnormalno proširio, vime nateklo, a iz stidnice se cijedi iscijedak različite konzistencije, boje i mirisa. U svim je takvim slučajevima neophodno ODMAH POZVATI VETERINARA koji će detaljno pregledati kobilu. Takve kobile svakako treba redovito pratiti i terapirati jer je došlo do fetalnog stresa a možda i do placentitisa. U svakom slučaju imamo razloga sumnjati da bi moglo doći do pobačaja ili prijevremenog poroda pa takva kobila mora biti pod kontinuranim veterinarskim nadzorom do poroda. Također je dobro tijekom posljednja dva tjedna gravidnosti uzeti uzorke krvi i screening testom pretražiti serum kobile na antitijela protiv fetalnih eritrocita kako bismo spriječili pojavu fetalne izoeritrolize od koje oboli 1-2% ždrebadi. To je pojava slična žutici novorođenčadi koja se javlja kod ljudi. Kako čak i sitna placentalna krvarenja mogu senzibilizirati kobilu, treba pregledati čak i kobile koje su po prvi put ždrebne. Ukoliko je kobila pozitivna, tada ždrebetu ne damo da siše kolostrum svoje majke već se kolostrum osigura od druge kobile, koja je pregledana i nema antitijela za fetalne eritrocite.

▲

Praćenje i priprema kobile za porod

Otprilike 4-6 tjedana prije termina ždrijebljenja odvajamo i selimo kobilu u čist, suh i topao prostor predviđen za ždrijebljenje, a ukoliko je puštamo na pašu, obavezno mora biti osiguran zaklon od kiše i vjetra. Na taj način dajemo kobili dovoljno vremena da se aklimatizira na prostor u kojem će se ždrijebiti a njenom organizmu dovoljno vremena da stvori antitijela protiv mikroorganizama u novom okolišu, koje će zatim putem kolostruma prenijeti na ždrijebe. Nadalje, izdvajanje kobile olakšava njeno kvalitetnije promatranje blizu termina poroda, a olakšano je i vakciniranje kobile.

Kobila pred porod prođe kroz čitav niz fizičkih promjena koje možemo uočiti redovitim pregledima; prvenstveno dolazi do povećanja mliječne žlijezde i pojave njenog sekreta. Potom dolazi do mutnog iscjetka iz vulve, oteknuća vulve, otapanja zdjeličnih ligamenata a neposredno pred porod na vimenu se stvore voskasti čepovi. Iako se često koriste kao predznak skorog poroda, oni zapravo nisu pouzdan znak. Naime, iako voskasti čepovi najčešće nastaju 1-4 dana prije poroda, ponekad se mogu javiti i 2 tjedna prije poroda, a kod nekih kobila ih uopće nema. Kod starijih, multiparnih kobila može se dogoditi da se kolostrum cijedi i nekoliko dana pa čak i tjedana prije poroda i na taj način se gubi. Najkarakterističnije za posljednji mjesec graviditeta je vrlo izraženo povećanje vimena, ali na osnovi toga samo možemo zaključiti da će se kobila ždrijebiti za 2-15 dana, a kada točno, teško je reći. Neposredno pred porod mijenja se boja i viskozitet iscjetka vimena koje iz prozirno-žućkastog dobiva mliječnu komponentu, no ta promjena ovisi i o koncentraciji IgG u sekretu. Što je sekret žući i viskozniji, imunoglobulina je više. U principu bi kolostrum zdrave kobile trebao sadržavati više od 60 g IgG po litri kolostruma. Nadalje, kao posljedica zrelosti i vitalnosti ploda neposredno pred porod se mjenja udio kalcija i magnezija u kolostrumu. Postoje gotovi testovi koji registriraju promjenu udjela kalcija i magnezija na osnovi kojih možemo predvidjeti ždrijebljenje unutar 12h u oko 80% slučajeva, a kod nekih testova unutar 72h u 97% slučajeva. Takav test je npr. FoalWatch test kit.

Literatura [… prikaži]