Bolesti domaćih životinjaSkupoviUprava za veterinarstvo i sigurnost hraneZoonoze i Jedno zdravlje

Stanje i proširenost silvatične bjesnoće u RH te mjere prevencije

Ivana Lohman Janković, dr. med. vet.
Ministarstvo poljoprivrede RH – Uprava veterinarstva

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Na području Republike Hrvatske u populaciji životinja prisutan je silvatični oblik bjesnoće, a godišnje se potvrdi između 650 do 800 pozitivnih slučajeva te bolesti. Oboljelu populaciju najvećim dijelom čine divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se stoga smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa). Bjesnoća je potvrđena na podruju cijele zemlje s iznimkom jadranskih otoka. Najveća incidencija bolesti zabilježena je na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Splitsko-dalmatinske županije te na području grada Zagreba.
Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem imuniteta na bjesnoću u populaciji divljih i domaćih životinja kontinuiranom provedbom odgovarajućeg cijepljenja te sustavnim provođenjem svih drugih zakonski propisanih mjera kontrole bolesti. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Uprava za veterinarstvo započela je tijekom 2011. godine provedbu višegodišnjeg programa Oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće. Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće kako bi se osigurala procijepljenost cjelokupne populacije lisica (pomladak i odrasle jedinke). Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva polažu se pomoću posebnih zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju. Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamak na način da se na jednom km2 položi ukupno 25 mamaka. Tijekom 2011. godine oralna vakcinacija lisica provedena je na površini od 35.000 km2 što obuhvaća cjelokupni teritorij 16 županija sjeverne Hrvatske te je položeno ukupno 1.750 000 mamaka. Učinkovitost provedbe oralne vakcinacije lisica provjerava se nakon svake provedene kampanje, a utvrđuje se nizom laboratorijskih pretraga.
Od 2012. godine oralna vakcinacija lisica provoditi će se na površini cijele zemlje najmanje pet godina u kontinuitetu, a nakon toga sukladno epidemiološkoj situaciji bolesti, sve dok se bolest u potpunosti ne iskorijeni u populaciji divljih i domaćih životinja.

Ključne riječi: bjesnoća, divlje životinje, domaće životinje, lisice, oralna vakcinacija lisica


< < Hiperimuni gamaglobulini u prevenciji i liječenju zaraznih bolesti
[wp_cpl_sc cat_id=153 list_num=1 css_theme=2 sticky_post=”15362″]

Vezani sadržaji

Svjetski dan zoonoza

Urednik

Odluka o izmjeni Odluke o visini i opsegu naknada za troškove provedbe propisanih mjera iz područja veterinarstva

Urednik

Početak proljetne akcije oralne vakcinacije lisica

Urednik

S radom počelo Oporavilište za divlje životinje u Dumovcu

Urednik

Projekt CROOH – Uspostava koordiniranog sustava nadzora bolesti u skladu s pristupom ‘Jedno zdravlje’ u Republici Hrvatskoj

Urednik

Epidemija antraksa u Parku prirode Lonjsko polje 2022. godine

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više