Divlje životinje i divljačDobrobit, zaštita i zbrinjavanjeIzlaganje sa skupaZnanost i znanstveni radovi

Status i zaštita tetrijeba gluhana i lještarke gluhe u Republici Hrvatskoj

Veterinarski fakultet u Zagrebu

Dean Konjević (1), Krešimir Krapinec (2)

(1) Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju, Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet,
(2) Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

SAŽETAK
Predavanje sa međunarodnog kongresa: “VETERINARSKA ZNANOST I STRUKA 2013.”

Veterinarska znanost i strukaTetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) i lještarka gluha (Bonasa bonasia) su autohtone vrste ptica u Republici Hrvatskoj. Obje su nekada bile na popisu divljači, ali je značajan pad njihove brojnosti rezultirao potpunom zaštitom 1999. godine. Trenutno tetrijeb gluhan naseljava gorska područja Risnjaka, Velike Kapele, Velebita, Učke, Ličke Plješivice i Male Kapele. Iako se obje vrste ubrajaju u skupinu takozvanih šumskih koka, njihova životna područja se uvelike razlikuju. Tetrijeb gluhan preferira starije šumske sastojine s većim udjelom stabala smreke i čistim koridorima koji im omogućavaju uzlet. S druge strane lještarka gluha nastanjuje rubove gustih šuma i livadno područje do 150 m od ruba šume, prekriveno borovicama. Specifičan način života ovih vrsta zahtijeva i specifičan pristup istraživanju. Pregledom najčešće spominjanih prijetnji za opstanak šumskih koka ističu se dvije: okolišne i organizacijske. Okolišne uključuju uništavanje staništa, klimatske promjene, krivolov, grabežljivce i uznemiravanje od strane ljudi. Organizacijske su poglavito izostanak monitoringa i nepostojanje dugotrajne strategije upravljanja koje će obuhvatiti područje veće od jednog Nacionalnog parka. Novi model zaštite šumskih koka trebao bi uključivati monitoring na nacionalnom nivou, neinvazivnu procjenu rasprostranjenosti, rasporeda pjevališta i područja aktivnosti, prepoznavanje negativnih čimbenika u svakom staništu zasebno, neinvazivnu procjenu stresa, genetsku analizu i procjenu potencijalnih migracijskih koridora. U ovom izlaganju predstavljamo primjenu i rezultate takvog modela na području dva Nacionalna parka, Sjeverni Velebit i Plitvička jezera.


Autori za korespondenciju:
Doc. dr. sc. Dean Konjević, Dipl. ECZM (WPH), e-mail: dean.konjevic@vef.hr
Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec, e-mail: krapinec@sumfak.hr

SUMMARY
A lecture from the International congress: “VETERINARY SCIENCE AND PROFESSION 2013.”

Veterinarska znanost i strukaCapercaillie (Tetrao urogallus) and hazel grouse (Bonasa bonasia) are autochthonous bird species in Croatia. Both were previously listed as a game species but marked decline of population resulted in their strict protection from 1999. Presently capercaillie inhabits area of Risnjak, Velika Kapela, Velebit, Učka, Lička Plješivica and Mala Kapela mountains. Even though that both species are grouped as forest grouses, their living niches are distinctly different. Capercaillie in general prefers older forest stands with higher percentage of spruce trees and clear pathways that enables them to fly up. Hazel grouse on the other hand inhabits mainly edges of dense forests extending its habitat for up to 150 m in meadows usually covered with common juniper. Their specific way of life in the same time requires a specific research approach. A review of most frequently mentioned threats to forest grouses emphasizes two main types of threats, environmental and organizational. Environmental include habitat degradation, climate changes, poaching, predators and human disturbance. Organizational are mainly lack of monitoring activities and especially of long-term management strategies that will cover areas which are larger than a single National Park. The new model for conservation of forest grouses should include monitoring on the national level, non-invasive evaluation of distribution, lek sites and activity, identification of negative key factors in each habitat, non-invasive stress evaluation, genetic analysis and evaluation of potential corridors. Here we present application and outcomes of such model on the areas of two National Parks, Sjeverni Velebit and Plitvička jezera.


Corresponding authors:
Assist. Prof. Dean Konjević, Dipl. ECZM (WPH), Department of Veterinary Economics and Epidemiology, University of Zagreb Veterinary Faculty, e-mail: dean.konjevic@vef.hr
Assoc. Prof. Krešimir Krapinec, e-mail: krapinec@sumfak.hr

Prof. dr. sc . Tomislav Dobranić otvorio je kongres
v. VETERINARSKA ZNANOST I STRUKA 2013.

Vezani sadržaji

Okrugli stol „Praćenje i očuvanje sentinel vrsta – dobrog dupina i morskih kornjača u Jadranskome moru“

Urednik

Nova stomatološka oprema Klinika zagrebačkog Veterinarskog fakulteta

Urednik

Na Veterinarskom fakultetu otvoren inovativni studio za AV produkciju

Urednik

Utvrđene dodatne aktivnosti s obzirom na pojavu slinavke i šapa u Republici Njemačkoj

Urednik

Novi laureat i novi članovi Akademije medicinskih znanosti Hrvatske – Kolegij veterinarske medicine 2024.

Urednik

Dan Fakulteta: 105. obljetnica Veterinarskoga fakuteta Sveučilišta u Zagrebu, 13.11.2024.

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više