„Stota obljetnica suživota“ – Noć muzeja 2020. na Veterinarskome fakultetu

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i ove je godine ponudio bogat program u sklopu manifestacije Noć muzeja. Ovogodišnjoj temi Velike obljetnice hrvatskih muzeja Veterinarski se fakultet nakon obilježavanja svojega prvog stoljeća pridružio prigodnim sloganom Stota obljetnica suživota. U petak 31. siječnja od 18 do 23 sata u Heinzelovoj 55 posjetitelji su mogli upoznati čudesan svijet veterinarske medicine, a i kućni ljubimci bili su dobrodošli.

Tijekom Noći muzeja svoja vrata otvorili su Muzej Zavoda za veterinarsku patologiju, Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo, Zavod za uzgoj životinja i stočarsku proizvodnju, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Zavod za veterinarsku biologiju, Klinika za porodništvo i reprodukciju i Zavod za lovstvo i divlje životinje.

Posjetitelji su se mogli upoznati i s arhitektonskom baštinom Zvonimira Vrkljana, koji je projektirao kompleks Veterinarskoga fakulteta te je dao potpuno nova i originalna rješenja projektiranja fakultetskih, laboratorijskih i kliničkih objekata. Arhitekt Vrkljan osmislio je i interijer te cjelokupnu opremu i namještaj Fakulteta, a dijelom te opreme i namještaja koristimo se i danas.

Obilazak muzejskih zbirki Veterinarskog fakulteta uz stručno vodstvo bio je omogućen od 18 do 23 sata, no i ovom prilikom treba ponoviti da, za razliku od većine fakulteta, vrata Veterinarskog fakulteta zapravo nikada nisu zatvorena.

Arhitektonska baština Zvonimira Vrkljana na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1935. – 1961.)

U prostoru upravne zgrade Veterinarskog fakulteta javnost je upoznata s total-dizajnom arhitekta Zvonimira Vrkljana. Naime, Veterinarski je fakultet primjer integriranog ostvarenja jednog arhitekta, od urbanističkog sklopa do uređenja interijera i cjelokupne opreme. Posjetitelji su po prvi puta mogli obići Dvoranu za sjednice koja je i danas opremljena izvornim namještajem koji je dizajnirao Z. Vrkljan. Također, na prvome katu glavne zgrade posjetitelji su mogli vidjeti i postav dijela sačuvane opreme koji potpisuje isti arhitekt.

Muzej Zavoda za veterinarsku patologiju

Muzejska zbirka sastoji se od oko 3000 preparata patološki promijenjenih organa različitih životinjskih vrsta, humanih organa, konkremenata, stranih tijela i nakaza, koje su od 1923. godine sakupljane u sklopu kliničkog rada Zavoda. Zanimljivost su muzeja i bolesti životinja koje su danas iskorijenjene u Hrvatskoj, poput sakagije, tuberkuloze te slinavke i šapa.Muzej se po svojem bogatstvu eksponata može svrstati među najveće patološko-anatomske zbirke u Europi, ne samo po broju nego i po mnogim rijetkim slučajevima patologije domaćih životinja, poput urođenih deformiteta (nakaza). Na ovim su se preparatima obučavali studenti, ali i budući stručnjaci, veterinarski patolozi, koji su stvorili osnovu ne samo patološke anatomije i histologije na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu nego i osnovu za poslije osnovane fakultete u Sarajevu, Ljubljani i Beogradu. Osnivač muzeja te ujedno i osnivač Zavoda bio je prof. dr. sc. Ljudevit Jurak, humani patolog koji je u muzej uz životinjske preparate unio i preparate iz humane medicine.

Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo

U zbirci Zavoda nalaze se stari instrumenti pomoću kojih su naši stariji kolege dijagnosticirali ili liječili različite bolesti životinja. Tu su i najstarije diplome naših kuršmida, medicinara – veterinara. Uz diplome prikazane su i diplome pojedinih zaslužnih veterinara kao i njihova djela te diploma prvoga doktorata na našem fakultetu. Svakako treba spomenuti i vrijedne knjige koje zbog svoje starosti zaslužuju posebnu pozornost kao i prve ozbiljne knjige pisane na hrvatskom jeziku autora naših kolega. Uza sve to u zbirci se nalaze i najstariji zakonski propisi vezani za veterinarsku djelatnost iz Austrougarske s početka 18. stoljeća, Kraljevine SHS –Kraljevine Jugoslavije, FNRJ i SFRJ. Posjetitelji su se mogli upoznati i s našim srednjovjekovnim statutima i njihovim odredbama o životinjama i životinjskim proizvodima te o ideji i potrebi osnivanja Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu.

Zavod za uzgoj životinja i stočarsku proizvodnju

Muzejski sadržaj Zavoda uključuje prikaz bogate zbirke gipsanih animalističkih motiva (goveda, konja, ovaca i koza te svinja) jednoga od naših najpoznatijih kipara, Roberta Frangeša Mihanovića (1872. – 1940.). U Zavodu za uzgoj životinja i stočarsku proizvodnju čuvaju se animalistički motivi bika Herkula, brončani odljev crnih slavonskih svinja te replike više gipsanih kipova ovaca i konja. Nadalje, izloženi su dermopreparati različite vrste peradi, kolekcija zubala goveda i konja, preparati smotuljaka runa i vunske niti te instrumenti i nastavna pomagala koja su nekad bili osnova u nastavnom radu.Muzejska zbirka Zavoda izložila je tehnički oblik tehnologije Veterinarska platforma za 21. stoljeće kao digitalnog medija za inovacije i digitalnu budućnost u veterinarskoj medicini. Također, prikazane su muzejske slike iz bogate arhive Zavoda te je tako posjetiteljima omogućen istinski doživljaj izvornih pasmina goveda, konja, ovaca i koza, svinja te peradi sredinom 20. stoljeća, koje su unatrag sto godina obitavale na području Republike Hrvatske.

Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju

1. Sekcijska dvorana izgrađena je davne 1948. u sklopu izgradnje druge zgrade sjevernoga krila Veterinarskoga fakulteta u koju se uselio Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju. U dvorani se već dugi niz godina održavaju vježbe anatomske sekcije domaćih životinja. Posjetitelji su zauzeli studentska mjesta i iz takve se perspektive upoznali s načinom učenja anatomije nekad i danas.
2. Zbirka kostura domaćih i divljih kralježnjaka (Anatomski muzej) prikazuje raznolikost koštanog sustava kralježnjaka. Raznolikost građe koštanog sustava životinja temelj je razlika u načinu života pojedinih vrsta. Ova zbirka služi studentima veterinarske medicine u svladavanju gradiva vezanoga za koštani sustav.
3. Zbirka histoloških mikroskopa i popratne opreme sadržava šest različitih generacija svjetlosnih mikroskopa, opremu za izradu histoloških preparata, kutije za histološke preparate te ručno izrađene ormare za pohranu histoloških mapa. Posjetitelji su sami mogli zaviriti u mikroskop te uz stručno vodstvo istražiti kako su studenti svladavali gradivo iz mikroskopske građe organizma davne 1921., ali i saznati kako to čine danas. Razgledali su oko 65 uljnih platna koje je izradio laborant Silvio Trapan s prikazima mikroskopske građe raznih tkiva i organa, a koja se nalaze duž hodnika drugoga kata Zavoda.
4. Amfiteatar je, kao i ostatak fakulteta, projektirao prof. Vrkljan koji je ideju za izgradnju ove predavaonice dobio iz rimskih arena. Zainteresirani su posjetitelji istražili zašto je baš takav oblik amfiteatra izvrsno mjesto za održavanje predavanja.
5. Zbirka morskih sisavaca sadržava 300-tinjak kostura morskih sisavaca koji su prikupljeni u okviru istraživanja koja se provode na Veterinarskom fakultetu s ciljem zaštite ovih ugroženih životinja. Kosturi su podrijetlom od morskih sisavaca uginulih i pronađenih duž obale i otoka hrvatskoga dijela Jadranskoga mora. U zbirci se čuvaju kosturi i uzroci tkiva svih postmortalno pregledanih uginulih morskih sisavaca zajedno s pratećom dokumentacijom o nalazu i rezultatima analiza. Posjetitelji su, uz stručno vodstvo, obišli dio ove koštane zbirke.

Zavod za veterinarsku biologiju

1. Zbirka kostiju zvijeri Hrvatske je po prvi put bila dostupna javnosti. Nastajala je tijekom prethodnih 40 godina kao rezultat znanstvenog rada djelatnika Zavoda koji se bave očuvanjem i istraživanjem velikih zvijeri u Hrvatskoj.
2. Na interaktivnoj radionici Vuk i pas – rođaci? posjetitelji su se upoznali sa sličnostima i razlikama vuka i psa.
3. Radionica Kemijska imobilizacija velikih zvijeri je bila natjecateljskog karaktera jer su posjetitelji skupljali bodove gađanjem strelicom za uspavljivanje životinja u metu medvjeda, a najuspješniji su dobili prigodan poklon.

Klinika za porodništvo i reprodukciju

Klinika za porodništvo domaćih životinja navodi se već u Uredbi o osnivanju Veterinarske visoke škole u Zagrebu od 31. kolovoza 1919. godine. Najveći broj pacijenata u to se vrijeme odnosio na farmske životinje i konje, dok je broj pacijenata kućnih ljubimaca bio svega 5 – 10 % od ukupnog broja. Važno je naglasiti da se struktura pacijenata kroz povijest znatno promijenila, tako da posljednjih tridesetak godina 90 % pacijenata jesu kućni ljubimci. Trend je kroz povijest, ali i sada, bio da se na Kliniku dovode uglavnom zahtjevniji pacijenti, odnosno pacijenti kod kojih terenski veterinari nisu mogli uspješno intervenirati. Najčešće dijagnoze takvih pacijenata bile su distokija (otežani porođaj) te carski rezovi. Na izložbi je predstavljen instrumentarij korišten prilikom teških porođaja i carskih rezova domaćih životinja. Ova zbirka se sastoji od suhih i mokrih preparata fetusa i novorođenčadi svih vrsta domaćih životinja. Uz najčešće malformacije koje nastaju tijekom života u maternici, prikazuje i fetuse u kritičnoj fazi, kad su pobačaji najčešći. Zbirka također posjeduje i mrtvorođenu novorođenčad kao i one novorođene životinje koje su rođene žive, ali je malformacija s kojom su došle na svijet nespojiva s prelaskom iz pasivnoga života u maternici u aktivan život u vanjskome svijetu. Uz svaki je preparat stajalo i objašnjenje je li bio moguć prirodni porođaj ili je on dovršen carskim rezom, uz kratko obrazloženje kako i zašto je došlo do malformacije.

Zavod za lovstvo i divlje životinje

Zavod je izložio zbirku dermopreparata i lubanja sisavaca i ptica hrvatskih šuma. Posjetiteljima je izloženo više divljih životinja – kuna, jazavac, tvor, dabar, lasica i puh, životinje koje su nam svima poznate, no vrlo ih često ne znamo međusobno razlikovati. Posjetitelji su saznali koliko vrsta puhova živi u Hrvatskoj, koju vrstu kune možete susresti u gradu te kako se razlikuju mala i velika lasica. Noć muzeja bila je prilika da se napokon ispravi najveća zabluda dječje književnosti, da srna i jelen nisu Bambijevi mama i tata…

Studenti veterinarske medicine

Udruga studenata veterinarske medicine Equus organizirala je mini izložbu Reptilomanija+ na kojoj su uz reptile bili izloženi i glodavci i kunići, te omogućila posjetiteljima fotografiranje s pojedinim vrstama egzotičnih kućnih ljubimaca.Kao najstarija studentska udruga na Veterinarskome fakultetu, prikazala je i svoje djelovanje od osnutka do danas.U sklopu manifestacije Noć muzeja sudjelovali su i studenti članovi Uredništva znanstveno-stručnog časopisa studenata veterinarske medicine Veterinar, koji je utemeljen davne 1938. godine, te izložili vrijedne primjerke ovoga časopisa od prvoga broja do danas.

Ispred studentskih prostorija mnogi su se posjetitelji okrijepili uz jelo i piće, zajedno sa svojim kućnim ljubimcima.

Ostale fotografije sa Noći muzeja 2020 možete pogledati na FB stranici Veterina portala ↗.