Ružica Gelo, Saša Bukovac i Zvonimir Savić
Ružica GELO, dipl. ing., Saša BUKOVAC, dr. med. vet, mr. sc. Zvonimir SAVIĆ, dipl. oec., Centar za EU, Hrvatska gospodarska komora
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio je brojne mogućnosti, ali i brojne opasnosti za hrvatsko gospodarstvo.
Najveća prednost za hrvatski prehrambeni sektor odnosi se na pristup velikom, jedinstvenom tržištu Europske unije na kojem se trgovina odvija bez bilo kakvih ograničenja i birokratskih barijera. Velika se prednost članstva ogleda i u pristupu EU fondovima koji, između ostalog, za cilj imaju otvaranje novih radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast. Međutim, članstvo u EU može hrvatskom prehrambenom sektoru stvoriti i poteškoće koje će prije svega biti posljedica pojačanog konkurentskog pritiska na domaćem tržištu. Veterinarstvo u velikoj mjeri dijeli sudbinu poljoprivrede i prehrambene industrije i bez ikakve dvojbe negativni trendovi koji su prisutni u sektoru stočarstva negativno su se odrazili i na veterinarsku struku zbog čega je za nju iznimno važno nalaziti nova područja djelovanja, ali i nove izvore financiranja.
Europski fondovi predstavljaju jedan od mogućih izvora financiranja. Pri tome treba voditi računa da su EU fondovi namijenjeni financiranju razvojnih projekata, a ne tekućeg poslovanja.
Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska postaje korisnicom dviju najizdašnijih europskih politika na koje odlazi gotovo 78% europskog proračuna, a radi se o Kohezijskoj (Regionalnoj) politici i Zajedničkoj poljoprivrednoj politici.
Kohezijska (Regionalna) politika je investicijska politika EU kojom se promiče i podržava ravnomjeran razvoj država članica i njihovih regija.
Ona podupire otvaranje novih radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, unapređenje kvalitete života te održivi razvoj. Dodatno, Kohezijska politika za cilj ima smanjenje znatnih ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika koje postoje u europskim regijama. U idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju EU 2014.-2020. g. planira investirati 325 mlrd. EUR-a u europske regije.
Investicije će se usmjeravati, primjerice, za poboljšanje prometne povezanosti udaljenih i nerazvijenijih regija, za razvoj malih i srednjih poduzeća u nerazvijenim područjima, za čišći okoliš te poboljšanje edukacije i vještina ljudi. EU financiranje usmjeravat će se i za inovacije, razvoj novih proizvoda i proizvodnih metoda, energetsku učinkovitost te problematiku klimatskih promjena.
Zajednička poljoprivredna politika jedna je od najstarijih politika EU, a glavni ciljevi su joj osiguranje primjerenog standarda za poljoprivrednike, osiguranje redovne opskrbe potrošača prehrambenim proizvodima po prihvatljivim cijenama te uravnotežen razvoj ruralnih područja.
Postavši 1. srpnja 2013. godine 28. zemlja članica EU, Hrvatska će po prvi puta moći biti korisnicom Europskih strukturnih i investicijskih fondova koje čine sljedeći fondovi:
- Europski fond za regionalni razvoj
- Europski socijalni fond
- Kohezijski fond
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
- Europski fond za ribarstvo.
Europski fond za regionalni razvoj za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjenje razlika u razvoju između regija unutar EU. Ovaj fond stoga podupire regionalni i lokalni razvoj postavljanjem prioriteta kojima se fokus usmjerava na sljedeće:
• istraživanje i razvoj te inovacije,
• poboljšani pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te veću kvalitetu tih tehnologija,
• klimatske promjene i prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika,
• poslovnu podršku malim i srednjim poduzećima,
• usluge od općeg gospodarskog interesa,
• telekomunikacijsku, energetsku i prijevoznu infrastrukturu,
• povećanje kapaciteta institucija i učinkovitu javnu administraciju,
• zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu te
• održivi urbani razvoj.Uloga Europskog socijalnog fonda je dati doprinos mogućnosti zapošljavanja, promicanju obrazovanja i cjeloživotnog obrazovanja, jačanju socijalne inkluzije, doprinositi borbi protiv siromaštva te ojačati administraciju koja služi građanima i onima koji traže zaposlenje.
Kohezijski fond usmjeren je na velike projekte s područja zaštite okoliša i Trans-europske prometne mreže.
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za cilj ima ojačati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, održivo upravljanje resursima te uravnotežen teritorijalni razvoj.
Sredstva se uglavnom ulažu u rješavanje strukturnih problema u poljoprivredi, korištenje resursa (tlo, voda, zrak, biološka raznolikost) te u fizičku i socijalnu infrastrukturu ruralnih područja.Europski fond za ribarstvo u postojećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju raspolaže sa 4,3 mlrd. EUR-a na razini EU, a namijenjen je morskom i slatkovodnom ribarstvu, akvakulturi, preradi i trženju ribe te održivom razvoju ribarskih područja.
Primjeri projekata financirani u sektoru veterinarstva u državama članicama unutar postojeće perspektive 2007.-2013. godine
CEITEC (Central European Institute of Technology) je zajednički projekt sveučilišta u Brnu i istraživačkih instituta.
• Svi sudionici projekta nalaze se u Brnu, imaju dugogodišnju tradiciju, iskustvo i stručnjake koji daju snažan temelj novom centru znanstvene izvrsnosti.
• Projektni partneri : Masaryk University, Brno University of Technology, Mendel University Brno, University of Veterinary and Pharmaceutical Sciences, Institute of Physics of Materials, Veterinary Research Institute (jedini profesionalni istraživački institut u Češkoj republici s istraživačkom djelatnosti na području veterinarske medicine sa znatnom zastupljenošću primijenjenog istraživanja).
• Ovaj projekt financiran je kroz Operativni program „R&D for innovations”, prirotetna os 1 –„ European Centres of Excellence” kroz koji se željelo formirati centre izvrsnosti koji će biti dobro opremljeni centri s modernom istraživačkom infrastrukturom.
• Vrijednost projekta: 208 milijuna EUR-a
• Naziv projekta: Izgradnja kapaciteta zaposlenih u Nacionalnom veterinarskom laboratoriju
• Zemlja: Litva
• Ukupan proračun: 393.523 EUR-a
• EU sufinanciranje: 279.821 EUR-a
• EU fond: Europski socijalni fond
• Korisnik: Nacionalinė veterinarijos laboratorija.
Priprema za korištenje fondova Kohezijske politike u Hrvatskoj
Kako bi Hrvatska u okviru financijskog razdoblja Europske Unije 2014.-2020.g. mogla koristiti sredstva iz fondova EU potrebno je uspostaviti funkcionalan institucionalni okvir te pripremiti strateške dokumente. Proces pripreme strateških dokumenata naziva se programiranje. Programiranjem se odgovara na pitanje koji će se dijelovi nacionalne strategije moći sufinancirati iz fondova EU, odnosno operativnim programima se određuju prioriteti za sufinanciranje iz fondova EU. Područja koja nisu navedena u operativnim programima neće se moći sufinancirati sredstvima EU.
Hrvatska će za nadolazeće proračunsko razdoblje EU (2014.-2020.) najvjerojatnije imati tri operativna programa: OP Konkurentnost i kohezija, OP Učinkoviti ljudski resursi te OP Tehnička pomoć.
Ulaskom Hrvatske u EU došlo je i do znatnog povećanja raspoloživih financijskih sredstava. Naime, prije ulaska u EU Hrvatskoj je na raspolaganju bilo oko 150 mil. EUR-a godišnje iz pretpristupnog fonda IPA, a nakon što je Hrvatska postala članica EU, iz fondova Kohezijske politike na raspolaganju će biti preko 1 mlrd. EUR-a godišnje. Osim toga, Hrvatskoj je za sektor poljoprivrede odobreno 373 milijuna EUR-a za izravna plaćanja te 333 milijuna EUR-a za financiranje mjera ruralnog razvoja kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
Što su prioriteti za razdoblje 2014.-2020. godina?
Prioriteti Kohezijske politike oko kojih će se odvijati proces programiranja su sljedeći:
- Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
- Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija
- Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture
- Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima
- Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima
- Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
- Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi
- Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
- Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva
- Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
- Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava.
Prioriteti Zajedničke poljoprivredne politike još uvijek nisu do kraja utvrđeni.
Zbog toga će se s njihovom primjenom započeti 2015. godine. Na temelju postignutog političkog dogovora u Bruxelles-u 26. lipnja 2013., može se reći da se okvirno radi o sljedećim prioritetima:
• Poljoprivreda utemeljena na znanju vezana uz jačanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi
• Restrukturiranje farmi/investicije/modernizacija
• Mladi farmeri te mali farmeri
• Upravljanje rizikom
• Proizvođačke grupe i organizacije
• Agro-okolišna klimatska plaćanja
• Ekološka poljoprivreda
• Šumarstvo
• Planinska područja/Ostala područja s otežanim uvjetima proizvodnje
• Suradnja (pilot projekti, zajedničke okolišne sheme, lokalna tržišta)
• Nepoljoprivredne aktivnosti
• Osnovne usluge i obnova sela
• LEADER.
Koje su mogućnosti za sektor veterinarstva?
Iz Europskog fonda za regionalni razvoj najveće mogućnosti za veterinarsku struku vezane su uz prva tri prioriteta:
- Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
- Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija
- Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture.
Ovi prioriteti omogućavaju kupnju novih oprema i tehnologije, implementaciju ICT rješenja i slično.
Iz Europskog socijalnog fonda mogućnost financiranja postoji iz prioriteta „Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje“.
Uvjet za korištenje ovih sredstava je da u procesu programiranja, veterinarska djelatnost bude prepoznata kao prihvatljiva.
Iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za sada se mogu detektirati dva prioriteta koja mogu biti zanimljiva veterinarskoj djelatnosti:
- Prijenos znanja i informacija
- Jačanje suradnje u poljoprivredi, prehrambenom lancu i šumarstvu.
Međutim, za konačno sagledavanje mogućnosti sektora bit će nužno pričekati okončanje procesa programiranja.
Kako aplicirati za projekte?
Prije svega, potrebno je osmisliti projektnu ideju koja će se uklopiti u kriterije zadane Operativnim programima. Investitor je dužan osigurati financiranje projekta, a tek po njegovom okončanju bit će mu refundiran dio prihvatljivih troškova. Projekti za poduzetnike u pravilu se sufinanciraju do 50% prihvatljivih troškova, što znači da je poduzetnik dužan osigurati polovicu sredstava iz vlastitih ili kreditnih izvora financiranja. Isto je tako potrebno pripremiti projektnu dokumentaciju koje je u nekim slučajevima dosta opsežna i naravno, aplicirati na natječaj kojeg će raspisati provedbena tijela. Svakako ne treba zaboraviti ni pitanja vlasništva nad nekretninama koje su predmet ulaganja te ishođenje potrebne građevinske dokumentacije. Postupak se može učiniti jednostavnim, ali u sebi sadrži veliki broj aktivnosti te je s pripremom nužno krenuti na vrijeme.